Rumunija plaća cijenu za uplitanje Kremlja

Rumunija je izbjegla metak, ali je napadač još uvijek na slobodi. Tako neki analitičari opisuju političku situaciju u Rumuniji nakon što je za manje od mjesec dana od pouzdane i predane članice NATO-a i Evropske unije (EU) prešla u državu jugoistočne Evrope koja je zaglibila u političkim previranjima i neizvjesnostima. To je sumorna slika i nema trenutnog rješenja na vidiku.

Prvo, radikalni proruski autsajder Călin Georgescu nevjerovatno je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra, izazvavši šokove u političkom establišmentu. Zatim je najviši sud poništio glasanje nakon što su se pojavili dokazi da je rusko miješanje pomoglo njegovoj kampanji.

U međuvremenu, tri nacionalističke stranke s antizapadnim stavovima ostvarile su historijski uspjeh na parlamentarnim izborima 1. decembra ostavivši mejnstrim stranke koje se bore da formiraju kohezivnu većinu. Previranja su se produbila 19. decembra, kada se najveća rumunska stranka, Socijaldemokratska partija, povukla iz teških pregovora o proevropskoj vladajućoj koaliciji, ostavljajući preostale stranke ranjivim i bez većine.

Formiranje nove vlade dodatno je zakomplikovano nakon što je najveća parlamentarna nacionalistička stranka, AUR, ponudila da vlada zajedno s proevropskim grupama sve dok ima mjesto premijera.

Predsjednik Klaus Iohannis apelovao je na stranke da priznaju nesigurnu situaciju.  

“Rumunija je u veoma komplikovanoj situaciji sa ratom na granici. Imamo hibridne napade na Rumuniju koji su doveli do poništenja predsjedničkih izbora, što je situacija bez presedana. Imamo veoma komplikovanu situaciju u Evropskoj uniji gdje se države koje su bile motor Evropske unije suočavaju sa domaćim problemima. Posljednje što Rumuniji treba je produžena vladina i parlamentarna kriza”.

Sljedeća vlada Rumunije će naslijediti prognozu državnog deficita da će dostići 8 posto BDP-a 2024. (prema podacima Evropske komisije). Deficit odražava veoma brz rast državne potrošnje, uglavnom zbog velikog povećanja plata u javnom sektoru, rashoda za robu i usluge i socijalni transferi, uključujući penzije.

To, također, odražava nešto sporiji rast prihoda zbog ekonomske aktivnosti slabije od predviđene.

Fitch Ratings je 17. decembra signalizirao da bi mogao smanjiti kreditni rejting Rumunije, navodeći kao razlog visoku političku neizvjesnost. Snizio je izglede za BBB- rejting Rumunije, najniži investicioni nivo, sa stabilnog na negativan, poslavši upozorenje proevropskim strankama, dok se bore da formiraju koaliciju nakon parlamentarnih izbora. Pogoršanje kreditnog rejtinga znači veće troškove zaduživanja države.

Politička previranja se nastavljaju nakon otkazanih izbora, pri čemu neki kažu da je sud spasio demokratiju, a drugi koji misle da su je potkopale glavne političke stranke koje nisu voljne da prepuste vlast nezavisnima i radikalima. Ne postoji raspored za formiranje nove vlade, niti za predsjedničke izbore.

Iohannis, 65, rekao je da će ostati dok se ne izabere novi predsjednik, prema Ustavu. Ali bilo je poziva nepopularnom šefu države da se povuče u sve grozničavoj atmosferi.

U pokušaju da objavi zašto su izbori otkazani, Johanis je dvije sedmicew kasnije konačno otkrio da je „državni akter“ koji je optužen za miješanje u izbore u korist Georgescua, proruskog političara, zapravo Rusija. Rumunski lider, koji je poznat po tome što je oprezan, rekao je da diplomatske norme i nedostatak apsolutnih dokaza u hibridnim napadima otežavaju direktno upiranje prstom u Kremlj koji je djelovao na "suptilan i složen" način.

To nije zaustavilo američkog državnog sekretara Antonija Blinkena koji je optužio Rusiju za miješanje u rumunske izbore 5. decembra, dan nakon što je Rumunija skinula tajnost sa obavještajnih izvještaja koji pokazuju miješanje strane države. Moskva je negirala uplitanje, kao što je to učinila u susjednoj Moldaviji, gdje je vlada, također, iznijela dokaze o značajnoj kampanji protiv prozapadnih kandidata i stranaka.

 

Ministri i zvaničnici rekli su da je Rusija potrošila desetine miliona dolara na niz aktivnosti, uključujući mito pojedinačnim glasačima.

Rusija već godinama vodi tajni rat dezinformacija u Rumuniji i Bugarskoj. BG Elves, grupa fokusirana na borbu protiv dezinformacija i hibridnih prijetnji, otkrila je u decembru da je Kremlj potrošio 69 miliona eura (72 miliona dolara) od 2010. na veliku propagandnu i dezinformacijsku kampanju za širenje ruskog uticaja i promoviranje krajnje desnih narativa u dvije zemlje.

