Putin mami Ukrajinu primirjem, ali odbacuje prekid vatre na terenu

 

Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je "uskršnje primirje" na 30 sati tokom vikenda, neznatno produžavajući svoje jednostrano, jednomjesečno primirje na ukrajinsku energetsku infrastrukturu koje je isteklo prošlog petka.

Dalekometni napadi između Rusije i Ukrajine zaustavljeni su tokom tog perioda, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio produženje primirja za najmanje 30 dana.

Putin je odbio ponudu, rekavši da Zelenski nije ozbiljan u vezi sa primirjem, a istovjetan stav ima i Zelenski kada je Putin u pitanju.

"Nije bilo upozorenja na zračni napad na Uskrs, a neki sektori linije fronta ostali su mirni. To dokazuje da je to moguće - moguće je kada Rusija odluči smanjiti ubijanje", rekao je Zelenski.

Ukrajina je uporno tvrdila da je, kao agresor u ratu, Rusija i strana koja je vrhunski opremljena da ga okonča.

Zelenski je rekao da Rusija nije poštovala vlastito uskršnje primirje na terenu.  

„Već je bilo 67 ruskih napada na naše položaje“, napisao je na društvenim mrežama na Uskrs. „U praksi, na svim glavnim pravcima fronta, Rusija nije ispunila vlastito obećanje o prekidu vatre“.  

Ali s obzirom na uspješnu obustavu napada dugog dometa, Zelenski je rekao: „Ukrajina predlaže da prekine sve napade dronova i raketa dugog dometa na civilnu infrastrukturu u periodu od najmanje 30 dana, sa mogućnošću produženja“.

„Borbe su nastavljene. Oduvijek smo imali pozitivan stav prema prekidu vatre, zato smo i došli do takve inicijative. Objavljeno je saopćenje prema kojem se naš prijedlog smatra igrom sa sudbinama, sa životima ljudi... Sada vidimo da kijevski režim pokušava preuzeti inicijativu i razgovarati o proširenju“, rekao je Putin novinarima dan nakon Uskrsa.

Putin je optužio ukrajinske snage za 4.900 „kršenja“ prekida vatre, uključujući „90 pokušaja napada“ na bespilotne letjelice, čime je otkrio da ih je Rusija rasporedila tokom proglašenog primirja.

 

Repozicioniranje snaga

 

Anastasija Bliščik, glasnogovornica 66. odvojene mehanizirane brigade Ukrajine koja brani istočni grad Liman, izjavila je da Rusija nije zaustavila artiljerijske napade tokom samonametnutog primirja te da ga je, štaviše, iskoristila za repozicioniranje svojih snaga u svoju korist.

„Vidjeli smo kako su povukli svoju pješadiju na prvu liniju zajedno sa oružjem – to su bili RPG-ovi i mitraljezi. Vidjeli smo da se više od 120 ruskih okupatora tokom ovog vremena takozvanog uskršnjeg primirja raspršilo po zasadima, šumskim pojasevima, uništenim zgradama i rovovima. I čim je... takozvano uskršnje primirje završilo, Rusi su pokrenuli masovnu pješadijsku ofanzivu“, rekla je Bliščik za ukrajinski javni emiter Suspilne.

Komandant čete Denis Perč rekao je za Suspilne da su ruske snage iskoristile primirje da očiste pontone i druge prelaze na rijeci koja odvaja Liman od ruskih položaja oštećenih vozila u pripremi za buduće ofanzive.  

„Ova pauza im je bila neophodna da izvrše određene radnje u kojima ih obično sprečavamo“, rekao je Perč.

Viktor Tregubov, glasnogovornik grupe snaga Horticija na istoku, rekao je za teleton United Newsa, ukrajinskog ratnog fonda televizijskih kanala, da su ruske snage izvodile „manevre ispred nosa, koji su istovremeno izgledali kao napadi, ali su se odvijali kao pod bijelom zastavom. Izgledalo je kao da su zaista pokušavali izazvati vizuelne prekršaje  prekida vatre. Kako bismo to shvatili kao napad, a zatim udarili“.

U svom obraćanju dan nakon Uskrsa, Zelenski je rekao: „Rusija je odbacila ne samo američki prijedlog za potpuno i bezuvjetno primirje, koji je iznesen prije više od mjesec dana tokom razgovora u Džedi, već i jučerašnji prijedlog – prijedlog da se nastavi činiti sve što je moguće kako bi se održalo primirje nakon Uskrsa. Sve ovo još jednom pokazuje šta Moskva zaista želi“.

 

Ukrajina i dalje pokušava premostiti vezu sa saveznicima

 

U saopćenju izdatom prije uskršnjeg primirja, portparolka američkog State Departmenta Tammy Bruce je rekla: „Predsjednik Trump i Sjedinjene Američke Države žele da se ovaj rat završi i sada su svim stranama predstavili obrise trajnog mira. Ohrabrujući prijem američkog okvira u Parizu pokazuje da je mir moguć, ako se sve strane obavežu na postizanje sporazuma“.

Bruce je mislila na odvojene sastanke koje je ukrajinska delegacija prošle sedmice održala u Parizu sa američkim i evropskim zvaničnicima.

Zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko objavila je 17. aprila da je Ukrajina potpisala izjavu o namjeri da sa SAD zaključi sporazum „koji će biti od koristi za oba naša naroda“, misleći na eksploataciju ukrajinskog mineralnog bogatstva, nešto što Trump traži od februara.

Istog dana, šef ureda Zelenskog, Andrij Jermak, ministar odbrane Rustem Umerov i ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha sastali su se u Jelisejskoj palati u Parizu sa savjetnicima za vanjsku politiku i sigurnost francuskih, britanskih i njemačkih lidera, kako bi razgovarali o prekidu vatre i mogućim sigurnosnim garancijama.

Zelensky je rekao Ukrajincima da razgovori „pripremaju novu sigurnosnu arhitekturu – sve specifične detalje o tome kako partnerski sigurnosni kontingent u Ukrajini može funkcionirati“.

Dok su njegovi pregovarači bili u Parizu, Zelenski se sastao sa kopredsjedavajućim američkog Kongresnog odbora za Ukrajinu, Brianom Fitzpatrickom.

Fitzpatrick je navodno rekao da Ukrajina uživa podršku mnogih republikanaca i da će, kada se prijedlog zakona o podršci Ukrajini nađe na dnevnom redu, dobiti ogromnu podršku.

„Dok ovi pregovori idu korak naprijed, korak nazad, trebali biste znati da ste u snažnoj poziciji zbog ljudi poput nas i da smo spremni donijeti te teške odluke kako bismo vas podržali“, rekao je Fitzpatrick.

Trump se javno protivio daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini, a čak i prije nego što je izabran vršio je pritisak na zakonodavce da odgode prijedlog zakona o pomoći od 60 milijardi dolara za šest mjeseci.

Prethodno je Ukrajina najavila da će širom zemlje otvoriti nacionalne centre za obuku.

Veterani će navodno podučavati prea programu koji su osmislile Teritorijalne odbrambene snage, ukrajinska vojna rezerva.

Nije bilo jasno hoće li obuka uključivati borbu, pomoćne uloge za oslobađanje vojnog osoblja ili druge dužnosti za podršku civilno-vojnoj infrastrukturi.

Zamjenik ministra odbrane Jevhen Mojsiuk rekao je da će to "osigurati da će naši građani biti spremni doprinijeti sigurnosti zemlje".