Putinova Međunarodna legija. Iz kojih zemalja su građani koji ratuju protiv Ukrajine

Međutim, Putin je, kao i uvijek, lagao. Stranci iz različitih dijelova svijeta već dugo se bore  na strani Rusije. I sve češće se u izvještajima ukrajinske vojske spominju ratni zarobljenici koji su državljani drugih zemalja. Putin je još u novembru 2022. godine izdao uredbu kojom se strancima dozvoljava da postanu ravnopravni pripadnici ruske vojske. Tada je šef Kremlja zvanično dozvolio plaćenicima iz inozemstva da se bore u ruskoj vojsci - i po ugovoru i po regrutaciji.

U aprilu 2025. godine, informacijsku eksploziju izazvala je vijest o prvim ratnim zarobljenicima, državljanima Narodne Republike Kine. Ukrajinske oružane snage zarobile su dva Kineza, a kasnije su ukrajinske specijalne službe plasirale informaciju o identifikaciji još 150 kineskih državljana koji su ratovali u Ukrajini za ruski novac. Prethodno je „Glavkom“ izvijestio da ni sami Rusi ne poriču da se kineski državljani bore na njihovoj strani. Propagandisti se čak i hvale time.

Međutim, zarobljeni Kinezi i Sjevernokoreanci su samo vrh ledenog brijega. Istražitelji iz publikacije "Važne priče" objavili su informacije da se na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine bore plaćenici iz najmanje 48 zemalja. Pripadnici ruske vojske koje je zarobila Ukrajina daju svojevrsni presjek geografije ove međunarodne agresije. "Glavkom" je analizirao otvorene podatke i utvrdio iz kojih su država ukrajinski ratni zarobljenici.

 

Strani zatvorenici - službeni podaci

 

Zaključno sa 2. majem 2025. godine, 81 državljanin iz 26 zemalja nalazi se u posebnim logorima za ratne zarobljenie u Ukrajini. Služili su vojni rok u ruskoj vojsci. Takve podatke je dostavio Koordinacioni štab za postupanje sa ratnim zarobljenicima,  kao odgovor na zahtjev "Vrhovnog komandanta".  

Među zatvorenicima su osobe iz ovih zemalja:

Tadžikistan – 12 osoba

Uzbekistan – 12 osoba

Nepal – devet osoba

Šri Lanka – osam osoba

Bjelorusija – sedam osoba

Kazahstan – pet osoba

Egipat – četiri osobe

Azerbejdžan – dvije osobe

Jemen – dvije osobe

Moldavija – dvije osobe

Republika Togo – dvije osobe

Kina – dvije osobe

Brazil – jedna osoba

Gana – jedna osoba

Grčka – 1 osoba

Ekvador – jedna osoba

Estonija – jedna osoba

Italija – jedna osoba

Kuba – jedna osoba

Maroko – jedna osoba

Saudijska Arabija – jedna osoba

Slovačka – jedna osoba

Somalija – jedna osoba

Sijera Leone – jedna osoba

Turkmenistan – jedna osoba

Armenija – jedna osoba

Odvojeno, u odgovoru se navodi da predstavnici 106 zemalja svijeta služe u ruskim oružanim snagama!

Prema navodima Ministarstva odbrane Velike Britanije na Twitteru, stranim državljanima je obećana služba u "specijalnoj" jedinici ruske vojske sa mjesečnom plaćom od 2.200 dolara, jednokratnom isplatom od 2.000 dolara, dobijanjem ruskog pasoša, besplatnom medicinskom njegom i obukom. Britanske obavještajne službe, također, izvještavaju da je Rusija regrutovala više od 1.500 stranih državljana za učešće u ratu protiv Ukrajine. Od aprila 2023. do kraja maja 2024. godine, najveći broj regruta stigao je iz Južne i Istočne Azije (771 osoba), zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza (523 osobe) i Afrike (72 osobe).

 

 

Bjelorusija zvanično ne učestvuje u ratu na strani Rusije. Umjesto toga, njena teritorija je korištena za rusku invaziju od prvog dana, a bjeloruski režim na svaki način podržava akcije Ruske Federacije. Dakle je sasvim logično da se bjeloruski građani bore u redovima Ruske Federacije.

