Resursi rata: Može li Rusija godinama održavati svoj rat u Ukrajini?  

 

Može li Rusija izdržati ovaj rat godinama? Evo nekoliko proračuna koji mogu pomoći u procjeni.

 

Artiljerija

 

Počnimo sa artiljerijom, koja izgleda najranjivija. Standardne kalkulacije resursa artiljerijskih cijevi pokazuju da je Rusiji, ako se uzme u obzir trenutna veličina artiljerijske vatre potrebno oko 2.500 do 4.000 cijevi godišnje. Ako ovome dodamo direktne gubitke u bitkama, ukupna potreba Rusije je oko 4.000 do 5.000 godišnje.

Prije invazije, Rusija je imala skoro 17.000 artiljerijskih jedinica u skladištima za dugotrajno skladištenje. Satelitski snimci pokazuju da je najmanje 9.000 jedinica već uklonjeno iz skladišta tokom dvije godine rata. Ovo odgovara proračunima gubitaka.

Prema satelitskim snimcima, oko trećine artiljerije u skladištima ne može se obnoviti. Tako bi se već sljedeće godine Rusija mogla suočiti s nedostatkom artiljerijskih cijevi.

Rusija će vjerovatno morati da smanji intenzitet upotrebe artiljerije na otprilike 5.000 granata dnevno. To će omogućiti produženje resursa artiljerije još najmanje jednu do dvije godine. Ali to značajno ograničava ofanzivni potencijal ruske vojske.  

Rusija, također, može koristiti vazdušne bombe kao zamenu za artiljeriju. Ali nakon pojave F-16, budućnost ruske teške avijacije je neizvjesna.

 

Tenkovi

 

Sa tenkovima je situacija potpuno drugačija. Rusija ima dovoljno tenkova da izdrži rat najmanje do 2027-2029. Ali Rusija ima ograničenja u proizvodnji i restauraciji tenkova.

Ruski tenkovi su najviše stradali u prvoj godini rata. Uostalom, početna taktika Rusa temeljila se na teškim udarnim kolonama oklopnih vozila, koje su često upadale u zasjede i zamke.

Rusija je povećala proizvodnju 2023. godine i sada može isporučiti oko 1.500 tenkova godišnje (uzimajući u obzir restauraciju starih tenkova). Dok je Rusija bila u defanzivi 2023. godine, vjerovatno je uspjela povećati broj svojih tenkova na frontu.

 

Međutim, što Rusija više koristi svoje vojne formacije, oprema će biti lošija. Satelitski snimci govore da se otprilike 30 do 40 posto tenkova ne može obnoviti. Rastavljaju se na otvorenom, često bez motora ili kupola.

Stoga će Rusiji biti sve teže da nadoknadi gubitke tenkova. Postepeno bi to trebalo dovesti do iscrpljenosti, ali za to će trebati godine. Također, Rusija će iskoristiti svaku pauzu u ofanzivnim akcijama da pokuša da formira nove tenkovske snage u pozadini.

 

Oklopna vozila

 

Situacija je slična tenkovima, ali ovdje ruske zalihe ne izgledaju tako neograničena. Oklopna vozila se mnogo brže gube, a ako Rusija ne promijeni taktiku, to može dovesti do degradacije oklopa u naredne tri do četiri godine.

 

Vojnici

 

Ljudski resursi su, vjerovatno, Putinovo najpouzdanije oružje. Rusija je učinila sve da osigura da vojske nikada ne nestane. Svake godine Rusija regrutira više ljudi u vojnu službu nego što ih mobilizira u vojsku. Stoga se mobilizacijska rezerva ne smanjuje.

Jedini neizvestan faktor je želja Rusa da se bore. Ali za sada nema znakova da ruski narod može promijeniti svoj stav prema ratu.

 

Finansiranje

 

I, na kraju, finansije. Vojska se ne može boriti ako nema novca. Ove godine Rusija je u budžetu planirala optimističan prihod od 390 milijardi dolara, što je više nego čak i 2022. godine, kada je Rusija imala rekordnu prodaju gasa u EU. U proračunima se uzelo 300 milijardi dolara kao vrijednost bližu prošlogodišnjem rezultatu.

Rusija je uspjela održati nivo prihoda uprkos sankcijama. Međutim, nivo izdataka za vojsku raste mnogo brže. Rusija će ove godine potrošiti skoro dvostruko više za ratna dejstva nego 2022. godine.

Opći pregled ruskih resursa pokazuje da oni nisu neograničeni. Istovremeno, Ukrajina treba zadržati vojnu i ekonomsku podršku, kako bi mogla da izdrži ovu borbu.

Najvjerovatnije će Rusija morati revidira svoju taktiku i ciljeve u periodu 2025-2026. U suprotnom, Rusija rizikuje da se nađe u kritičnoj tački. Barem u odnosu na artiljeriju i oklopna vozila.

Glavni zadatak Zapada treba biti taktika maksimalnog iscrpljivanja Rusije. Uostalom, nije pitanje da li Putin želi napasti zemlje NATO-a. Pitanje je samo da li će on to moći.