Rat Rusije i Ukrajine: Šta je sve potrebno za mir?

Pored intenzivnih borbi, paralelna bitka postaje očita – bitka oko konkurentskih mirovnih planova da se pokuša okončati rat u Ukrajini

Dok se godišnja sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda primicala kraju, Kina i Brazil su na njenim marginama organizovali sastanak za 17 članica. Cilj sastanka bio je prikupljanje podrške za njihov mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini.

Rusija je pokrenula invaziju punih razmjera na Ukrajinu u februaru 2022. godine, čineći je najvećim ratom u Evropi nakon Drugog svjetskog ruta koji je temeljno preoblikovao globalne odnose i ekonomije, poremetivši opskrbne lance hrane širom planete.

Od tada, a posebno u proteklim sedmicama, Rusija i Ukrajina eskalirale su međusobne napade. Ranije ove sedmice, ruske snage zauzele su strateški smješten grad Vuhledar na uzvisini na istoku Ukrajine.

No, pored intenzivnih borbi, paralelna bitka postaje očita – bitka oko konkurentskih mirovnih planova da se pokuša okončati rat u Ukrajini. Analiza politologinje Mashe Hedburg za Davis centar za ruske i euroazijske studije Univerziteta Harvard procjenjuje da je između marta 2022. i jula 2024. predloženo najmanje 25 mirovnih planova.

Ukrajina, međutim, insistira da je za nju prihvatljiv jedino plan koji je sama predložila.

Koji su, dakle, mirovni planovi predloženi, po čemu se razlikuju i kakvu podršku im pružaju druge države?

Plan Kine i Brazila

Sastankom na marginama Generalne skupštine UN-a za novoosnovanu grupu „Prijatelji za mir“ predsjedavali su kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i brazilski savjetnik za vanjsku politiku Celso Amorim. Sastanku nisu prisustvovale Ukrajina i Rusija.

Ovaj su plan prvi put predložile ove dvije države u maju. Prema izjavi objavljenoj na web-stranici brazilske vlade, plan poziva:

• da Rusija i Ukrajina ne šire bojno polje, ne pojačavaju borbe i ne provociraju jedna drugu;
• da se ponovo uspostavi direktan dijalog i da se radi na deeskalaciji dok se ne postigne primirje. Kina i Brazil pozivaju na međunarodnu mirovnu konferenciju koju će priznati i kojoj će prisustvovati i Rusija i Ukrajina;
• da se pošalju dodatne količine humanitarne pomoći pogođenim regijama;
• da se ne upotrebljava nuklearno oružje i drugo oružje za masovno uništenje;
• napadima na nuklearna postrojenja treba se usprotiviti;
• treba se usprotiviti podjeli svijeta na „izolovane političke ili ekonomske grupe“. Umjesto tog treba podržati međunarodnu saradnju na polju energije, finansija, trgovine, sigurnosti opskrbe hranom i sigurnosti ključne infrastrukture.

Ovaj plan zasnovan je na planu koji Kina zagovara od samog početka rata.

Švicarska, koja je poslala posmatrača na sastanak koji su organizovali Kina i Brazil, pozdravila je njihov prijedlog. No, učešće ove države i njena podrška kinesko-brazilskom planu naišli su na kritike iz Ukrajine.

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je u izjavi da je mirovna formula koju je predložio Volodimir Zelenski „jedini način za sveobuhvatan, pravedan i održiv mir“. Zelenski odavno tvrdi da Rusija mora biti „primorana na mir“ i da bi pokušaji pregovora s Moskvom bili uzaludni.

U junu je Švicarska organizovala mirovni samit zasnovan na mirovnom planu Zelenskog – zasjedanje kojem nisu prisustvovale ni Rusija ni Kina. Brazil, koji je učestvovao na tom samitu, nije potpisao deklaraciju na kraju sastanka.

Ukrajinski plan

Mirovni plan Zelenskog razlikuje se od pobjedničkog plana u pet tačaka o kojem je razgovarao sa američkim predsjednikom Josephom Bidenom tokom posjete Zelenskog Washingtonu i New Yorku prošli mjesec.

Taj mirovni plan ima 10 stubova:

• da najveća evropska elektrana Zaporožje, koju je okupirala Rusija, ponovo bude sigurna;
• da se zaštiti ukrajinski izvoz žitarica;
• da se obnovi ukrajinska elektroenergetska infrastruktura, koja je oštećena u ruskim napadima, te da se uvedu cjenovne restrikcije na ruske energetske resurse;
• da budu oslobođeni svi zatvorenici, kao i djeca i odrasli koji su deportovani u Rusiju;
• da bude ponovno uspostavljen teritorijalni integritet Ukrajine i da ga Rusija ponovo potvrdi u skladu sa Poveljom UN-a;
• da se povuku ruske trupe i da neprijateljstva stanu, kao i da budu ponovo uspostavljene ukrajinske državne granice s Rusijom;
• da bude uspostavljen specijalni tribunal koji će istražiti ruske ratne zločine;
• da se zaštiti okolina i da budu obnovljena postrojenja za prečišćavanje voda;
• da se spriječi eskalacija sukoba i garantuje sigurnost Ukrajini u euroatlantskom prostoru;
• da obje strane potpišu dokument kojim potvrđuju okončanje rata.

