Rat Rusije i Ukrajine: Putin rekao Rusiji da su njegovi ratni ciljevi nepromijenjeni

Putin je odgovarao na pitanja novinara i građana Rusije na prvoj maratonskoj konferenciji za novinare od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Veći dio događaja koji je uglavnom koreografiran bio je fokusiran na ono što on naziva "specijalna vojna operacija u Ukrajini".

On je insistirao da se situacija popravlja na cijeloj liniji fronta.

Emisija "direktne linije", koju je većina glavnih kanala emitirala duže od četiri sata, počela je tako što je predsjednik Putin rekao Rusima: "Postojanje naše zemlje bez suvereniteta je nemoguće. Jednostavno  neće postojati."

Dodao je da je ruska ekonomija bila jaka za vrijeme rata i onda je tema razgovora brzo prešla na Ukrajinu.

 

'617.000 Rusa se bori u Ukrajini'

Putin je rekao da će "mir [u Ukrajini] biti kada postignemo svoje ciljeve". Ti se "ciljevi ne mijenjaju", rekao je, navodeći "denacifikaciju, demilitarizaciju i neutralni status Ukrajine". To su teme koje je isticao od početka rata.

U jednom trenutku je otkrio da Rusija trenutno ima ukupno 617.000 vojnika koji se bore u Ukrajini. On je, takođe, izjavio da se pored 300.000 ljudi pozvanih na službu prošle godine, još 486.000 dobrovoljno prijavilo kao vojnici po ugovoru.

"Potok naših ljudi koji su spremni braniti interese domovine s oružjem u rukama ne jenjava", rekao je Putin. "Ukupno će biti nešto manje od pola miliona ljudi do kraja ove godine. Zašto nam je potrebna mobilizacija?"

Nije naveo broj vojnih gubitaka, ali je otkrio da su se djeca ljudi iz njegovog "užeg" kruga borila za takozvane privatne vojne kompanije, a jedan broj "meni bliskih" ljudi je poginuo.

Tajni američki obavještajni izvještaj procjenjuje ove sedmice da je 315.000 ruskih vojnika bilo ubijeno ili ranjeno od početka rata - što čini, kako se navodi, skoro 90 posto ruskog vojnog osoblja na početku invazije.  

Osim spontanih pitanja koja su Putinu postavljali ruski i međunarodni novinari, obični Rusi su za ovaj događaj poslali dva miliona pitanja koja su prethodno pažljivo provjerena.

 

Ratni reporter ruskog dnevnika Izvestija sa sjedištem u okupiranom Lugansku u istočnoj Ukrajini pitao je Putina o nedavnom osvajanju Ukrajine na istočnoj obali rijeke Dnjepar, koju je okupirala Rusija.

Opisujući vojni uspjeh Ukrajine na "malom području" kao posljednji pokušaj Ukrajine da se probije na Krim, predsjednik Putin je objasnio da su se ruske snage odlučile povući nekoliko metara u šumovita područja "kako bi spasile naše momke". On je dalje sugerirao da je glavni motiv Kijeva da pokaže Zapadu da mu je potrebno više vojne pomoći.

"Ne znam zašto to rade, tjeraju svoje ljude da ginu, to je putovanje u jednom smjeru za ukrajinske snage. Razlozi za to su politički, jer ukrajinski lideri mole strane zemlje za pomoć".

Putin je rekao da podrška Ukrajini od strane njenih saveznika jenjava.

„Danas Ukrajina ne proizvodi gotovo ništa“, rekao je Putin. "Izvinite na vulgarnosti, ali sve se unosi kao besplatno. Ali tih besplatnih sredstava kad-tad bi moglo ponestati. I čini se da ih postepeno nestaje".

Dok je ruski lider govorio, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg održao je konferenciju za novinare u sjedištu alijanse u Briselu na kojoj je upozorio: "Ako Putin pobijedi u Ukrajini, postoji realan rizik da se njegova agresija tu neće završiti".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je samit EU da će Putin upotrijebiti neodlučnost u vezi s ukrajinskim ratom protiv njih.

