Rekonstrukcija Putinovog kabineta znači da bi rat mogao još dugo potrajati

 

Ruski lider Vladimir Putin, koji je započeo svoj peti mandat na funkciji predsjednika Rusije, najavio je promjene u ključnom osoblju odgovornom za rusku sigurnosnu strukturu pa neki strahuju da bi to moglo ukazivati  da je na pomolu duži, veći rat između Rusije i Zapada.

U potezu koji je iznenadio posmatrače Kremlja, smijenjen je Sergej Šojgu, dugogodišnji ministar odbrane. Nedavno je Šojgu bio spominjan u nekoliko skandala, uključujući mito više od 10 miliona dolara, koji je navodno plaćen jednom od njegovih zamjenika.

Leonid Nezvlin, snažan protivnik Putinove vlade, napisao je na Telegramu da krivični postupci pokrenuti protiv Šojguovih saradnika "ukazuju na nezadovoljstvo logistikom vojske i vojno-industrijskim kompleksom".

Korupcijski skandal, u kombinaciji sa činjenicom da Šojgu, koji ne dolazi iz vojnog miljea, nije uspio adekvatno pripremiti rusku vojsku za invaziju na Ukrajinu ili razborito reformirati vojsku u protekle dvije i po godine, navelo je mnoge da pronađu spremna opravdanja zašto je Putin odlučio da je promjena rukovodstva u vojsci neophodna.

 

Važno je napomenuti da Šojgu nije uhapšen niti penzionisan, već je premješten na poziciju u Savjetu bezbjednosti, što ukazuje da nije pao u potpunosti u nemilost Putina.

Međutim, Šojguova zamjena na mjestu ministra odbrane, Andrej Belousov, bivši zamjenik premijera, uznemirila je neke analitičare koji prate dešavanja u Kremlju. Belousov je poznat kao tehnokrata sa bogatim ekonomskim iskustvom, što neki čitaju kao znak da Putin priprema svoju zemlju za dugoročni rat, pripremajući se da uspostavi punu „ratnu ekonomiju“.

Gari Kasparov, otvoreni kritičar Putina, upozorio je na platformi X da je imenovanje Beluosova „još jedan znak ruske terorističke države koji Zapad ne smije ignorirati. Putin ne vidi drugog načina da ostane na vlasti osim rata. Nema povratka. Rusija će biti poražena u Ukrajini ili će nastaviti u pohod na Evropu nakon uključivanja ukrajinskih resursa”.

Među onima koji su bili predmet smjene je i Nikolaj Patrušev, Putinov dugogodišnji prijatelj iz dana kada su bili zajedno u sovjetskom KGB-u, koji je bio na ključnoj poziciji sekretara Savjeta bezbjednosti, a ranije je bio na čelu ruske obavještajne službe FSB-a.

72-godišnji šef sigurnosti, za kojeg se pričalo da je imao zdravstvenih problema, imenovan je za “predsjedničkog savjetnika” što ukazuje na to da je ponovno pozicioniranje više analogno “penzioniranju”, nego disciplinskom otpuštanju. Iako je, prema glasnogovorniku Kremlja Dmitriju Peskovu, Nikolaj Petrušev, u novom svojstvu savjetnika predsjednika, trebao biti odgovoran za „strateški važnu brodograditeljsku industriju“, što nagovještava da nije izbačen iz hijerarhije Kremlja.  

Dodatni dokaz da Patrušev ostaje u Putinovoj milosti je to što njegov sin, ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev, nije otpušten. Zapravo, Dmitrij Patrušev je unaprijeđen da postane potpredsednik Vlade za poljoprivredu i zaštitu životne sredine. Već neko vrijeme se spekuliše da bi Dmitrij Patrušev jednog dana mogao zamijeniti Putina.

Zanimljivo je da među direktorima obavjetštajnih službi nije najavljena nikakva smjena. Ostaju Aleksandar Bornikov, direktor ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB), Sergerj Nariških na čelu Vanjske obavještajne službe (SVR) I Viktor Zolotov zapovjednik Ruske nacionalne garde. Bortnikov i Zolotov igraju ključnu ulogu u osiguravanju da u Rusiji ne dođe do pobuna unutar države.

Među drugim važnim pomacima bilo je i "imenovanje Alekseja Djumina za Putinovog pomoćnika", rekao je Nezvlin, jer Djumin, bivši guverner Tulske oblasti i šef Putinove jedinice za blisku zaštitu, “ će se baviti pitanjima vojno-industrijskog kompleksa" i mogao bi predstavljati do Djuminovog uspona na još viši položaj uskoro.

Član parlamenta iz zemlje NATO-a, govoreći za Kyiv Post prije nego što su nedavne promjene u vladi objavljene u javnosti i koji nije dao dozvolu da se njegovo ime koristi, ukazao je da su zapadne zemlje uznemirene izgradnjom velikih fabrika u Rusiji, uključujući i one na Uralu, što bi povećalo kapacitete za izgradnju vojske "daleko veće od onoga što bi bilo potrebno za rat u Ukrajini", što ga je navelo na zaključak da Putin možda ide ka mnogo većem ratu, protiv kolektivnog Zapada.

Alferd Koh, bivši potpredsjednik Vlade Ruske Federacije, na svom blogu na društvenim mrežama iznio je mišljenje da se "ništa ne mijenja" u Putinovom ponašanju, jer za njegovih 25 godina vladavine ovo nije prva rekonstrukcija vlade kojoj svjedočimo. Prema rečima Koha, takvi potezi uvijek služe „njegovom [Putinovom] vlastitom interesu, dodajući da je „glavni garant dosljednosti političkog kursa sam Putin”.

Međutim, kaže Koh, Putinovo vrijeme na čelu Rusije predstavlja silaznu krivulju „od ovacija u Bundestagu do naloga za hapšenje koji je izdao Međunarodni krivični sud“, nešto za što se neki strahuju da bi Putina mogao isprovocirati da osjeća da „nema šta izgubiti” pokretanjem sveopćeg rata protiv Zapada.