Prvi Bjelorus koji je zarobljen od strane ukrajinske vojske bio je Maksim Zjazjulčik, rođen 2000. godine. Služio je u sastavu ruske privatne vojne kompanije "Redut". Služba sigurnosti Ukrajine izjavila je da je Bjelorus bio agent bjeloruskih specijalnih službi, čiji je zadatak bio prikupljanje informacija o stranom oružju koje se isporučuje Oružanim snagama Ukrajine. Kada je zarobljen, Zjazjulčik je pričao o "običnom" militantu, ali su ukrajinske specijalne službe "identificirale" Bjelorusa, koji je u vrijeme zarobljavanja imao 22 godine.

Maksym Zjazjulčik je osuđen na 10 godina zatvora u Ukrajini kao plaćenik koji je učestvovao u oružanom sukobu. Kasnije je Ševčenkivski okružni sud u Kijevu oslobodio Zjazjulčika odsluženja kazne kako bi mogao biti uvršten na spiskove za razmjenu ratnih zarobljenika. Tužilac se u svom prijedlogu pozvao na službenu odluku Koordinacionog štaba za postupanje sa ratnim zarobljenicima i pismenu saglasnost samog osuđenika za razmjenu. Prošle godine, pripadnik Reduta, Zjazjulčik je razmijenjen.  

„Veoma sam zadovoljan što nisam ostavljen na neprijateljskoj teritoriji“, rekao je ratni zločinac nakon što je predat Rusima.

Još jedan bjeloruski zarobljenik, Andrij Gerilovič, borio se u sastavu privatne plaćeničje vojske Wagner, gdje je komandovao neprijateljskom artiljerijom. Zarobljen je u novembru 2022. godine u blizini Bahmuta. Rodbina i poznanici ne znaju sa sigurnošću šta je moglo natjerati čovjeka da krene u rat protiv Ukrajine, ali pretpostavljaju da se to dogodilo zbog novca, kao i uticaja rođaka njegove punice koji žive u okupiranom dijelu Donbasa.

SBU je izvijestio detalje koje je Gerilovič ispričao. Govorio je o mučenju, uskraćivanju finansijske podrške i ubistvima u redovima Wagnerovih jedinica zbog nepoštivanja naređenja. Osim toga, Bjelorus je svjedočio o ratnim zločinima koje su počinile ruske trupe i imenovao one koji su u njih učestvovali.

U Ukrajini, Gerilovič je pristao na nagodbu o priznanju krivice. Dana 8. marta 2023. godine, Gradski sud Družkiva u Donjeckoj oblasti odobrio je ovaj sporazum i izrekao kaznu: devet godina zatvora. Kasnije je objavljeno da je Bjelorus prebačen u Rusiju u okviru akcije razmjene ratnih zarobljenika.

Još jedan bjeloruski zarobljenik koji je razmijenjen zove se Maksim Zapeka. U videu koji je objavila Državna granična služba Ukrajine, Zapeka je rekao da ga je na borbu protiv Ukrajine motivirala želja za zaradom. Prema njegovim riječima, trebao je obavljati kućne poslove daleko od linije fronta. Muškarac je navodno regrutovan dok je radio u Moskvi. Okupatori su uvjeravali Bjeloruse u njihovu sigurnost i obećali da ih neće slati na prve borbene linije. Međutim, obećanja su se pokazala kao laži, te ga je zarobila ukrajinska vojska. Njegovu obuku su provodili "Wagnerovci", ali sam Zapeka naglašava da je služio u ruskoj vojsci, a ne u privatnoj plaćeničkoj vojsci.

Još nekoliko "bjeloruskih" detalja. U decembru 2024. godine, padobranci Oružanih snaga Ukrajine zarobili su 11 ruskih vojnika, uključujući i jednog bjeloruskog državljanina, bez ispaljenog metka. Neimenovani muškarac je rekao Ukrajincima da je porijeklom iz Mogilevske oblasti. Završio je u ruskoj vojsci jer se... napio i predao pod pritiskom policajaca.

„Policajci su me priveli i počeli vršiti pritisak, govoreći: 'Potpišite ugovor za rat.'“ Odbio sam prvi, drugi i treći put. A onda sam se ponovo napio, pa su me ponovo uhapsili, izvršili pritisak na mene pa sam to prihvatio pijan i potpisao“, objašnjava on.