"Ljudi u Evropi neće vidjeti nikakvu korist ako Moskva dobije propusnicu iz Brisela u obliku negativnog stava prema Ukrajini. Putin će to sigurno iskoristiti protiv vas lično, i protiv cijele Evrope", rekao je Zelenski u obraćanju putem video-linka.

Putin je dalje tvrdio da su ruske snage imale prednost na linijama fronta u Ukrajini.

"Praktično duž cijele linije dodira naše oružane snage popravljaju svoju situaciju, skromno rečeno", rekao je on na svojoj maratonskoj konferenciji za novinare.

Posljednjih mjeseci bilo je vrlo malo kretanja na liniji fronta, ali Rusija gađa dva istočna grada u regionu Donjecka, Mariinku i Avdijevku.

Putin je insistirao na tome da bi Rusija mogla "krenuti naprijed" uprkos zapadnim ekonomskim sankcijama i političkoj izolaciji koja proističe iz njene invazije na Ukrajinu.

Amerikanci držani u ruskim zatvorima

Putin je, također, govorio o odnosima Rusije sa Sjedinjenim Američkim Državama i EU.

On je opisao SAD kao važnu zemlju, ali ih je optužio za imperijalizam. On je pozvao SAD da "poštuju druge ljude i zemlje" i rekao da je Rusija spremna obnoviti odnose kada se to dogodi.

Dopisnica New York Timesa Valerie Hopkins pitala je ruskog lidera šta bi bilo potrebno Rusiji da oslobodi dvojicu američkih državljana koji se nalaze u ruskim zatvorima - uglednog dopisnika Wall Street Journala Evana Gershkovicha i bivšeg marinca Paula Whelana.

 

Sjedinjene Američke Države smatraju da su oba muškarca nezakonito pritvorena, a pritvor  Gershkovichu je produžen do 30. januara. Uhapšen je dok je izvještavao za novine u gradu Jekaterinburgu i optužen za špijunažu, što on i njegove kolege odlučno negiraju.

"Što se tiče moguće razmjene... mi želimo postići sporazum, a taj sporazum mora biti obostrano prihvatljiv i odgovarati objema stranama", odgovorio je Putin, ističući da su muškarci bili sudski procesuirani.

„Dijalog o toj temi je u toku. To je težak dijalog i neću sada ulaziti u detalje, ali mislim da u cjelini razgovaramo na jeziku koji obje strane razumiju. Nadam se da ćemo pronaći rješenje", kazao je Putin.  

U jednom trenutku se činilo da je predsednik Putin potvrdio da su u Rusiji  opozicionari predmet progona.

Na novinarsko pitanje da li bi se krivični zakon mogao promijeniti kako bi se spriječio "lov na vještice" na novinare, uključujući i prokremljsku kolegicu, Putin je rekao: "Šta je ona uradila da je progone? Šta je ona, neka velika opoziciona ličnost ili nešto?"

Najveća ruska opoziciona ličnost, Aleksej Navaljni, suočava se sa 19 godina zatvora, a njegov tim kaže da nije imao pristup  više od sedam dana.

Druga pitanja o kojima je govorio Putin

Ruski lider je reagirao na odluku da se ruskim sportistima dozvoli učešće na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. sve dok se takmiče bez zastave, amblema i himne svoje zemlje

Rekao je da podržava ruske sportiste da se takmiče, ali da zemlja treba razmisliti treba li učestvovati, ako je događaj osmišljen da prikaže ruski sport kao "umirući"

Govorio je i o situaciji u Gazi, opisujući je kao "katastrofu" koja se odvija u razmjerima koji "nije nalik" Ukrajini.

O umjetnoj inteligenciji (AI), Putin je - odgovarajući na dvostruko tijelo AI - rekao da bi Rusija trebala postati svjetski lider u sferi AI.

Putin je ponovo okrivio SAD za eksplozije koje su uništile gasovode Sjeverni tok do Rusije u septembru 2022. godine, ne ponudivši nikakve dokaze.