11.04.2025.

Putinovi izaslanici se bukvalno bore za primat, sabotirajući ukrajinske mirovne pregovore

Putinova strategija nije mir – već kontrola. Sukobljavajući Dmitrijeva i Lavrova jedog protiv drugog, on osigurava da ukrajinski mirovni pregovori ostanu u zastoju.
 
Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev potvrdio je novu rundu američko-ruskih pregovora o prekidu vatre u Ukrajini, iako datum i lokacija ostaju nepoznati. Donedavno gotovo nepoznat, Dmitrijev se pojavio kao Putinov neočekivani igrač za Ukrajinu – što je njegova najkritičnija geopolitička briga.
Neposredno nakon sastanaka sa Trumpovim zvaničnicima u Washingtonu, koje je opisao kao "uzajamno poštovanje", Dmitrijev pokazuje oprezni optimizam. Ipak, rusko Ministarstvo vanjskih poslova je upadljivo ćutalo o njegovoj posjeti, dok je Kremlj potvrdio da nisu zakazani nikakvi pozivi između Putina i Trumpa.
Trampovo strpljenje je pri kraju. Američki predsjednik je direktno kritizirao Putina i njegove pregovarače zbog odugovlačenja, dok je državni sekretar Marc Rubio upozorio Moskvu da se "beskrajni razgovori" neće tolerirati.
Iza ovog diplomatskog plesa krije se intriga Kremlja. Izvori izvještavaju da je Putin podijelio pregovore između dva konkurentska tima – grupe Dmitrijeva i frakcije ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova – dajući svakom kontradiktorne direktive. Ovo unutrašnje rivalstvo se intenzivira kako Trump traži krajnji rok za prekid vatre do Uskrsa.
Kako tenzije rastu na obje strane, Euromaidan Press je prikupio sve što se zna o ovim pregovorima s visokim ulozima.
 
Sukob Lavrova i Dmitrijeva u Rijadu
 
Kiril Dmitriev se sastao u Washingtonu sa Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom - što je prva zvanična ruska posjeta SAD od početka invazije.
CNN je najprije izvijestio o misiji Dmitrijeva, napominjući da su američke vlasti suspendirale sankcije protiv njega kako bi mu omogućile posjetu. Bloomberg je ranije pisao da Dmitrijev igra "ključnu ulogu kao nezvanični pozadinski kanal sa Trumpovim pregovaračima" i da je arhitekta ruske pregovaračke strategije sa SAD.
Međutim, prema pisanju ruskog medija u egzilu Agentstvo (Agencija), Putin je zapravo odredio dva konkurentska tima za pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Timovi su se sukobili tokom pregovora 18. februara u Rijadu. Prema izvoru Agencije:
  • 1. Prije pregovora u Rijadu, Putin je rekao ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu da će rusku delegaciju činiti samo dvije osobe — sam Lavrov i pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov.
  • 2. Dmitrijev se nakon toga sastao s Putinom i zatražio učešće, na šta je Putin navodno pristao, ali nije obavijestio Lavrova.
  • 3. Kada je Lavrov vidio tri stolice za rusku stranu u sobi za pregovore i saznao da je treća za Dmitrijeva, navodno je pomjerio stolicu rekavši: „Ako želi da učestvuje, neka mi Vladimir Vladimirovič (Putin) sam kaže“.
  • 4. Tokom jedne od tehničkih pauza, Lavrov je napustio prostoriju i po povratku zatekao Dmitrijeva kako već sjedi za pregovaračkim stolom, navodi izvor "Amerikanci su se, također, vraćali i bilo bi nezgodno da se Lavrov raspravlja", ispričao je izvor.  
  • 5. Dmitrijev je navodno tražio "samo 15 minuta" za stolom.
  • 6. Na snimku iz Rijada se vide samo Lavrov i Ušakov koji sjede na ruskoj strani tokom formalnih pregovora, bez vidljive treće stolice.
Međutim, postoji fotografija na kojoj se vidi kako Dmitrijev razgovara sa američkim zvaničnicima sa strane. Izvor Agentstva smatra da Putinov stil komunikacije utiče na pregovore.
"Svako posjećuje Putina pojedinačno i on svakom govori različite stvari. To je jedan od razloga zašto niko ne može artikulisati zahtjeve Rusije u pregovorima", zaključuje izvor.
Ovaj podijeljeni pristup ometa sposobnost Rusije da predstavi jedinstvenu pregovaračku poziciju u svojim diplomatskim naporima sa SAD.
 
