Putinova Ahilova peta: Ukrajina cilja na vitalnu, ali ranjivu energetsku industriju Rusije
Kako ukrajinski rat protiv Rusije postaje stagnirajući rat iscrpljivanja, Kijev sve više istražuje alternativne strategije za borbu koje služe njegovim snagama i dodatno slabe njegovog neprijatelja.
Ukrajinske bespilotne letjelice udarile su rano 25. januara u veliku rafineriju nafte na jugu Rusije, izazvavši požar koji je istaknuo novi front u ratu, koji je Vladimir Putin pokrenuo prije skoro dvije godine. Ovo je bio posljednji u nizu nedavnih napada na rusku energetsku infrastrukturu dok Ukrajina nastoji vratiti rat u Rusiju ciljajući vitalnu, ali ranjivu, industriju nafte i plina u zemlji.
Od početka 2024. godine Ukrajina je pokrenula brojne napade dronovima na energetske objekte širom Rusije. Među njima su bili i prvi uspješni napadi na ciljeve u blizini Sankt Peterburga, skoro hiljadu kilometara daleko od ukrajinske granice. Zvaničnici ruske energetske kompanije Novatek potvrdili su 20. januara da su bili primorani privremeno obustaviti neke operacije na ogromnom terminalu za izvoz goriva Ust-Luga u Finskom zalivu zbog požara kojeg su izazvali ukrajinski dronovi.
Ova kampanja bespilotnih letelica ima za cilj spriječiti rusku invaziju na Ukrajinu, a istovremeno nanijeti štetu i bolan ekonomski udarac Putinovom režimu. Koristeći bespilotne letelice dugog dometa za napade na energetske objekte širom Rusije, Ukrajina nastoji poremetiti logističke mreže koje snabdijevaju Putinove snage i smanjiti mobilnost ruske vojske u Ukrajini.
Mnogi u Kijevu vjeruju da je potencijal da izazove ekonomski haos još veći. Ruska ekonomija se u velikoj mjeri oslanja na energetski sektor, što ga čini očiglednom i privlačnom metom za ukrajinske vojne planere. Ruska industrija nafte i gasa do sada se pokazala izuzetno otpornom na sankcije Zapada, a klijenti sa globalnog juga zamjenjuju evropske kupce. Ukrajina se nada da će njen daleko direktniji pristup sada uspjeti tamo gdje sankcije nisu uspjele i nametnut će Kremlju ogromne troškove.
Nedavni pokušaji Kijeva da proširi napade na energetske ciljeve unutar Rusije dijelom su odraz nepovoljne realnosti na bojnom polju. Neuspjeh naglašene ukrajinske kontraofanzive u drugoj polovini 2023. godine primorao je ukrajinske vojsne komandante da priznaju da je rat zapao u ćorsokak. U međuvremenu, budućnost međunarodne vojne pomoći Ukrajini je sada pod znakom pitanja usred sve većih političkih prepreka, ostavljajući trupe na liniji fronta sve više nemoćnijim i prisiljenim da racionaliziraju potrošnju ograničene municije. Uz malo izbora, osim usvajanja strategije aktivne odbrane, udari bespilotnih letjelica dugog dometa na strateške ciljeve unutar Rusije pružaju Ukrajini priliku da izađu iz ćorsokaka i potkopaju Putinovu ratnu mašinu.
Ova vrsta asimetričnog ratovanja igra na snagu Ukrajine dok iskorištava slabosti Rusije. Dugo zanemarena ukrajinska industrija oružja nije bila u stanju držati korak sa zahtjevima bez presedana ruske invazije u punom obimu, ali je zemlja uspjela razviti impresivne domaće kapacitete za proizvodnju dronova.
Vladine inicijative poput čvorišta BRAVE1 pomažu u podršci naporima privatnog sektora i iskorištavanju ogromnog potencijala živog ukrajinskog tehnološkog sektora.
Ovaj naglasak na odbrambenoj tehnologiji omogućava Ukrajini da održi korak sa svojim daleko bogatijim protivnikom u onome što se smatra prvim svjetskim ratom bespilotnih letjelica. Inovacije su svakodnevna karakteristika takmičenja između ruskih i ukrajinskih dron ratnika, pri čemu se obje strane bore da se suprotstave najnovijim neprijateljskim razvijenim tehnologijama dok implementiraju vlastite nadogradnje. Za Ukrajinu je domet bio ključni faktor. Nedavni napadi bespilotnim letjelicama pokazuju da Kijev sada ima sposobnost da pogađa mete širom evropske Rusije, gdje se nalazi velika većina energetske infrastrukture zemlje.
Ukrajinski napadi dronovima na rusku energetsku infrastrukturu stvaraju ozbiljne glavobolje Kremlju. Veličina Rusije i veličina energetske industrije u zemlji čine praktično nemogućim da se svi mogući ciljevi osiguraju adekvatnom vazdušnom odbranom. Problem dodatno komplicira činjenica da je najveći dio ruskih sistema protivvazdušne odbrane već raspoređen na okupiranom Krimu i na linijama fronta u Ukrajini. Ako trenutna kampanja bombardovanja Ukrajine nastavi uzimati zamah, ruski vojni čelnici će morati odlučiti da li da smanje zaštitu za vojsku u Ukrajini ili da kritičnu infrastrukturu na domaćem frontu ostave izloženom potencijalnom napadu.
Ono što je najvažnije, upotreba dronova domaće proizvodnje omogućava Ukrajini da minimizira sve potencijalne proteste međunarodnih partnera te zemlje, koji stalno pokušavaju spriječiti Kijev da koristi zapadno oružje unutar Rusije, zbog straha od eskalacije sukoba. Iako su ukrajinski lideri i dalje osjetljivi na ove zabrinutosti, oni su dugo izražavali frustraciju zbog onoga što mnogi smatraju pretjeranim oprezom među zapadnim saveznicima Ukrajine.
Govoreći na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, predsjednik Zelenski se požalio da je naglasak Zapada na izbjegavanju eskalacije po svaku cijenu rezultirao bezbrojnim propuštenim prilikama istovremeno ohrabrujući Kremlj.
"Svako 'nemoj eskalirati' upućeno nama Putinu je zvučalo kao 'pobijedit ćeš'", prokomentirao je Zelenski.
Odluka Ukrajine da cilja na rusku energetsku infrastrukturu jedan je od najhrabrijih poteza u cijelom ratu. Gotovo dvije godine neprijateljstva su uglavnom bila ograničena na samu Ukrajinu. Čini se da se to sada mijenja. Do sada su ukrajinski udari dronovima premalih razmjera da bi ozbiljno oštetili ruske ratne napore. Ipak, nedavni nalet napada unutar Rusije prelazi veliku crvenu liniju i označava novu fazu u sukobu. Industrija nafte i plina dugo je poticala oživljavanje Rusije na međunarodnoj sceni; Ukrajinci se sada nadaju da će to postati Putinova Ahilova peta.