Putin briše prašinu sa ukrajinskog priručnika za Moldaviju

Nakon dvije godine krvavog rata u Ukrajini, čini se da Kremlj razmišlja i o napadu na Moldaviju. Ova bivša sovjetska republika graniči s Ukrajinom i dom je samoproglašene Pridnjestrovske Moldavske Republike (Pridnjestrovlje) – regije slične Donbasu koju je okupirala Rusija.

Euromaidan Press je pregledao ruske propagandne izjave i uporedio ih sa retorikom koja je prethodila invaziji na Ukrajinu.

Retorika Kremlja nagovještava Moldaviju kao narednu metu

Dana 14. februara u ruskoj Državnoj Dumi, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao je izjave o Moldaviji, praktično ponavljajući ono što je zvanični Kremlj govorio uoči invazije na Ukrajinu:

 

Prethodno je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova tvrdila da vlasti Moldavije pokušavaju ekonomski "ugušiti" Pridnjestrovlje i spriječiti diplomatsko rješenje sukoba.

Uticajni prokremsljvski vojni bloger Ribar, također, je nedavno tvrdio da se Moldavija "militarizira" kako bi "nasilno reintegrirala" Pridnjestrovlje, što je napor za koji se Rusija mora pripremiti.

Lavrov ponavlja ukrajinske ratne izgovore

Rusija je istaknula identičnu retoriku u vezi sa Ukrajinom uoči potpune invazije:

Uticajni američki think-tank Institut za proučavanje rata (ISW) ističe napore Kremlja da ometa integraciju Moldavije u EU i utire put potencijalnoj ruskoj agresiji. Povlačeći paralele sa taktikama koje su se koristile prije invazije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine, zvaničnici Kremlja i mediji provode informativne operacije sa ciljem opravdavanja budućih akcija i potencijalne eskalacije.

Tajming moguće ruske hibridne operacije u Moldaviji je nejasan, ali Kremlj postavlja informativne uslove kako bi to uskoro omogućio, napisali su analitičari.

Samoproglašena Pridnjestrovska Moldavska Republika (Pridnjestrovlje) formirana je nakon raspada SSSR-a. Region u kojem se uglavnom govori ruski proglasio je nezavisnost od Moldavije zbog straha da bi Kišinjev mogao tražiti ponovno ujedinjenje sa susjednom Rumunijom, sa kojom dijeli zajedničku historiju i jezik.

Zatim je izbio kratak oružani sukob između pridnjestrovskih separatista koje podržavaju ruske trupe sa jedne strane i moldavskih snaga sa druge strane, koji je završio pobjedom separatista i ruske vojske. Iako zvanično ne priznaje suverenitet Pridnjestrovlja, Rusija pruža vojnu, ekonomsku, političku i diplomatsku podršku.

Ruski kontingent je ostao, podržavajući postojanje Pridnjestrovlja. Moskva ove trupe naziva „mirovnjacima“. Dom za oko pola miliona ljudi, Pridnjestrovlje izgleda zaglavljeno u 1990-im. Više puta je tražilo integraciju u Rusiju, a od 2017. godine koristi rusku zastavu kao drugu "zvaničnu" zastavu. Ipak, Kremlj je dugo ignorirao takve poteze.

Nepriznati status Pridnjestrovlja, poput statusa okupiranog Donbasa, odgovarao je Rusiji sve dok je kočio napredak Moldavije prema EU i NATO-u. Ali 2023. godine Moldavija je dobila podršku Evropske komisije za otvaranje pregovora o pristupanju EU, zajedno s Ukrajinom, a retorika Kremlja se okrenula ka „zaštiti ruskih građana“ u Moldaviji.

Moldavija je na ivici dok se ruska prijetnja nazire

U februaru 2023. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu izvijestila je o ruskom planu za destabilizaciju zemlje i postavljanje štićenika Kremlja na vlast, na osnovu obavještajnih podataka ukrajinskih agencija. Sandu je rekla da Rusija ima za cilj opstruirati evropsku integraciju Moldavije i da je iskoristi u ratu Moskve protiv Ukrajine.

"Plan za naredni period uključuje akcije sa učešćem diverzanata koji su prošli vojnu obuku, kamufliranih u civile, koji će preduzimati nasilne akcije, napadati neke državne zgrade pa čak i uzimati taoce", rekla je Sandu novinarima.  

