Putinova posljednja crvena linija. Šta se krije iza prijetnje Kremlja? 

Vladimir Putin je pokušao povući još jednu od svojih poznatih crvenih linija 12. septembra, upozoravajući zapadne lidere da bi svaka odluka da se Ukrajini dopusti da koristi rakete dugog dometa na ruskoj teritoriji dovela NATO u „rat“ sa Rusijom. "To će značiti da su zemlje NATO-a, Sjedinjene Američke Države, evropske zemlje u ratu sa Rusijom", rekao je Putin, prije nego što je obećao da će kao odgovor donijeti "odgovarajuće odluke". 

Postoji jedan očigledan problem sa ovom najnovijom prijetnjom: Ukrajina već koristi dotično oružje za gađanje okupiranih ukrajinskih regija koje Putin smatra ruskim bez izazivanja bilo kakve eskalacije, a kamoli rata između Rusije i NATO-a.
Putinovi komentari došli su usred sve većih špekulacije da se ukrajinski partneri spremaju ukinuti kontroverzna ograničenja na upotrebu zapadnog oružja dugog dometa, koje trenutno sprečava napade na vojne ciljeve u Ruskoj Federaciji. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska su Ukrajini dale rakete dugog dometa, ali su do sada blokirale Kijev da ih koristi unutar Rusije. Međutim, sve je više naznaka da su zapadni lideri sada spremni da preispitaju svoj stav i daju Ukrajini zeleno svjetlo.
Povećavajući izglede za Treći svjetski rat, Putin se jasno nada da će zastrašiti Zapad i uvjeriti saveznike Ukrajine da bi bilo mudro zadržati sadašnju zabranu napada unutar Rusije. Istovremeno, njegovi pokušaji da to pitanje prikaže kao potencijalnu promjenu igre potkopani su njegovim vlastitim neodoljivim odgovorom na ukrajinsku rutinsku upotrebu raketa dugog dometa koje je isporučio Zapad u područjima kao što je Krim, za koje je Putin dugo insistirao da su sada dio Rusije. Ako ideja ukrajinskih zračnih udara na rusku teritoriju zaista predstavlja crvenu liniju za Moskvu, zašto nije reagirao ni na jedan od ovih ranijih napada?
Očigledna nedosljednost Putinove pozicije daje nagoveštaj realnosti iza njegovog imperijalističkog držanja tokom invazije na Ukrajinu. Kada je prvi put krenuo u invaziju prije 10 godina, Putin je počeo proglašavanjem aneksije ukrajinskog poluostrva Krim. U septembru 2022. godine otišao je još dalje, izjavljujući da su četiri djelimično okupirane ukrajinske regije sada dio Ruske Federacije i da će ostati ruske “zauvijek”. Ruski ustav je propisno ažuriran kako bi uključio ukrajinske oblasti Donjeck, Lugansk, Zaporožja i Herson.
Putin je od tada udvostručio teritorijalne pretenzije. On se javno hvalio svojim ukrajinskim “osvajanjima” i uporedio svoju invaziju sa imperijalnom ekspanzijom Rusije za vreme cara Petra Velikog iz 18. vijeka. U junu 2024. godine Putin je izjavio da se ukrajinska vojska mora u potpunosti povući iz sve četiri djelimično okupirane provincije kako bi osigurala primirje i započela mirovne pregovore i predala ih Rusiji. U međuvremenu, zvaničnici Kremlja često tvrde da Ukrajina, ako želi okončati rat, mora se pomiriti sa novom „teritorijalnom realnošću“ koju je stvorila invazija.
Sudeći po najnovijoj Putinovoj crvenoj liniji, čini se da se ni on još nije u potpunosti prilagodio novoj teritorijalnoj stvarnosti koju zastupa njegova vlastita propaganda. Dok Putin javno insistira da je pet jednostrano “anektiranih” regiona Ukrajine zvanično uključeno u sastav Ruske Federacije, on očigledno ne žuri da im ponudi isti nivo zaštite koji je omogućen drugim ruskim regionima. Ova nevoljkost umanjuje njegove napore da okupaciju ukrajinskih zemalja prikaže kao nepovratnu i služi kao prećutno priznanje da su u Putinovom novom carstvu neke regije više ruske od drugih.
Ovo, naravno, nije prvi put da Rusija upozorava na predstojeći rat sa NATO-om. Naprotiv, zvaničnici Kremlja i ruski propagandisti redovno prikazuju invaziju Ukrajine kao rat protiv Zapada i često tvrde da se bore protiv NATO-a. Nije neobično ni da se Putinove crvene linije otkrivaju kao sumnjivo fleksibilne. Od prvog dana invazije, ruski diktator je često pokušavao da nametne proizvoljna ograničenja ukrajinskoj vojsci i zapadnim saveznicima zemlje, ali nije preduzeo ništa kada se ove crvene linije kasnije pređu.
Od februara 2022. godine, ukrajinski partneri razotkrivaju crvenu liniju za crvenom linijom dok su svoju vojnu pomoć Kijevu proširili sa kaciga i ručnih protutenkovskih oružja na sisteme protutenkovske odbrane Patriot, rakete dugog dometa i borbene avione F-16. Ukrajina je više puta izazivala Putinov blef oslobađanjem okupiranih regiona na koje polaže pravo Kremlj i onesposobljavanjem ili potapanjem oko jedne trećine cijele ruske Crnomorske flote. U augustu 2024. ukrajinska vojska je prešla najcrveniju od svih crvenih linija invazijom na samu Rusiju. Umjesto da ispuni svoje brojne prijetnje, Putin je odgovorio tako što je umanjio značaj invazije Ukrajine i prikazao prvu okupaciju ruske zemlje nakon Drugog svjetskog rata kao puku "provokaciju".

Sada bi trebalo biti očigledno da su Putinove crvene linije samo blef koji ima za cilj da uplaši Zapad i izoluje Ukrajinu. Tokom protekle dvije i po godine, njegovi napori da nametne ograničenja svojim međunarodnim protivnicima bili su više puta razotkriveni i postajali su sve odvojeniji od realnosti rata. Sada smo došli do tačke u kojoj su Putinove najnovije crvene linije direktno u suprotnosti sa njegovom vlastitom propagandom. Oslanjanje ruskog vladara na prazne prijetnje naglašava relativnu slabost njegove pozicije. Ako zapadni lideri konačno prevladaju strah od eskalacije, otkrit će da je Putin daleko manje strašan nego što bi želio da vjerujemo.