Put Pelosi u Tajvan nadjačava kineske vojne prijetnje

Vojni i diplomatski napori ograničavaju Peking na ljutito hvalisanje

Predsjednica Predstavničkog doma Kongresa  SAD Nancy Pelosi posjetila je Tajvan, odlučno okončavši sedmice prepirke između Sjedinjenih Američkih Država i Kine oko toga treba li ona putovati.
Kontroverzno zaustavljanje Pelosi u Taipeiju, što bi je učinilo najvišom zvaničnicom SAD-a koja je posjetila samoupravni otok u posljednjih nekoliko desetljeća, ukazuje na to da je Pentagon smanjio svoju procjenu potencijalne vjerodostojne kineske vojne prijetnje njenoj sigurnosti.
Peking je oštro protestvovao zbog posjete Pelosi Tajvanu i izdao surova upozorenja o oštrom kineskom odgovoru. "Njena posjeta Tajvanu predstavljala bi grubo miješanje u unutrašnje poslove Kine... i doveo do vrlo ozbiljne situacije i teških posljedica", rekao je u glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian.
Unatoč retorici, posjeta Pelosi Tajvanu, kao dio kongresnog putovanja u četiri azijske zemlje,  sugerira da su obje strane postigle nevoljno pristajanje koje će omogućiti nastavak, a istovremeno ublažiti potencijal za pogrešne procjene u vrijeme pojačanih bilateralnih napetosti. 
"Dio naših odgovornosti je osigurati da ona može putovati slobodno i sigurno i uvjeravam vas da hoće", rekao je u glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby, ne navodeći pojedinosti.

Pelosi stiže u Tajvan

 
"Nema sumnje u to da vojska međusobno razgovara... kako bi bili sigurni da se nesreća može dogoditi", rekao je bivši glavni narednik Vazduhoplovnih snaga SAD, Dennis Fritz, direktor Eisenhower Media Network. 
Takve bilateralne vojne rasprave, iako nepotvrđene, vjerojatno će se dogoditi u tandemu sa diplomatskim pristupom kako bi se osiguralo da Peking ima odgovarajuću jasnu viziju u vezi sa putovanjem Pelosi, kako bi se smanjila mogućnost opasnog pogrešnog tumačenja američkih namjera.
“Uoči njenog dolaska u Tajvan, SAD će kineskoj vojsci prenijeti detaljne informacije o planovima leta predsjednice Pelosi”, rekao je Craig Singleton, viši saradnik za Kinu u neprofitnoj Fondaciji za odbranu demokratija. " Visoki sigurnosni zvaničnici će, također, poručiti, javno i privatno, vrlo ograničene ciljeve putovanja i daljnju privrženost Washingtona svojoj politici 'Jedne Kine' ... [i] raditi na oblikovanju i umanjivanju medijske pokrivenosti putovanja."
Pelosi je ranije ovog mjeseca izjavila da je Pentagon nagovijestio da će njezin avion "biti oboren" ako se posjeta realizira.
Predsjednik Joe Biden pojačao je tu zabrinutost kada je ranije ovog mjeseca izjavio da je američka vojna procjena predloženog putovanja bila označena kao "trenutačno nije dobra ideja".
Glasnogovornik kineskog Ministarstva obrane pukovnik Tan Kefei pojačao je te strahove kada je upozorio da će posjeta Pelosi otoku sa vlastitom samoupravom potaknuti "dalju eskalaciju napetosti preko Tajvanskog tjesnaca". Američki dužnosnici zaključili su posljednjih dana da je kineska ratobornost taktika zastrašivanja, rekao je zvaničnik Kongresa.
Ta retorika odražava napore kineske vlade da povuče dugo uspostavljene standarde angažmana SAD-a na Tajvanu. Posjete delegacije Kongresa SAD  Tajvanu rutinski su, a američki - tajvanski zakon o putovanju iz 2018. - ovlašćuje "zvaničnike na svim nivoima vlade Sjedinjenih Država ... da se sastaju sa svojim tajvanskim kolegama." 
Ali Komunistička partija Kine smatra "ponovno ujedinjenje sa Tajvanom", teritorijem kojim KPK nikada nije vladala, „historijskim zadatkom". A kineski predsjednik Xi Jinping pojačao je pritisak na ostrvo nemilosrdnom neprijateljskom kampanjom nakon izbora 2016.  kada je za tajvanskog predsjednika izabran Tsai Ing-wen iz Demokratske progresivne stranke, koja se zalaže za nezavisnost.
Ta oštra politika prema Tajvanu ključna je za Xijev kredibilitet dok on traži treći mandat bez presedana kao kineski vođa ove jeseni. Nedavno je Liu Jieyi, direktor kineskog Ureda za poslove sa Tajvanom, opisao "nacionalno ponovno ujedinjenje" - pekinški skraćeni izraz za preuzimanje Tajvana - kao "neizbježan zahtjev" Xijeve oštroumne politike "nacionalnog podmlađivanja".
“Prilično agresivne izjave koje smo dobili iz Kine tokom proteklih nekoliko sedmica vjerovatno su više za domaću nego za međunarodnu upotrebu — ne može se smatrati da se kinesko vodstvo povlači u bilo kojem obliku”, rekao je Robert B. Murrett, profesor prakse na Maxwell školi Sveučilišta Syracuse. 
“Ne može se smatrati da predsjednik Xi odustaje od onoga što bi se moglo smatrati izazovom zbog posjete Pelosi Tajvanu, a u isto vrijeme, politički, ne može se smatrati da Kongres i Bidenova administracija odustaju."
Peking je podržao svoje kritike planova putovanja Pelosi "živim vojnim vježbama" krajem jula uz obalu Fujiana, nasuprot Tajvana. Uoči dolaska Pelosi na Tajvan, kineska Uprava za pomorsku sigurnost upozorila je na politički osjetljivu 95. godišnjicu osnivanja Narodno oslobodilačke vojske - na dodatnih pet dana vojnih vježbi u tom području početkom augusta.

Međutim, te vježbe ne bi trebale ugroziti posjetu Pelosi. Ali očekuje se da će Narodno oslobodilačka vojska Kine pokazati mišiće u Tajvanskom tjesnacu - nešto što kineski državni mediji mogu nazvati simbolom Xijeve željezne odlučnosti - i što projicira moć nad Tajvanom bez opasnosti od vojnog sukoba.
"Avioni Vazduhoplovnih snaga mogao bi pratiti njen let u ili iz Tajvana... ali ne bi bilo nikakve interakcije", rekao je Murrett. "Avioni za zemlje koje nisu prijateljski raspoložene jedna prema drugoj stalno se prate... sa time se obično postupa vrlo efikasno."
Posjeta Pelosi neizbježno će potaknuti sumnje kineske vlade u vezi s američkom politikom prema Tajvanu i mogao bi potaknuti dugoročnije intenziviranje aktuelne prijetnje Tajvanu.
"Mislim da će biti nekog oblika odmazde", rekao je Fritz. "Vidjet će se više  vojnih vježbi uživo - bit će aktivnije, nema sumnje."