Prema riječima Bjelorusa, nakon što se otrijeznio, već je bilo prekasno:  

„Već sam bio u Voronježu. Odveli su me tamo pijanog.“

Bjeloruski novinari pretpostavljaju da video prikazuje Artura Jefremova, koji je prije mnogo godina otišao na rad u u Rusiju. Muškarac ima više od desetak administrativnih kazni za pijanstvo i tuče. Naprimjer, 2010. godine, muškarac i njegov partner ukrali su toalet i njegov vodokotlić. Prema navodima Radija Liberty, Jefremov je i dalje u ukrajinskom zarobljeništvu.

Kako su izvijestili novinari projekta "Važne priče", između aprila 2023. i maja 2024. godine, 71 bjeloruski državljanin posjetio je ured za ugovornu službu, koje se nalazilo u ulici Jabločkova u Moskvi.

Projekat za prijem prijava od ruskog vojnog osoblja u Ukrajini "Želim živjeti" objavio je 28. aprila spisak plaćenika iz Bjelorusije. Prema tim informacijama, zaključno sa 2025. godinom, u redovima ruske vojske nalazi se najmanje 742 plaćenika sa bjeloruskim pasošima.

 

 

Glavna obavještajna uprava Ukrajine i Ministarstvo odbrane SAD-a objavili su 16. decembra 2024. godine prve značajne gubitke sjevernokorejskih vojnika koji su bili upućeni u rusku vojsku za rat u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video istog dana. Jedan od kadrova prikazuje ruske vojnike kako sakate leševe vojnika iz Sjeverne Koreje. To je vjerovatno urađeno kako bi se otežala identifikacija pojedinaca.

Kasnije, u januaru ove godine, objavljene su informacije o prvim zarobljenim zvaničnim sjevernokorejskim građanima - dva vojnika su zarobljena u Kursku. Zatvorenici su rekli da sjevernokorejske snage imaju velike gubitke od ukrajinske vojske.

U februaru 2025. godine, zatvorenici su u intervjuu za Chosun izjavili da su uvjereni da se bore protiv južnokorejskih vojnika. Sjevernokorenaci u zatočeništvu su rekli: prije nego što su poslani u Kursk da su u svojoj domovini, 26-godišnji Ri je služio u vojsci 10 godina, a 21-godišnji Baek - četiri. Prema njihovim riječima, sjevernokorejske specijalne službe su kontrolirale raspoređene trupe i širile dezinformacije da ih južnokorejske vojne snage napadaju sa ukrajinske strane.

Prije zvaničnog objavljivanja informacija o zarobljenicima iz DNRK od strane predsjednika Ukrajine, novinska agencija Yonhap je u decembru 2024. godine, pozivajući se na Južnokorejsku nacionalnu obavještajnu službu, izvijestila o sjevernokorejskom vojniku u zarobljeništvu. Navodno su Ukrajinci 26. decembra u Kursku prvi put uspjeli zarobili sjevernokorejskog državljanina, koji je sljedećeg dana preminuo od zadobijenih rana.

Također, ovih dana internetom je kružila fotografija zarobljenika, navodno iz Sjeverne Koreje. Datum fotografije nije poznat, ali se tvrdi da fotografija prikazuje istog sjevernokorejskog državljanina o kojem je izvijestio Yonhap. Istu informaciju su preuzeli i tamošnji mediji.

Sjeverna Koreja je 28. aprila potvrdila da je poslala svoju vojsku u rat protiv Ukrajine. Prema izvještaju sjevernokorejske državne novinske agencije (KCNA), prebacivanje sjevernokorejskog vojnog osoblja u Rusiju dogodilo se "po ličnom naređenju vođe Sjeverne Koreje Kim Jong-una". Agencija tvrdi da je ovaj korak poduzet u skladu s uvjetima Sveobuhvatnog sporazuma o strateškom partnerstvu između DNRK-a i Rusije. Rusija, također, ne poriče ovu informaciju.

Međutim, izvještaji da su državljani Sjeverne Koreje učestvovali u rusko-ukrajinskom ratu počeli su se širiti mnogo prije zvanične potvrde. Pripreme za slanje Sjevernokoreanaca u borbu protiv Ukrajinaca dokazane su video snimcima koji su distribuirani na internetu još u oktobru prošle godine. Na ruskom Dalekom istoku, sjevernokorejskim vojnicima je data ruska oprema. Južnokorejska obavještajna služba je potom dala podatke o broju Sjevernokoreanaca koji su se u to vrijeme već nalazili na ruskim poligonima za obuku: 1.500. vojnika. Informaciju o pripremama državljana Sjeverne Koreje za rat potvrdili su i sami Rusi, snimajući vojnike koji su im bili "egzotični". OSINT analitičari su identificirali lokaciju na kojoj se snimanje odvijalo kao poligon za obuku Sergijevskoje.

