Putinu je očajnički potreban "zamrznuti konflikt". Zašto SAD moraju da prevaziđu nastavak rata Rusije

Ruska propaganda, govoreći o ratu protiv Ukrajine, nelogično, ali namjerno kombinira tri različita narativa. Prvo, predsjednik Vladimir Putin insistira da su ciljevi njegove "specijalne vojne operacije" ostali nepromijenjeni. Ukrajina se mora "neutralizirati", a u Kijevu će biti postavljena proruska vlada. Drugo, Putin je više puta potvrdio svoju spremnost da učestvuje u mirovnim pregovorima, optužujući Kijev da sabotira proces i objašnjavajući da se takvi pregovori mogu održati samo pod uslovom kapitulacije Ukrajine. Treće, i možda najdvosmislenije, Kremlj šalje signale o mogućem „zamrzavanju“ neprijateljstava, dok tvrdi da Rusija nikada neće odustati od svojih imperijalnih „osvajanja“. U tom kontekstu, nedavni izvještaji da Moskva signalizira Zapadu da je spremna za mirovne pregovore zvuče lažno.

Prvi i drugi narativ namijenjeni su prvenstveno domaćoj publici. Putin nastoji  doprijeti i do "patriota" koje huškaju na rat i do tihe većine koja sve više želi završetak rata. Snagu ove prednosti naglašavaju dugi redovi potencijalnih birača spremnih podržati Borisa Nadeždina, jedinog kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima, koji najavljuje svoj slogan: "Nema rata!".

Treća zaplet je dijelom osmišljena da umiri Kinu, koja zauzima sve dominantniji položaj u bilateralnim odnosima sa Moskvom. Međutim, ruske ideje o "zamrznutom konfliktu" u Ukrajini prvenstveno su usmjerene na rasplamsavanje razlika među zapadnim partnerima Kijeva, koji su prisiljeni pojačati svoju podršku nastavku dugogodišnjeg rata. Propaganda Kremlja voli osnažiti svaki glas na Zapadu koji sumnja u potrebu da se podnosi ovaj teret. Moskva se nada da će podijeliti transatlantsko jedinstvo iskorištavanjem znakova "zamora Ukrajine" među zapadnim političarima i analitičarima koji su orijentirani ka kompromisnom rješenju.  

Izjave čelnika sjeverne Evrope i baltičkih država, koje naglašavaju potrebu za ulaganjem više novca u pripreme za moguću direktnu konfrontaciju sa Moskvom, pobijaju ruske izvještaje o slabljenju odlučnosti Zapada. Prvi je to javno rekao švedski ministar odbrane Karl-Oscar Bolin, tvrdeći da ulazak Švedske u NATO neće spriječiti rusku prijetnju. Norveški ministar odbrane general Eirik Kristoffersen i estonska premijerka Kaja Kallas potkrijepili su Bolinovo upozorenje tačnim procjenama ruske prijetnje. Sa svoje strane, Finska čvrsto podržava konsolidirani položaj nordijskih zemalja i baltičkih država. Vodeći kandidati na trenutnim predsjedničkim izborima u Finskoj slažu se sa prijedlogom za jačanje zajedničke granice sa Rusijom i kažu da se granične veze mogu obnoviti samo ako Moskva odustane od svojih imperijalnih ambicija.

Suština ovog kolektivnog mišljenja nije da je rat sa Rusijom neizbježan. Što se tiče perspektiva sjevernoevropskih i baltičkih zemalja, ističe se da će svako "zamrzavanje" neprijateljstava u Ukrajini dati vremena Moskvi da ojača svoje napredne snage i obnovi svoju teško oštećenu vojnu mašinu. Odlučnost Evrope da eliminira sve ranjivosti pokazala je velika NATO-ova vježba "Resistant Defender-24". Moskva, koja je prošle godine morala otkazati vježbu Zahid-2023, ne može prikazati takvu demonstraciju sile.

Zajedničke vojne vježbe održavaju se u pozadini predstojeće debate Evropske unije o odobravanju još jednog paketa pomoći Ukrajini. Konačna odluka bit će doneta na posebnom samitu Evropskog saveta 1. februara, gdje će vjerovatno biti prevaziđene primjedbe mađarske vlade. Pozitivan rezultat evropskih partnera Ukrajine mogao bi potaknuti Kongres SAD-a da prekine ćorsokak oko složenog finansijskog paketa za Ukrajinu od 60 milijardi dolara. To bi, također, moglo dati novi podsticaj usmjeravanju zamrznutih ruskih finansijskih sredstava u obnovu Ukrajine.  

Ovi događaji će postepeno promijeniti dinamiku rata. Ako se Kijev trenutno bori sa nedostatkom artiljerijskih granata, sistema protivvazdušne odbrane, ljudstva i dalekometnih sredstava, za nekoliko mjeseci infuzija nove pomoći omogućit će Kijevu da pripremi adekvatnu obuku i opremu za nove ukrajinske bataljone regrutirane u skladu sa očekivanim planovima za donošenje novog zakonodavstva o mobilizaciji u Ukrajini. Takva promjena događaja će dati uvjerljivu snagu mirovnom planu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.