Rat za državljanstvo: Zašto se Uzbeci bore za Rusiju

Za razliku od rukovodstva Sjeverne Koreje, uzbekistanske vlasti aktivno obeshrabruju uzbekistanske državljane da se pridruže ne samo ruskoj vojsci, već i svim stranim vojskama. Naprimjer, 14. oktobra konzulat Uzbekistana u glavnom gradu Tatarstana Kazanju upozorio je građane da ne učestvuju u vojnim akcijama u inozemstvu. Ovakvi napori na terenu navodno su uznemirili ruske zvaničnike, koji su željni da popune redove svoje vojske ljudima gdje god ih nađu.

Uprkos zvaničnom obeshrabrivanju, Uzbeci se, zajedno sa građanima drugih zemalja Centralne Azije, i dalje bore na rusko-ukrajinskom frontu. Prema ukrajinskom sajtu pod naslovom Žrtve, potvrđeno je da je najmanje 20 državljana Uzbekistana koji se bore za Rusiju ubijeno u akciji. Većina mrtvih bili su osuđenici za zločine koji su ciljali na izlazak na slobodu pridruživši se privatnim vojnim kompanijama, poput Wagner Grupe. Ruski servis BBC-a je izvijestio o smrti najmanje 34 Uzbeka u ratu.

Međutim, ovo su samo procjene. Niko nema potpunu sliku, niti zvaničnu statistiku.

Uzbekistanske vlasti zvanično ne saopćavaju podatke o broju ubijenih građana, niti o broju onih koji učestvuju u neprijateljstvima u Ukrajini. Ali izvještaji lokalnih vijesti o krivičnom gonjenju u Uzbekistanu građana optuženih za učešće u plaćeničkim aktivnostima bacaju malo svjetla na situaciju.

Tokom prošle godine, najmanje šest državljana Uzbekistana osuđeno je u Uzbekistanu zbog učešća ili pokušaja učešća u ratu između Rusije i Ukrajine. Osuđeni državaljani su starosti od 23 do 56 godina. Prema uzbekistanskom zakonu, maksimalna kazna za plaćeničke aktivnosti je 10 godina zatvora. Do sada niko od osuđenih ove godine nije dobio kaznu veću od pet godina zatvora. Svi oni koji su osuđeni ove godine borili su se za Rusiju.

Jedna osoba osuđena za plaćeničke aktivnosti identificirana je samo kao 48-godišnji bivši pripadnik Wagner grupe iz Taškenta, kome je suđeno na sudu pod imenom B.Z. Sud ga je u augustu osudio na četiri godine ograničene slobode, zabranjujući mu da napušta svoj dom noću ili da napušta zemlju. Uprkos aktivnom učešću u borbama, za koje je dobio medalju „Za oslobođenje Artemovska“, B.Z. je dobio relativno blagu kaznu. Sud je uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti, uključujući činjenicu da podiže maloljetnu djecu i pomaže supruzi sa invaliditetom. Pored toga, B.Z. je u potpunosti priznao krivicu.

Još jedna osoba osuđena za plaćeničke aktivnosti identificirana je kao 34-godišnji Golib Alijev, navodi Kun.uz. Godine 2016. Alijev, koji je živio u uzbekistanskoj regiji Namangan, otišao je na rad u Rusiju, gdje je slučajno ubio državljanku Tadžikistana tokom tuče. Ruski sud ga je osudio na 15 godina zatvora zbog ubistva iz nehata. U septembru 2022. godine nekadašnji zapovjednik Wagner Grupe Jevgenij Prigožin je posjetio zatvorsku koloniju u Tambovskoj oblasti u kojoj je služio kaznu.

“Obećao je da će onima koji potpišu ugovor i vrate se živi plaćati 175.000 rubalja mjesečno (ukupno 1,2 miliona rubalja), da će im biti izbrisani krivični dosijei i da će dobiti rusko državljanstvo. Oko 700 do 800 zatvorenika se složilo, a ja sam se odlučio pridružiti kako bih izbjegao zatvor”, rekao je Alijev tokom suđenja u Uzbekistanu.

U januaru 2023. godine Alijev je ranjen u rame dok je izlazio iz rova u potrazi za hranom.  