Narativi Moskve su suptilni, izbjegavajući direktno spominjanje Kremlja. Umjesto toga, njegove dezinformacije u Rumuniji fokusiraju se na nezadovoljstvo glavnim političkim strankama — anketa javnog mnijenja je pokazala sumorni nivo povjerenja javnosti u poštenje vladine potrošnje, naprimjer. To, također,  ohrabruje ideju da EU i NATO na neki način tretiraju Rumune kao građane drugog reda i prisiljavaju socijalno konzervativna društva na zapadne kulturne norme. Djeluje na društvenim mrežama poput TikToka, koji su popularni u siromašnim ruralnim područjima i preko nekih svećenika Rumunske pravoslavne crkve koji simpatiziraju Rusku pravoslavnu crkvu.

Tekuća kampanja dezinformacija bila je toliko prikrivena da je politički establišment bio zaslijepljen. Sve se okrenulo naopačke kada je autsajder Georgescu lako pobijedio u prvom krugu i bio favorit u drugom krugu protiv kandidatkinje centra Elene Lasconi.

Nekoliko dana kasnije, deklasificirani dosijei rumunskih obavještajnih službi otkrili su dokaze o manipulaciji glasačima putem platformi društvenih medija, nezakonitom finansiranju kampanja na TikToku i cyber napadima koje su orkestrirale vanjske sile.

U jednom dokumentu je navedeno da je 25.000 TikTok naloga koji su pro-Georgescu postali veoma aktivni dvije sedmice prije glasanja u prvom krugu. Skoro 800 njih je stvoreno 2016. i ostalo je uglavnom neaktivno do izbora.

Istraga je, također, otkrila da su rumunski influenseri bili plaćeni da promoviraju Georgescua. To je učinjeno i eksplicitno i suptilno, putem naizgled neutralnih hashtagova povezanih sa nezavisnim kandidatom. Jedan primjer je hashtag #echilibruşiverticalitate, što znači "ravnoteža i vertikalnost".

TikTok je, također, tvrdio da je od septembra uklonio skoro 45 miliona lažnih profila, pviše od 27 miliona lažnih zahtijeva za praćenje i spriječio stvaranje više od 400.000 spam naloga u Rumuniji.

Dokumenti otkrivaju da je Rumunija bila meta više od 85.000 cyber-napada prije i tokom izbornog dana. Ovo je poremetilo IT i komunikacionu infrastrukturu koja podržava izborni proces.

„Ustavni sud je poništio izbore nakon što su rumunske vlasti dobile podršku svojih strateških partnera u vezi sa miješanjem“, rekao je Johanis 18. decembra.

Određena pažnja usmjerena je na francusko-rumunskog plaćenika Horatiua Potra, jednu od vodećih ličnosti privatnih oružanih grupa koje djeluju u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo, a koji je pristalica Georgescua. Rumunska policija uhapsila je 7. decembra 54-godišnjeg bivšeg pripadnika Francuske Legije stranaca. Kod njega su pronađeni noževi i drugo oštrio oružje, te oko 30.000 eura u gotovini u raznim valutama.

Tužioci sumnjaju da je planirao, zajedno sa drugim plaćenicima aktivnim u Africi, da podstakne nasilje tokom demonstracija planiranih za taj dan (7. decembra) u znak protesta protiv otkazivanja drugog kruga predsjedničkog izbora.

Bivši zvaničnik ministarstva životne sredine Georgescu kopirao je Vladimira Putina, kome se divi i koga naziva patriotom. Jaše konja, kupa se u ledenim jezerima i trenira džudo sa crnim pojasom. On vjeruje da se nanoboti tajno ubacuju u limenke Pepsija; da COVID ne postoji; a slijetanja na Mjesec su lažirana. On bi smanjio pomoć Ukrajini i zaprijetio sudijama "teškim godinama zatvora" zbog poništavanja predsjedničkih izbora.

Pristalice Georgescua obećavaju da će protestovati 22. decembra, dan nakon što Iohannisov mandat zvanično istekne.

 

Nejasno je hoće li se Iohannis takmičiti u ponovljenim rumunskim predsjedničkim izborima ili će mu rumunske vlasti to zabraniti zbog miješanja u izbore.

Buduća rumunska vlada treba utvrditi vremenski okvir za nove predsjedničke izbore, koji bi se trebali održati na proljeće. Proces će se ponovo pokrenuti, zahtijevajući od kandidata da prikupe podršku za kandidiranje, što će potrajati.

Ali poništeni izbori naglašavaju ranjivost prethodno čvrstog partnera. Poništeni izbori u Rumuniji su razotkrili uticaj koji internetske kampanje dezinformacija mogu imati na javno mnjenje ispod radara, kao i prijetnju koju predstavlja miješanje stranih država u demokratske izbore. Također, naglašava potrebu za jačim regulatornim okvirom i većim nadzorom i transparentnošću od strane glavnih platformi društvenih medija.

Na kraju, naglašava rastuće razočaranje u mejnstrim stranke i političare. Čak i ako se Georgescu ponovo ne kandiduje, to razočaranje ostaje.