Rastu tenzije oko budućnosti najvećeg sigurnosnog tijela na svijetu

Moskva ima još jednu žrtvu invazije na Ukrajinu - najveće svjetsko sigurnosno tijelo.

Od 2021. godine, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) je u blokadi, a Rusija odbija dati odobrenje da Estonija preuzme mjesto predsjedavajućeg 2024. godine. I kada se mislilo da je na pomolu rješenje, pokazalo se da to izaziva podjele za EU.

U drugoj polovini novembra Rusija i Bjelorusija ponovile su da nisu voljne dopustiti Estoniji da preuzme vođenje OSCE-a za narednu godinu. Vladini zvaničnici iz Estonije, koja je kandidat od 2020. godine, nisu krili ljutnju.

„Moskva je godinama sprečavala organizaciju da usvoji budžet, održi zvanične događaje u organizaciji OSCE i produži strane misije, što je rezultiralo okončanjem svih inozemnih misija OSE u Ukrajini, koja je bila izvrgnuta agresiji Rusije“, rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna u saopćenju. „Kako Rusija svojim krvavim agresorskim ratom krši sve temeljne principe OSCE, neprihvatljivo je da Organizacija bude podložna zahtjevima i ucjenama Moskve”.

OSCE je organizacija nastala u vrijeme Hladnog rata, koje čini 57 zemalja iz Evrope, Sjeverne Amerike i Azije (bez Kine i Indije). Njegov mandat uključuje praćenje izbora i podršku mirovnim pregovorima.

Sa sistemom koji zahtijeva jednoglasno odlučivanje, OSCE se našo među međunarodnim tijelima preko kojih Kremlj nastoji preoblikovati globalni poredak u svjetlu ruskog rata u Ukrajini. Ruska invazija ugrozila je osnovni koncept sigurnosti i saradnje, koji OSCE utjelovljuje.

“Moskva je dugo kritizirala OSCE, optužujući ga da se pretvorio u zapadno oruđe. Rusi su, također, iskoristili jednoglasno donošenje odluka u OSCE da blokiraju mnoge odluke”, rekao je Edgars Rinkevičs, predsjedik Latvije.

Sposobnost Rusije da zamrzne proces donošenja odluka OSCE pomno se prati u Briselu, iz nekoliko razloga. Među njima je i to da ugovor generalne sekretarke OSCE, Helge Schmid – dobro poznate ličnosti, jer je bila visoki zvaničnik u Evropskoj službi za vanjske poslove – ističe u decembru ove godine. Određeni broj diplomata je rekao da je budućnost pozicije Schmid među žrtvama blokade izazvane ruskim vetom.

Ključni ministarski sastanak trebao bi se održati u Sjevernoj Makedoniji (koja trenutno predsjedava OSCE-om) kasnije u novembru. Diplomate upoznate sa diskusijama, kojima je omogućena anonimnost da slobodno govore, rekli su da su ponuđene različite opcije za rješavanje problema sa Rusijom. To uključuje i mogućnost da Sjeverna Makedonija ostane  predsjedavajuća OSCE-om cijelu 2024. ili barem pola godine.  

Neke, posebno baltičke zemlje, vide bilo koju drugu zemlju, osim Estonije, koja preuzima predsjedavanje kao ustupak Moskvi. Ali drugi tvrde da bi, dugoročno gledano, OSCE mogao biti sredstvo komunikacije sa Moskvom, ako dođe vrijeme za pregovore o Ukrajini.

Nastavak predsjedavanja Sjeverne Makedonije ne bi se smatrao ruskom pobjedom, rekao je za POLITICO latvijski predsjednik Rinkevič, jer je "čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, već bilo očigledno da će Rusi blokirati predsjedavanje Estonije".

Međutim, jedan diplomata je rekao da produženje predsjedavanja Sjeverne Makedonije i dalje ne bi značilo da će OSCE moći nastaviti sa radom, a doveo je u pitanje volju zemlje da ostane u toj ulozi.

Čini se da je Rusija otvorena prema zemljama koje nisu članice NATO-a, tvrde dvojica diplomata. A prema još četvorici diplomata, sve je veći konsenzus da bi Malta mogla biti rješenje.

Iz Austrije, koja je istaknuta kao mogući kandidat, saopćeno je da su otvoreni za ideju da predsjedavanje preuzme Malta.  

“Austrija podržava svaku mjeru održavanja funkcioniranja OSCE. Kao država domaćin organizacije, Austrija ima posebnu odgovornost”, navodi se u saopćenju austrijskog Ministarstva vanjskih poslova za POLITICO.

Zvaničnik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, koji je želio ostati anoniman, rekao je da se "u OSCE čekaju važne odluke" i da će "istraživati moguća kompromisna rješenja u Beču".

„Zbog toga je ključno da OSCE funkcionira“, rekao je njemački zvaničnik.

 

Odluka bi mogla biti donesena na sastanku diplomata OSCE-a u Beču. Neki od diplomata kažu kako ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov namjerava otići na sastanak u Skoplje i izražavaju zabrinutost da bi Lavrov mogao iskoristiti sastanak da proglasi pobjedu ukoliko Malta preuzme čelo umjesto Estonije.

Jedan broj ministara, prema riječima istih diplomata, ima problema sa njegovim prisustvom.

Nejasno je, naprimjer, hoće li ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba prisustvovati, ako u Skoplju bude i Lavrov.

“Dvije godine pričamo o potrebi razgovora sa Lavrovom u formatu Specijalnog suda. Sada smo svjedoci napora da se on vrati u diplomatske razgovore i da se normalizira prisustvo Rusije”, rekao je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.