21.10.2022.

Rat u Ukrajini: Šta je NATO i kakvo oružje isporučuje?

Zemlje iz Zapadnog odbrambenog saveza, NATO-a, obećale su Ukrajini sisteme protivvazdušne odbrane da joj pomognu u odbrani svojih gradova od ruskih napada.
 
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su rakete zemlja-vazduh ukrajinski "prioritet broj jedan".
 
Šta je NATO?
 
NATO - Organizacija Sjevernoatlantskog pakta - je odbrambeni vojni savez. Osnovan je 1949. godine od strane 12 zemalja, uključujući SAD, UK, Kanadu i Francusku. Članice su saglasne da pomažu jedne drugima ukoliko se bilo koja od njih nađe na meti oružanog napada. Prvobitni cilj NATO-a je bio da zaustavi rusku ekspanziju u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, mnoge istočnoevropske zemlje koje su nekada bile saveznici Rusije u Varšavskom paktu postale su članice NATO.
Rusija je dugo tvrdila da NATO uključivanjem ovih zemalja u članstvo ugrožava njenu sigurnost. Žestoko se usprotivila zahtjevu Ukrajine da se pridruži Alijansi, bojeći se da bi to previše približilo NATO njenoj teritoriji.
 
Kako zemlje NATO-a podržavaju Ukrajinu?
 
Na nedavnom samitu, članice NATO-a obećale su Ukrajini sisteme protivvazdušne odbrane vrijedne milione dolara kako bi se zaštitili od ruskih napada na gradove, mjesta i civilna postrojenja kao što su elektrane, korištenjem projektila i "kamikaze" bespilotne letjelice od strane Rusije.
Njemačka šalje jedinice svog vazdušnog infracrvenog sistema protivvazdušne odbrane Iris-T, koji može obarati avione, krstareće rakete i bespilotne letelice, i kaže da su prve četiri već stigle u Ukrajinu.
SAD su se obavezale da će poslati NASAMS sistem, koji također može obarati avione, krstareće rakete i dronove. Velika Britanija, Kanada, Francuska i Holandija, također, šalju sisteme protivvazdušne odbrane.
Ovo je dodatna pomoć uz ogromne količine naoružanja koje zemlje NATO-a šalju Ukrajini od invazije Rusije u februaru.
SAD su Ukrajini dale oružje u vrijednosti od 15 milijardi dolara (13,5 milijardi funti), uključujući sistem HIMARS dugog dometa, protivtenkovske projektile Javelin, haubice i dronove "kamikaze" Switchblade.  
Poljska osigurava gotovo četvrtinu naoružanja koje je Ukrajina dobila iz inozemstva, uključujući tenkove T-72 i rakete za njihove borbene avione. Dio opreme iz sovjetske ere koju je Poljska donirala Ukrajini je nadograđen radi boljeg dejstva.
Oprema koju šalje Velika Britanija uključuje NLAW protivtenkovsko oružje i MLRS raketne sisteme velikog dometa. Naoružanje koje je Ukrajini isporučila Njemačka uključuje samohodne protivvionske topove i prenosne rakete zemlja-vazduh. Francuska je osigurala samohodne topove Cezar.
Zemlje, članice NATO-a, u okviru svojih paketa pomoći pružaju opsežnu obuku ukrajinskim trupama.
 
Zašto zemlje NATO-a ne šalju trupe?
 
Član 5 NATO povelje obavezuje zemlje da stanu u odbranu druge članice NATO-a ako je napadnuta, ali pošto Ukrajina nije dio NATO-a, zemlje članice su prestale slati trupe na svoju teritoriju. Vodeće zemlje NATO-a, kao što su SAD, strahuju da bi ih to dovelo u direktan sukob sa Rusijom, što bi dovelo do rata širih razmjera.
 
Iz istog razloga, također, su odbili da upravljaju zonom zabranjenih letova iznad Ukrajine. Međutim, oko 40.000 NATO vojnika stacionirano je u istočnoj Evropi, na teritoriji članica Alijanse kao što su Litvanija i Poljska, a tamo je još 300.000 vojnika u "visokoj pripravnosti".
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da u Ukrajini postoje vojne jedinice "pod de facto komandom zapadnih saveznika" - tvrdnja koju su prenijeli gotovo svi ruski mediji.
Poznato je da su se strani borci pridružili ukrajinskim vojnim jedinicama. Međutim, nema dokaza da na terenu postoji osoblje NATO-a.
 
Hoće li Ukrajina ući u NATO?
 
Godine 2008. zemlje NATO-a rekle su Ukrajini da bi se mogla pridružiti Alijansi u budućnosti, ali nisu postavile raspored za puno članstvo. Nakon što je Rusija anektirala Krim, Ukrajina je akcentirala pridruživanje NATO-u kao prioritet. Nedavno je zatražila od NATO-a da "ubrza" proces kako bi postala članica. Devet zemalja NATO-a iz centralne i istočne Evrope podržalo je zahtjev Ukrajine da postane članica u bliskoj budućnosti.
Međutim, I američki i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekli su da sada nije vrijeme za razmatranje davanja punopravnog članstva te da je važnije osigurati oružje.
 
Koje druge zemlje žele da se pridruže NATO-u?
 
I Švedska i Finska su se prijavile za pridruživanje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu. Finska ima granicu od 1.340 kilometara sa Rusijom. Sve države članice NATO-a pozvale su Švedsku i Finsku da se pridruže Alijansi, a te pozive je potvrdilo 28 od 30 parlamenata zemalja članica. Samo Turska i Mađarska tek trebaju ratificirati pozive svojih vlada.