Ne samo Witkoff, ne samo SAD
 
Dok su timovi koji su međusobni takmaci stvarali unutrašnje prepreke, posjeta Dmitrijeva Washingtonu uključivala je više američkih zvaničnika na visokom nivou, nego što je prvobitno prijavljeno. CNN-ov Alex Marquardt izvijestio je da se američki državni sekretar Marco Rubio sastao s Dmitrijevom u Washingtonu. Ranije se znalo da se Dmitrijev sastao samo sa Trampovim izaslanikom Steveom Witkoffom i republikanskim senatorima Grahamom i Mullinom.
Rubio je podijelio svoja razmišljanja o sastanku: "Ništa od toga nije bilo prijeteće... To je više bilo objašnjenje 'ovo je naš vremenski okvir' i u jednom trenutku će biti jasno da li želite mir ili ne želite mir. I to vrijeme dolazi. Prilično je kratko".
Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ukazao da Dmitrijev ima dodatne motive za svoju posjetu i da nije ograničen samo na putovanje u SAD. Rekao je da Ukrajina pomno prati ovaj razvoj događaja.
Zelenski je sugerirao da je primarni cilj Rusije povrat 300 milijardi dolara zamrznutih nakon  invazije Rusije na Ukrajinu, pri čemu su evropske sankcije posebno bolne. On vjeruje da će snažne sankcije natjerati Rusiju da zaustavi rat.
 
"Znamo da žele ponuditi tim zemljama da kupe visokotehnološke artikle ovim novcem. Ako im lideri pomognu da iskoriste ova sredstva... To uključuje proizvodnju avijacije sa našim zapadnim partnerima", rekao je Zelenski.
 
Dva tima, dva narativa
 
Dok se Lavrov i Dmitrijev bore za interni pregovarački autoritet, Kremlj je istovremeno primjenio sofisticiranu medijsku strategiju da oblikuje percepciju javnosti o ovim razgovorima. Ovaj pristup na dva kolosijeka odražava Putinove podijeljene pregovaračke timove – prezentujući različite poruke različitoj publici.
Dok se Dmitrijev sastajao s američkim zvaničnicima u Washingtonu, ruski državni mediji su pažljivo osmislili njegovu misiju da služi narativu Kremlja. Primarna poruka, koju je naglasila propagandistkinja Olga Skabejeva u emisiji "60 minuta" za Rusiju 1, preokrenula je stvarnost: "Ukidanje sankcija Moskvi nije nešto što Rusi žele, već treba američkim preduzećima. Izgubili su 300 milijardi dolara i već dugo žele to vratiti".
Ova poruka je u direktnoj suprotnosti sa onim što je tim Lavrova tražio u formalnim pregovorima – naime, da je ukidanje sankcija Rosselhozbanci uslov za bilo kakav sporazum o prekidu vatre u Crnom moru. Kontradiktorni javni i privatni stavovi odražavaju isti podijeljeni pristup koji je evidentan u incidentu u Rijadu, gdje je Putin doveo konkurentske pregovarače bez jasne komunikacije između njih.
Nakon putovanja u Vašington, Dmitrijev je dao izjave za ruske medije, a intervjuirao ga je i CNN, Fox News i Newsmax. Za CNN je insistirao da Rusija ne traži ublažavanje sankcija, tvrdeći da "mnogi Rusi vjeruju" da su sankcije koristile Rusiji: "Ruska ekonomija pokazuje pozitivne rezultate, a mi ne tražimo ukidanje sankcija".
Dmitrijev je, također, ponovio tvrdnju da su američka preduzeća izgubila 324 milijarde dolara napuštanjem ruskog tržišta.
Obje tvrdnje su netačne. Kremlj je službeno izjavio da je ukidanje sankcija Rosselkhozbanki i drugim ruskim kompanijama uslov za prekid vatre na Crnom moru. Što se tiče finansijskog uticaja, Reuters procjenjuje stvarne gubitke američkih kompanija na 107 milijardi dolara u otpisu i propuštenim prilikama do maja 2024. – daleko ispod brojke o kojoj je govorio Dmitrijev.
 
Pauza u razgovorima  dok SAD čekaju Putinov odgovor
 
Nakon što su Dmitrijevi američki pregovori okončani, Bloomberg je izvijestio da američki zvaničnici čekaju njegov izvještaj Putinu prije nego što preduzmu dalje korake.
Trumpovi savjetnici su ga navodno upozorili da ne zove Putina dok ruski predsjednik ne pristane na prekid vatre. Međutim, Politico prenosi da evropski zvaničnici uskoro očekuju poziv lidera. Na pitanje o potencijalnim razgovorima, portparol Kremlja Peskov je rekao: "Za sada nema ništa u rasporedu".
 
