Prisilni rad još uvijek prisutan u kineskom Xinjiangu, otkriva izvještaj

Kineska regija Xinjiang nastavlja prisiljavati pripadnike ujgurske etničke grupe na prisilni rad dvije godine nakon što je osuđujući izvještaj UN-a detaljno opisao zlostavljanje, prema novom istraživanju koje je ekskluzivno pregledao POLITICO. Nalazi će vjerovatno rezultirati pritiskom na zapadne zakonodavce da dodatno ograniče uvoz proizvoda iz ovog kineskog regiona.

Prema izvještaju akademika Adriana Zenza koji je odobrio Peking, a koji bi trebao biti objavljen ove sedmice u časopisu Jamestown Foundation China Brief, “prisilni transferi” radne snage ujgurskih muslimana 2023. godine “premašili su one iz prethodne godine i premašili kvote koje je propisala država”.

Studija, koja se fokusira na 2023. i početak ove godine, dostavila je veći broj dokaza da Peking koristi prisilni rad i logore za masovno interniranje kako bi kontrolirao Ujgure - i pojačava pritisak na Evropsku uniju da finalizira planove za cijeli blok zabrana uvoza proizvoda koji su rezultat prinudnog rada.

Takva zabrana, koja je trenutno u završnoj fazi pregovora, omogućila bi carinskim vlastima u zemljama EU da skinu proizvode sa tržišta, ako se utvrdi da su napravljeni korištenjem prinudnog rada.

Samo po imenu autonomno

Dok je Ujgurska regija na sjeverozapadu Kine nominalno autonomna, Komunistička partija Kine je dosljedno imenovala pripadnika Han Kineza na mjesto partijskog sekretara, što je najviša politička pozicija. Ujguri službeno čine oko 45 posto stanovništva Xinjianga, a Han Kinezi oko 42 posto.

Ono što ovu regiju izdvaja od ostalih provincija je Xinjiang Production and Construction Corps, paravojna jedinica koja nadgleda ekonomiju, proizvodnju, kao i zakon i red. Istraživači su taj subjekt nazivali kolonijalnom agencijom, a i SAD i EU sankcionirale su visoke zvaničnike XPCC.

Izvještaji o prisilnoj sterilizaciji i nevoljnoj etničkoj integraciji pojavili su se u posljednjih nekoliko godina, dok se vjeruje da je do 1,5 miliona Ujgura poslano u logore za interniranje, što dovodi u pitanje sve veće oslanjanje Zapada na Xinjiang, kao izvor njihovih globalnih lanaca snabdijevanja.

U svom izvještaju Zenz, direktor Kineskih studija pri Memorijalnoj fondaciji žrtava komunizma sa sjedištem u Washingtonu, tvrdi da je regionalna vlada Xinjianga vodila kampanje interniranja masovnog prevaspitavanja i druge politike usmjerene na asimilaciju muslimanske grupe pod mantrom „visokog -razvojnog kvaliteta”.

"Prema ovoj novoj strategiji, država sprečava ljude da se vrate u neodobreno stanje niskih mjerljivih prihoda zasnovanih na tradicionalnim načinima za život, uključujući napuštanje državnih poslova", rekao je Zenz, dodajući da je Peking učinio prisilni rad "manje vidljivim i izazovnijim" konceptom.

Xinjiangov "Program za smanjenje siromaštva kroz transfer radne snage nastavlja se širiti", kaže Zenz.

 

Shema transfera rada, prema izvještaju, „ je politika prisilnog rada koja je direktno povezana sa proizvodnjom pamuka, paradajza i proizvoda od paradajza, paprike i sezonskih poljoprivrednih proizvoda, proizvoda od morskih plodova, proizvodnje polisilicijuma za solarne panele, litijuma za baterije za električna vozila i aluminij za baterije, karoserije vozila i točkove”.

On je kineske industrijske parkove opisao kao "glavna odredišta za najprisilnije oblike transfera radne snage i prisilnog rada zatvorenika na prevaspitanju".

Plan rada za 2023. godinu za jedan okrug Xinjiang, Karakax, navodi kontinuirano ubrzanje širenja industrijskog parka i promociju „radno intenzivnih industrijskih klastera“, uključujući „snažan razvoj“ „radno intenzivnih preduzeća“ kao što su proizvođači tekstila i odjeće  ili linije za sklapanje elektronskih proizvoda i laka industrijska proizvodnja, piše Zanz.

Evropa razmišlja o odgovarajućem odgovoru na dokumentovana kršenja ljudskih prava u Xinjiangu, koji je glavni dobavljač solarnih panela, koji su ključni za zelenu tranziciju EU.

Pet godina nakon što je prvi put bio pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da pojača svoje protumjere, Brisel još uvijek traži rješenje - a vrijeme ističe.

Zabrana EU na uvoz proizvoda napravljenih prinudnim radom je u opasnosti da se izgubi u zakonodavnim pukotinama, jer se politički poslovi u Briselu gase prije evropskih izbora u junu, a sljedeća runda političkih pregovora zakazana je za početak marta.

Pregovarači iz Evropskog parlamenta zalažu se za zakon koji bi se bavio prisilnim radom, koji je nametnula država. Evropska komisija, tvrde oni, treba napraviti listu geografskih područja i privrednih sektora sa visokim rizikom od upotrebe prinudnog rada. Za robu proizvedenu u ovim područjima, vlasti tada više ne bi morale dokazivati prisilni rad, sa tim da teret dokazivanja pada na kompanije - što odražava slične odredbe SAD-a.

Kineska misija pri EU nije odgovorila na zahtjev za komentar do trenutka objavljivanja.

Peking je ranije optužio Zenza za širenje dezinformacija - iako su UN otkrile slične nalaze 2022. - dodajući da su politike korištene u Xinjiangu bile efikasne u iskorijenjivanju onoga što je zvanični Peking nazvao teroristima, ekstremistima i secesionistima.