Ratom izmoreni Ukrajinci padaju pod velikim poplavama

Je li to bila ruska nesposobnost ili monstruozni ratni zločin? Nakon velikog proboja brane početkom juna, pojavilo se nekoliko mogućih teorija koje objašnjavaju katastrofu.

Kada se voda ispred njihovih domova povukla više nego ikada ranije, mještani sela Osokorivka su osjetili da nešto nije u redu. Oni dobro poznaju rijeku, ali nisu u potpunosti razumjeli šta se dešava. U prvim mjesecima godine obala jezera se malo po malo povlačila, ostavljajući za sobom sivkasto-smeđi mulj, daleko od ivice vode. U februaru je nivo akumulacije bio dva metra niži od normalnog.
Selo Osokorivka leži na desnoj obali rijeke Dnjepar, na strani pod kontrolom Ukrajine, oko 90 kilometara sjeveroistočno od brane Kahovka. Ljudi ovdje žive sa i od vode pohranjene u gigantskom rezervoaru Kahovka, izgrađenom još u sovjetsko doba. Oni ga s poštovanjem nazivaju svojim "morem". Gradonačelnik Osokorivke Serhij Kunez, stameni 58-godišnjak, rado priča o tome kako je kao mladić lovio rakove u jezeru. 
Kunez zapravo nije imao objašnjenje za istorijski nizak vodostaj početkom godine, ali je zaključio da je brana oštećena artiljerijskim udarima. Poneki su došli do zaključka da su Rusi, koji su od početka rata kontrolirali branu i njenu elektranu, možda namjerno puštali vodu. Ili da uopće nisu regulisali rezervoar – možda zato što nisu imali pojma kako to da urade.
Ovog proljeća nivo je počeo rasti, kao i svake godine. Ali ovoga puta voda je samo dolazila – i nikada nije prestajala dolaziti. U maju je rezervoar dostigao rekordnu visinu od 17,5 metara.
A onda je početkom juna, u ranim jutarnjim satima brana pukla. Bio je to šokantan trenutak u ovom ratu prepunom šokantnih trenutaka. Slike uništene brane i vode koja u ogromnim količinama teče kroz nju kružile su svijetom.
18 triliona litara vode koje je brana zadržavala od tada se slijevalo kroz ogromnu prazninu u središtu brane u donji Dnjepar, plaveći gradove koji su na obali rijeke. Upravo u istoj sedmici kada su Ukrajinci pokrenuli svoju dugoočekivanu kontraofanzivu.
Slučajnost? Da li je ruska vojska namjerno digla branu u zrak da uspori Ukrajince? Ili je postojao drugačiji uzrok?

Kako se akumulacija smanjuje iz sata u sat, gradonačelnik Kunez kaže da je i njegov grad zahvatio očaj. Kako nisu znali koliko će još moći crpiti vodu iz svojih bunara, kaže on, stanovnici Osokorivke počeli su puniti vodom sve posude koje su našli, uključujući i kade.
Kada je ukrajinska vojska ponovo osvojila uništeno selo u aprilu 2022. godine, Kunez se žestoko borio da vrati svojih 1.800 stanovnika kući. Tokom sastanka dva dana prije probijanja brane, on je još uvijek bio pun optimizma. Ali bez rezervoara, on ne vidi budućnost za poljoprivredu u tom području, niti vjeruje da će njegovo selo biti obnovljeno.
„Bez vode život se neće vratiti“, kaže Kunez.