Tramp je nedavno izrazio sve veće nezadovoljstvo pristupom Rusije. Navodno se "razljutio" kada je Putin doveo u pitanje autoritet Zelenskog i zaprijetio sankcijama za rusku naftu ako se primirje ne postigne u roku od mjesec dana. Reuters je izvijestio da i Bijela kuća i State Department priznaju da se Putin aktivno protivi mirovnom sporazumu.
Prema izvorima Bloomberga u Moskvi, Rusija se kladi na to da će Trump osigurati mirovni sporazum povoljan za njihove interese, iako je Kremlj i dalje spreman nastaviti borbe, ako pregovori ne uspiju. Ovi izvori pokazuju da ruski zvaničnici nisu pretjerano zabrinuti zbog Trumpovih prijetnji sekundarnim sankcijama za naftu. Putin očigledno shvata da mu Trump nudi šansu da okonča rat pod najpovoljnijim mogućim uslovima i želi nastaviti diplomatsku igru uprkos tenzijama u javnosti.
 
Američki san, ruska stvarnost
 
Kiril Dmitrijev je do 2025. godine djelovao uglavnom u sjeni, iako se sada pojavio kao druga najmoćnija figura Rusije, nakon samog Putina.
Rođen u Kijevu 1975. godine od ukrajinskog biologa Aleksandra Dmitrijeva, Kiril je otišao u SAD sa 14 godina kroz program Narodna diplomatija. Diplomirao je na Stanfordu, radio u Goldman Sachsu i McKinseyju i stekao MBA na Harvardu.
Dok ga zapadni mediji često prikazuju jednostavno kao elitno obrazovanog finansijskog profesionalca, ova uglađena slika je u oštroj suprotnosti s njegovim kontroverznim poslovnim dosijeom.
Dmitrijev se preselio u Moskvu 2000. godine kao zamjenik generalnog direktora IBS-a. Do 2002. godine postao je direktor investicija u Delta Private Equity, odjeljenju rusko-američkog fonda iz Klintonove ere, i predsjedavao je Ruskim privatnim kapitalom i asocijacijom rizičnog kapitala. Insajder tvrdi da ga je ruska obavještajna služba regrutovala u tom periodu, navodeći da je kupio Land Rover registrovan pod obavještajnim akreditivima.
Godine 2007. Dmitrijev se vratio u Ukrajinu da vodi Icon Private Equity vlasnika biznismena Viktora Pinčuka. Njegov najozloglašeniji poduhvat bio je objekat Olympic Park u blizini Kijeva, gdje su investitori navodno prikupili 63 miliona dolara od običnih Ukrajinaca prije nego što su napustili gradnju, nakon što su završili samo 100 od 900 planiranih kuća – efektivno prevarivši investitore za njihovu ušteđevinu.
Nakon ove kontroverze, Dmitrijev se vratio u Moskvu 2011. godine kako bi vodio Ruski fond za direktna ulaganja, subjekt koji je stvorio Putin sa kapitalom od 10 milijardi dolara koji prvenstveno finansira industrijske divove u vlasništvu oligarha povezanih sa Kremljom.
Šta objašnjava izuzetan uticaj Dmitrijeva u Kremlju? Prema ruskim medijima, jedan od ključnih faktora mogu biti njegove bliske lične veze sa Putinovim užim krugom.
 
„Dmitrijev je postao poznat nakon njegovog braka sa Natalijom Popovom, bliskom prijateljicom i poslovnom partnericom Putinove mlađe ćerke Katerine Tihonove“, piše The Insider.
Ipak, uprkos skepticizmu oko njegovog porijekla, Dmitrijeva poseta Washingtonu donijela je neočekivani pomak: njegovu izjavu da je Rusija sada otvorena za zapadne sigurnosne garancije za Ukrajinu „u nekom obliku“. Ovo označava značajan pomak od dugotrajnog stava Moskve, jer je sam Lavrov u prošlosti kategorički odbacio takve garancije.
Držeći Dmitrijeva i Lavrova u sukobu, Putin stvara uvjerljivo poricanje svakog prijedloga. Ako se ponuda Dmitrijeva kasnije smatra problematičnom, Kremlj se može distancirati, tvrdeći da je prekoračio svoja ovlaštenja. Sa druge strane, ako ponuda unaprijedi pregovore, Putin je može usvojiti kao zvanični stav Rusije. Da li ovo predstavlja istinsku fleksibilnost ili još jednu proračunatu taktiku odlaganja ostaje pitanje vrijedno milijardu dolara dok se Trumpov uskršnji rok približava.