“Probudio sam se u bolnici, gdje sam ležao oko 50 dana i otišao 17. februara 2023. godine. Za to mi je plaćeno 600.000 rubalja”, prisjetio se Alijev.

U martu 2023. godine mu je istekao ugovor sa Wagner Grupom i Alijev je poslan u Rostov, gdje je dobio medalju za hrabrost. Krajem ljeta dobio je i rusko državljanstvo.

 

Tog decembra, Alijev se vratio u Uzbekistan. Tamo je protiv njega pokrenut krivični postupak i osuđen je na pet godina zatvora. Alijev je na suđenju tvrdio da je pristao na borbu samo iz želje da se brzo vrati u domovinu.

Slična priča dogodila se i 26-godišnjem Šavkatu Juldaševu iz Akhangarana. Godine 2019. otišao je u Rusiju zaraditi novac, da bi na kraju bio osuđen za trgovinu drogom. Nakon što je u oktobru 2022. godine potpisao ugovor sa privatnom plaćeničkom vojskom, proveo je šest mjeseci u ratu, zaradio skoro milion rubalja i medalju. U avgustu 2023. godine, nakon povratka u Uzbekistan, osuđen je na društveno korisni rad rad i isplatu 20 posto zarade u korist države. Juldašev tvrdi da nije učestvovao u borbama, već da je bio pridružen građevinskom bataljonu u oblasti Luganska.

Od terorističkog napada na moskovsku muzičku dvoranu Crocus City Hall u martu, Rusija je usvojila dvostruki pristup prema građanima Centralne Azije. Vlada radi na pooštravanju pravila koja se odnose na migrante iz Centralne Azije. Međutim, kada je u pitanju učešće građana Centralne Azije u ratnim naporima, vlada zauzima sasvim drugačiji stav.

Počev od sredine 2023. godine, prema Radio Azattik-u, ruske vlasti su počele koristiti sve sofisticiranije metode "regrutacije".

“Gdje god kreneš, počinje agitiranje da ideš u rat. Po zakonu, ovo je plaćenička aktivnost. U domovini migranti mogu biti zatvoreni zbog toga”, rekao je novinarima migrant iz Tadžikistana koji živi u Moskvi.

Prema materijalu iz predmeta, osuđeni se prijavio iz želje da poboljša uslove života. U Taškentu je živio u dvosobnom stanu sa suprugom, majkom, mlađom sestrom i troje djece. Zbog toga je B.Z, a i njegova žena morali spavati u kuhinji.

Čovek je 2022. godine otišao raditi kao pekar u Rusiji. Tamo je, nakon što je pročitao oglas za PMC, potpisao ugovor, privučen platom od 240.000 rubalja (2.400 dolara) i drugim beneficijama. U maju 2023. godine B.Z. pridružio se službi, ali nakon pobune Wagner Grupe u junu 2023. godine, nakon čega je uslijedila smrt njenog vođe Jevgenija Prigožina, njegov ugovor je raskinut. Čovjek je dobio 467.000 rubalja i ponuđena mu je šansa da dobije ruski pasoš ako pristane služiti u Africi. Međutim, B.Z. je odbio i vratio se u domovinu, gdje je bio zatvoren.

U oktobru je majka mladog Uzbekistanca osuđenog u Rusiji rekla novinarima da je njen sin bio prisiljen prijaviti se u zatvoru jer je bio suočen sa prijetnjama i psihičkim pritiskom. Informacije da Rusija namjerno regrutuje migrante koji će biti poslani da se bore u Ukrajini objavio je Bloomberg u ljeto. Kako su novinari naveli, na ovaj način vlasti se nadaju da će izbjeći nepopularan potez da se naredi opća mobilizacija, čija je perspektiva već dovela do masovnog odliva stanovništva.

Tokom ljeta, predsjednik Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrikin rekao je da su ruske vlasti identificirale 30.000 migranata koji su nedavno postali državljani Rusije, ali se nisu prijavili za vojnu službu. Zvaničnik se hvalio da je njih 10.000 već stavljeno u službu i poslano u rat da kopaju rovove i rade u pozadini.

Koliko je među njima Uzbeka i koliko će ih biti osuđeno ako se vrate u domovinu je otvoreno pitanje.