Ruski plan

Ukrajina, međutim, nije jedina zaraćena strana s mirovnim planom. I Rusija –  agresor, ima plan za mir.

U junu, uoči mirovnog samita u Švicarskoj pod pokroviteljstvom Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je svoj plan za primirje na sastanku s ruskim ambasadorima. Zatražio je:

• da Ukrajina povuče svoje trupe sa teritorija koje je Rusija djelomično okupirala – Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk;
• da Ukrajina odustane od pridruživanja NATO-u prije početka mirovnih pregovora.

I Ukrajina i SAD oštro su osudili ovaj plan. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak ocijenio ga je „uvredljivim za zdrav razum“.

Zelenski je italijanskoj TV stanici TG24 rekao: „Ova poruka je ultimatum. Isto je radio i Hitler kada je rekao ‘Dajte mi dio Čehoslovačke i tu ću se zaustaviti'“.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da Putin „nije u poziciji da diktira Ukrajini šta mora uraditi da bi ostvarila mir“.

Afrički mirovni plan

U junu 2023, čelnici sedam država u Africi odvojeno su se sastali sa Zelenskim i Putinom. Delegacija se sastojala od predsjednika Južne Afrike, Egipta, Senegala, Demokratske Republike Konga, Komora, Zambije i Ugande.

Ovaj prijedlog sastojao se od 10 tačaka, ali nikada nije stavljen na papir. Glavni elementi su:

• priznanje ruskog i ukrajinskog suvereniteta;
• neometan nastavak izvoza žitarica;
• deeskalacija borbi i početak pregovora;
• oslobađanje ratnih zarobljenika i povećanje humanitarne pomoći.

I Putin i Zelenski su kazali da plan neće biti uspješan.

Zelenski je odbacio ovaj plan, rekavši da su mirovni pregovori mogući samo nakon što se Rusija povuče.

„Dozvoliti bilo kakve pregovore s Rusijom dok je okupator još na našoj zemlji znači zamrznuti rat, zamrznuti sve: bol i patnju“, kazao je Zelenski na konferenciji za medije.

Uključenje Indije u mirovne napore

Zelenski se prošlog mjeseca sastao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, treći put ove godine.

Zelenski je objavio na svom profilu na platformi X da je na sastanku u New Yorku diskutovano o „implementaciji Formule za mir“.

Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar rekao je ranije: „U ovom sukobu, ne vjerujemo da će rješenje doći s bojnog polja, stoga mislimo da su pregovori jedini put naprijed, u jednom trenutku mora doći do pregovora.“

Dodao je da su „s vremena na vrijeme davani prijedlozi“ da Indija bude domaćin mirovne konferencije o tom pitanju.

Međutim, ova južnoazijska država nije iznijela vlastiti mirovni plan i, uprkos nedavnom prijateljstvu između Modija i Zelenskog, New Delhi i Kijev imaju oštre razlike oko toga kako raditi na miru u Ukrajini.

Iako je Indija učestvovala na mirovnom samitu u Švicarskoj, odbila je potpisati završni dokument koji se temeljio na mirovnom planu Zelenskog koji Indija nije izričito podržala. Indija je insistirala da može pristati samo na plan za mir koji proizlazi iz pregovora u kojima je učestvovala i Rusija.

U augustu, kada je Modi posjetio Kijev, postavši prvi indijski premijer koji je posjetio Ukrajinu otkako je postala nezavisna država nakon raspada Sovjetskog saveza, Zelenski je doveo u pitanje sposobnosti Indije da bude domaćin mirovnog samita kada nije prihvatila ishod švicarskog zasjedanja.

Zašto Ukrajina želi da samo njen plan bude proveden?

„Problem je termin ‘pregovori'“, Al Jazeeri je kazao John Lough, saradnik Programa za Rusiju i Euroaziju britanske ekspertske organizacije Chatham House.

„Rusi žele ostvariti maksimalistički cilj – proširenje teritorije“, kazao je dodavši da Rusija želi svrgnuti Zelenskog i zamijeniti ga „boljim čelnikom“. To je sve s ciljem da se Ukrajina vrati u rusku sferu utjecaja.

„Putin jednostavno želi pregovarati o uvjetima ukrajinske predaje. Na to on misli kada kaže da je Rusija spremna pregovarati.“

Lough je objasnio da Ukrajina, s druge strane, uprkos svoj oštroj retorici, suštinski „traži kompromis koji će neokupiranom dijelu države pružiti sigurnosne garancije Zapada“.

„Za Ukrajinu, ovo je pitanje očuvanja suvereniteta“, kazao je Lough. „Kineski odnosno brazilski mirovni planovi samo su ruski prijedlozi u drugačijem obliku.“