Iako je rusko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo optužbe, mjesec dana kasnije pojavio se istražni izvještaj koji otkriva da Rusija ima sveobuhvatan plan za hibridnu kontrolu Moldavije prije 2030. godine bez vojne intervencije. Umjesto toga, ciljevi su uključivali korištenje Pridnjestrovlja za vršenje pritiska na Kišinjev uz jačanje proruskog raspoloženja kako bi se spriječilo približavanje NATO-u i EU.

 

“Cilj nije podmuklo pripojenje zemlje, već jačanje proruskog uticaja u Moldaviji, prvenstveno da bi se spriječili pro-NATO i proevropski trendovi. Kremlj vidi Moldaviju kao tampon za Rusiju, a ne kao dio Ruskog carstva”, rekao je novinarima jedan moldavski obavještajni izvor.

U Moldaviji su svjedočili očigledno organiziranim proruskim protestima, kao dijelu moskovskog hibridnog ratovanja. Na skupovima se pojavljuju plaćeni agitatori protiv proevropski orijentirane Vlade Moldavije. Istovremeno, Rusija manipulira činjenicom da Moldavija ovisi o ruskom gasu, prijeteći smanjenjem isporuke i povećanjem cijena kako bi izvršila ekonomski pritisak na javnost. Zatim usmjerava zastupnike da kanaliziraju bijes prema rukovodstvu zemlje.

Prema riječima šefa obavještajne službe Moldavije Aleksandrua Musteațăa, Rusija je potrošila oko milijardu moldavskih leja (55,5 miliona dolara) na rušenje demokratske vlade i destabiliziranje situacije u Moldaviji. Jedan od glavnih korisnika bila je Stranka Šor, koju je Ustavni sud Moldavije proglasio neustavnim i raspustio u junu 2023. godine. Prema presudi Suda, stranka Šor predstavljala je prijetnju suverenitetu i nezavisnosti zemlje.

U novembru 2023. godine Moldavija je zabranila Șansău, drugoj proruskoj stranci za koju se vjeruje da je povezana sa Šorom, da učestvuje na lokalnim izborima.  

Pro-EU težnje Moldavije suočit će se sa testom na predstojećim predsjedničkim izborima 2024. godine, na kojima Sandu neće imati pravo na ponovni izbor.

Raspon opcija Rusije za pritisak na Moldaviju

Budući da Moldavija ne graniči sa Rusijom, Kremlj bi mogao destabilizirati zemlju koristeći svoje trupe u Pridnjestrovlju – službeno oko 1.700 ljudi sa sovjetskom vojnom opremom (procjenjuje se na više od 20.000 tona u skladištu municije u Cobasni). To pitanje je kao Damoklov mač koji visi nad Moldavijom, omogućavajući Rusiji da izvrši vojni pritisak na moldavske vlasti.

Ruski „mirovni“ kontingent ima samo dva motorizovana bataljona – vrlo male snage. Ipak, Moldavija se sa njima ne može vojno suprotstaviti, jer ima slabu nacionalnu vojsku od samo oko 6.500 vojnika. Predsjednica Sandu je priznaolanedostatak borbene gotovosti koji se mora riješiti.

Nedavni incident kada je ruski dron Šahed prešao u Moldaviju i srušio se u blizini ukrajinske granice pokazuje da se malo toga promijenilo. Moldavski vojni radari i sistemi ranog upozorenja nisu ga uspjeli otkriti.

"Glavni razlog je mala visina leta cilja, mali radarski presjek fragmenta i velika udaljenost do cilja, uključujući nepovoljan teren", napomenulo je Ministarstvo odbrane Moldavije.

Druga mogućnost je da Rusija pokuša državni udar u Moldaviji nalik onome što je navela predsjednica Sandu. Zemlja je i dalje nestabilna i ranjiva.

"Moldavija je jedna od zemalja koje su najviše pogođene ratom u Ukrajini, ne samo zbog svoje fizičke blizine, već i zbog svoje inherentne ranjivosti kao male ekonomije, bez izlaza na more i bliskih veza s Ukrajinom i Rusijom", navodi se u pregledu koji je objavila Svjetska banka.

 

Ruski hibridni rat polarizirao je politiku Moldavije, iskorištavajući društvene podjele kako bi pokušao izazvati antizapadne pobune. Ova prisila na više frontova usmjerena na nestabilnost Moldavije izaziva zabrinutost za daljnju destabilizaciju s obzirom na ratne napetosti u Ukrajini. Iako je vojna intervencija neizvjesna, prijetnje sigurnosti Moldavije su i dalje stvarne. Vidjet ćemo da li Putin otvara novi vojni front ili samo pokušava skrenuti pažnju.