 

 

Tokom borbi, ukrajinska vojska je zarobila državljane afričkih zemalja koji su učestvovali u invaziji na strani Rusije.

U aprilu ove godine objavljena je informacija o zarobljavanju Afrikanca koji je pronađen s oružjem u rukama u Toretskom okrugu Donjecke oblasti. Plaćenik je porijeklom iz Senegala. Vojnici su rekli da su tokom pretresa kod zatvorenika pronađene ruske bankovne kartice. Prema riječima državljanina Senegala, studirao je u Rusiji dvije godine i namjeravao je emigrirati u Evropu, tačnije u Njemačku. Rusi su mu obećali novac za učešće u borbama, što bi mu pomoglo da ostvari svoj plan.

Državljanin Senegala, govoreći na lošem ruskom, rekao je da je primijetio dron i da se namjeravao sastati s ukrajinskim vojnikom kako bi ga zamolio za pomoć.  

„Ako si Ukrajinac, žao mi je. Ne pucaj. Želim u inozemstvo, želim u Evropu“, prepričava plaćenik svoje riječi.

Još ranije, u februaru, Kombinovana streljačka brigada Ratnog vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine prijavila je zarobljavanje vojnika koji se bori na strani Rusije porijeklom iz Zapadne Afrike, iako vojska nije saopštila tačno odakle. Čovjek je rekao da je navodno došao na studij u Saratov u Rusiji, a odatle je mobiliziran u redove ruske vojske. On je bio dio neprijateljske diverzantsko-izviđačke grupe, čiji je zadatak bio juriš na položaje Odbrambenih snaga Ukrajine u Donjeckoj oblasti.

Poznat je i slučaj u kojem se somalijski državljanin, strijelac, vojnik Mohamed Adila, dobrovoljno predao Ukrajincima u blizini Marijinke u januaru 2024. godine. Prema njegovim riječima, služio je u 3. motostreljačkoj diviziji, iako prije toga nije imao veze sa vojnim poslovima. Sa njim su služila još najmanje tri stranca, indijski državljani. Ne govore ruski, ali ih to nije spriječilo da izvršavaju borbene zadatke zajedno sa ruskim okupatorima.

Još jedan plaćenik iz Zapadne Afrike (Sijera Leone) zarobljen je u februaru 2024. godine: 46. odvojena aeromobilna brigada ga je zarobila u blizini Marijinke. Nisu navedeni nikakvi drugi detalji o ovom čovjeku. Google Maps pokazuje: Sijera Leone i Marinka su udaljene 10.000 km. Dakle, građanin daleke afričke zemlje nije mogao slučajno doći ovdje.

Ranije je „Glavkom“ pisao da Rusija otvara granice plaćenicima iz Afrike kako bi popunila svoje osoblje zbog nedostatka ljudskih resursa. Bloomberg je, također, objavio da Rusija tjera afričke studente u rat: Rusija prijeti da neće obnoviti vize mladim studentima i radnicima ako ne stanu na stranu Rusije i ne pridruže se ruskoj vojsci. Osim toga, dokumentovani su slučajevi pritvaranja Afrikanaca koji su prisiljeni birati između deportacije i vojne službe. Ove jedinice, uglavnom sastavljene od neiskusnih pojedinaca, trpe nesrazmjerno velike gubitke.

 

 

Godine 2022. postalo je poznato da su Uzbekistance koji su se borili za Rusiju zarobile ukrajinske snage. Jedan od njih, 22-godišnji student iz Samarkanda koji je studirao u Moskvi, rekao je da se pridružio plaćeničkoj jedinici Redut kako bi zaradio novac. Drugi je prijavio da je radio na gradilištu u Moskvi bez dokumenata, nakon čega je poslan u Ukrajinu.

Nekoliko dana nakon objave ovog videa, Ambasada Republike Uzbekistan u Kijevu zatražila je od Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine informacije o pritvorenim sugrađanima. Nisu se pojavile detaljnije informacije o ova dva vojnika.

"Glavkom" je poslao zahtjev za informacijama uzbekistanskoj ambasadi u Ukrajini kako bi saznao više o situaciji sa zarobljenim građanima njihove zemlje koji su se borili na strani Rusije. Međutim, diplomate su ignorirale priliku da rasvijetle ovaj događaj.