Evakuacija i nedostatak vode za piće

Ispod brane, vodena masa uništava život na obje obale. Desetine gradova i sela na jugu Ukrajine je poplavljeno, kao i dijelovi regionalne prijestolnice Hersona. Budući da je lijeva obala rijeke pod ruskom kontrolom nešto niža, razaranje od poplave je još gore. Završetkom brane Kahovka 1956. godine stvoren je rezervoar koji navodnjava ogromne dijelove regiona Herson i Zaporožja kroz mrežu kanala. Voda je odavno omogućila uzgoj dinja, paradajza i drugih proizvoda u stepama jugoistočne Ukrajine.
Sada ljudi koji su nekada mogli naći posao u regionu zahvaljujući vodi pokušavaju pobjeći. Hiljade su evakuirane, a mnoge njihove životinje su umrle u poplavama. Vlada je upozorila na nedostatak vode  za piće koji bi mogao zadesiti tri regiona, što bi pogodilo desetine hiljada ljudi. Zabrinutost od bolesti u poplavljenim područjima je, također, prisutna. Do sada nije bilo izvještaja o smrtnim slučajevima na strani rijeke pod kontrolom Ukrajine. Budući da je voda od poplava polako rasla, bilo je moguće spasiti one koji su bili u opasnosti.
Sa druge strane rijeke, ruske okupacione vlasti u Novoj Kahovki i Oleški izvještavaju o prvim smrtnim slučajevima uzrokovanim poplavama. Također se smatra da su položaji ruske vojske oštećeni u poplavama, a zalihe vode na poluostrvu Krim su ugrožene.
Mnogi su od prošle jeseni zabrinuti da bi brana mogla biti dignuta u zrak. Ruski propagandisti već dugo maštaju upravo o takvom događaju, a ukrajinski zvaničnici izdali su brojna upozorenja. Ali kako je zapravo došlo do katastrofe?
Uprkos ogromnim posljedicama, ostaje nejasno šta je tačno uzrokovalo rušenje brane. Slike pokazuju zjapeću rupu u betonskoj konstrukciji, a mnogo toga ukazuje na to da su ruski okupatori, koji su imali kontrolu nad branom i elektranom koju je pokretala, također, odgovorni za njeno uništenje. Namjerna detonacija bila bi veliki ratni zločin. Njemački kancelar Olaf Scholz govorio je o "novoj dimenziji".
U petak su ukrajinski obavještajci tvrdili da imaju dokaz, u obliku presretnutog telefonskog razgovora između ruskih vojnika, da Rusija stoji iza uništavanja brane.
Ukrajinski obavještajci su prošle godine izvijestili da su ruski okupatori postavili eksploziv u branu i planiraju je dići u zrak, iako nisu ponudili dokaze. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je svijet u oktobru na mogući teroristički akt koji uključuje branu Kahovka. Nakon katastrofe početkom juna, opisao je probijanje brane kao "ekološko oružje za masovno uništenje".
Ruski predsjednik Vladimir Putin je nazvao uništavanje brane "varvarskim činom". Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu tvrdi da je Ukrajina uništila branu kako bi mogla prerasporediti trupe i materijale iz oblasti Herson "u područje njihove ofanzive". Ni Šojgu ni bilo koji drugi ruski zvaničnik, međutim, nisu bili u mogućnosti dati vjerodostojan izvještaj o tome kako su Ukrajinci mogli dići u zrak objekat koji su držali Rusi.

Moguća eksplozija?

Na prvi pogled, objašnjenje da su se Rusi nadali da će usporiti ukrajinsku kontraofanzivu uništavanjem brane, čini se uvjerljivim na prvi pogled. Istini za volju, ofanziva se odvija daleko na istoku. Michael Kofman, jedan od vodećih stručnjaka za ukrajinske oružane snage, također ne vjeruje da će probijanje brane imati bilo kakav uticaj na ofanzivu.
Hidroinženjeri i balistički stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da je brana uništena izvana zračnim napadom. Eksplozija unutar konstrukcije mnogi smatraju najvjerovatnijim scenarijem. 
"Satelitski snimci pokazuju eksplozivan kvar, što čini malo vjerojatnim da je to kvar uzrokovan starenjem", kaže Robert Boes, hidraulički inženjer na tehničkom univerzitetu ETH Zürich. 
Glavna struktura pretrpjela je ogromna oštećenja, kaže on, što izgleda ukazuje na sabotažu.
Britanski balistički stručnjak Chris Cobb-Smith vjeruje da je eksplozija unutar brane najvjerovatnije objašnjenje. Brojni hidroenergetski stručnjaci, također, vjeruju da je kvar mogao biti uzrokovan eksplozivom postavljenim na vanjskoj strani brane ili u hodnicima unutar brane. Stručnjaci poput hidrauličara Boesa ne isključuju mogućnost da se brana sama urušila zbog oštećenog materijala ili nepravilnog rada. Ali oštećenju materijala, kaže Boes, obično prethode manja curenja koja se pojavljuju nekoliko sedmica prije kolapsa.
Norveški institut NORSAR, koji je specijaliziran za istraživanje potresa, izvijestio je da su regionalne stanice zabilježile seizmičke signale u utorak ujutro u 2:45 ujutro, što odgovara lokaciji i vremenu pucanja brane. Institut kaže da dokazi ukazuju na eksploziju.