Rat u Ukrajini: Ranjeni ruski vojnici vraćeni na front

Rusija zvanično ne daje podatke o broju poginulih ili ranjenih vojnika u ratu protiv Ukrajine. Ova informacija je povjerljiva i do sada su vlasti davale samo povremene izjave o žrtvama.

Zamjenik ministra rada i socijalne zaštite Aleksej Vovčenko je u oktobru 2023. godine rekao da je 54 posto teško ranjenih ruskih vojnika imalo amputiran najmanje jedan ekstremitet, a da je petina od njih zahtijevala amputaciju gornjih udova.

Krajem 2024. godine, zamjenica ministra odbrane Ana Civiljova, koju nezavinsni ruski mediji opisuju kao rođaku ruskog predsjednika Vladimira Putina, procijenila je ukupan broj ratnih vojnih invalida na 110.000.

 

Ranjenici vraćeni u bitku

 

Početkom ove godine na ruskoj društvenoj mreži VKontakte gotovo istovremeno je podijeljeno nekoliko video zapisa na kojima se vidi kako komandanti ruske vojske vraćaju ranjene vojnike u borbu protiv Ukrajine. U jednom slučaju, vojnici su bili u šumi, a nekoliko njih se kretalo na štakama.  

Na drugom snimku se može vidjeti vojni policajac kako se suočava sa dvojicom maskiranih muškaraca, od kojih je jedan bio naslonjen na štap. Prijetio im je seksualnim nasiljem.

Vlasti su kasnije potvrdile incident i saopćile da je muškarac, koji je mučio svoje saborce pendrekom i elektrošorom, uhapšen. Ispostavilo se da su ranjenici bili vojnici koji su se žalili kada su njihovi komandanti htjeli da ih vrate na front.

U zvaničnom govoru, zamjenica ministra odbrane Civiljova je rekla da se oko 96 posto ranjenih vojnika vraća na front i da je ideja da se to uradi što je brže moguće. Ona je rekla da je to moguće "zahvaljujući modernizaciji terenskih bolnica".

Ovakav pristup bi dijelom mogao ukazivati na nedostatak osoblja na frontu i velike gubitke u ruskoj vojsci.

„Pretpostavljam da je oko šest od deset ranjenih vojnika zadobilo teške povrede“, rekao je za DW veteran koji je želio ostati anoniman. Nedavno je otpušten zbog povreda, ali se suzdržao od otkrivanja detalja iz sigurnosnih razloga. "Glavno je da su mi ruke i noge netaknute", rekao je on i dodao da trenutno čeka jednokratnu uplatu od nekoliko miliona rubalja.

Rekao je da je njegova invalidska penzija od 22.000 rubalja (što je ekvivalent oko 220 eura ili 228 dolara) niska. "Postao sam nesposoban za rad sa 36 godina i izgubio sam zdravlje, ali šta da radim? Služio sam svojoj zemlji i ne kajem se," dodao je.

Sumnjao je da vojska možda šalje ranjene vojnike na front da ih kazni za krivična djela povezana sa drogom ili lažiranje ranjavanja.

 

Žalbe na nižu naknadu

 

Nedavno je veliko nezadovoljstvo na internetu bilo usmjereno na najnoviji predsjednički dekret, koji je smanjio jednokratne isplate za lakše povrede sa tri na milion rubalja. Naknada za druge još manje teške ozljede više ne može prelaziti 100.000 rubalja.

 

Na VKontakteu je bilo pritužbi da doktori umanjuju povrede. Vojnik po imenu Oleg napisao je na internetu da su ljekari prvobitno klasifikovali njegovu povredu kao umjereno tešku. "Na dan kada sam otpušten, odjednom je postala lakša rana. Rekli su da su sada nove liste i kategorije", rekao je on.

Bivši plaćenici privatne Wagner grupe, jedne od najbrutalnijih jedinica za borbu na ruskoj strani, također su se žalili da ih ruska država ne priznaje kao učesnike u ratu protiv Ukrajine.

Jedan po imenu Pavel napisao je na VKontakteu da više ne može hodati zbog povreda i da je "prepušten sudbini". Rekao je da je primao invalidsku penziju od države u iznosu od oko 10.000 rubalja, ali da mu je uskraćena isplata od vojske.

Neki korisnici žalili su se na visoku cijenu proteza. Jedna žena iz Perma rekla je da njen brat, koji se borio u ratu, nije mogao priuštiti pet miliona rubalja potrebnih za visokokvalitetnu protezu. Ona je rekla da socijalna davanja pokrivaju samo mali iznos troškova.

 

Invalidi izolovani od glavnih tokova društva

 

Historičarka Aglaja Ašešova, koja se nalazi u Univerzitetskoj biblioteci jezika i civilizacija (BULAC) u Parizu, u Francuskoj, rekla je za DW da je jedan veliki problem sa kojim će se Rusija suočiti nakon rata reintegracija vojnih invalida u društvo.

Stručnjak za poslijeratna društva pojasnila je da su u većini zemalja ljudi koji su postali invalidi kroz rat u velikoj mjeri bili izolovani od mainstreama. Ona je spekulisala da bi u slučaju Rusije vlasti mogle prenijeti brigu o ratnim invalidima na regione, što bi to dodatno otežalo proces reintegracije zbog ograničenih resursa.

Nekoliko regija registriralo je nedostatak određenih proteza zbog međunarodnih sankcija Ruskoj Federaciji, zbog čega cijene rastu, a vrijeme čekanja se produžava.

Bivši ruski vojni oficir Nikita Tretjakov napisao je na svom Telegram kanalu da su ratni vojni invalidi često bili suočeni sa nezaposlenošću, jer je malo ljudi željelo da ih zaposli. Opisao je slučaj bivšeg vojnika koji je bio teško ranjen i kojem je odbijeno mjesto prodajnog savjetnika. Na razgovoru mu je rečeno da postoji zabrinutost za njegovo psihičko stanje jer je učestvovao u ratu u Ukrajini.

Prema riječima sociologa Ane Kulešove, u ruskom društvu postoje velike razlike u stavovima prema veteranima. To je dijelom posljedica političke polarizacije stanovništva, rekla je za DW, ali su postojale i regionalne razlike: „Ratne invalide ne doživljavaju svi kao heroje, već ih gledaju sa sumnjom jer su ljudi svjesni kako iz vijesti, tako i iz ličnog iskustva da ima slučajeva da vojnici koriste nasilje nad civilima".

Psihijatar koji nastavlja raditi u Rusiji i stoga želi ostati anoniman, rekao je za DW da je, uprkos ranjavanju, većina onih koji su se borili u ratu uvjereni da je to opravdano. Rekao je da je to odbrambeni mehanizam, za zaštitu psihe, koji se može primijetiti kod veterana svih ratova.  

„Omogućava im da efikasno funkcioniraju i da prežive u ekstremnim uslovima“, objasnio je on, dodajući da je povratak u civilni život uvijek bio težak proces, dijelom i zato što se muškarci više nisu osjećali potrebnim kao na frontu.