Priprema za ruski napad: Šef odbrane EU traži 100 milijardi eura za oružje
Andrius Kubilius je prvi povjerenik EU za odbranu i svemir.
Komesar EU za odbranu i svemir Andrius Kubilius želi da se u sljedećem sedmogodišnjem budžetu EU izdvoji "blizu" 100 milijardi eura za odbranu.
To bi bilo ogromno povećanje, sam on ga je nazvao "ambicioznim", jer trenutni sedmogodišnji budžet od preko milijardu eura ima samo 10 milijardi eura za odbranu.
To je samo jedna od finansijskih revolucija koje je Kubilijus predložio u svom intervjuu za POLITICO. Opsežne promjene su znak koliko je ruska invazija na Ukrajinu promijenila budžet EU i njene prioritete.
To je i razlog zašto Kubilius ima posao. On je prvi povjerenik EU za obranu i svemir - posao je stvoren radi bolje integracije fragmentirane odbrambene industrije bloka, povećanja potrošnje, slanja više oružja Ukrajini i poboljšanja koordinacije odbrane sa NATO i Sjedinjenim Američkim Državama.
Ključno je pružiti Ukrajini podršku koja joj je potrebna za pobjedu u ratu, rekao je on u svom prvom intervjuu od početka svog mandata početkom decembra.
"Moramo biti spremni za mogućnost ruske agresije. Ako ne uspijemo u Ukrajini, onda se, naravno, može povećati mogućnost ruske vojne agresije na zemlje članice EU", rekao je Kubilius, koji je u dva navrata bio premijer Litvanije.
On je, također, upozorio na tekuću rusku kampanju hibridnih napada.
"Mi smo bolje pripremljeni za konvencionalnu ratnu odbranu" nego za odbranu "umova naših ljudi", rekao je Kubilius.
Kubilius je podvukao da je neprijatelj EU ruski lider Vladimir Putin, a ne SAD. Novoizabrani predsjednik Donald Trump – poruka koju je, također, poslao u Evropski parlament.
Rekao je da se "nada" da će nova SAD administracija će shvatiti da je Zapad na udaru “osovine autoritarnih zemalja” koja uključuje “Rusiju, Iran, Sjevernu Koreju i donekle Kinu”.
Više novca
Obnova industrije oružja u bloku nakon decenija posthladnoratovske pospanosti zahtijevat će mnogo novca. Predsjednica Komisije Ursula Von der Leyen govorila je o povećanju potrošnje Evrope na odbranu za dodatnih 500 milijardi eura u narednoj deceniji.
Pronalaženje tog novca neće biti lako, ali bez njega svi planovi odbrane ostaju "teoretski", upozorio je Kubilius. Nova gotovina bi mogla doći od povećanja budžeta bloka, od izdavanja zajedničkih obveznica ili ublažavanja pravila za institucije poput Evropske investicione banke kako bi se olakšalo ulaganje u proizvodnju oružja ili iz neke kombinacije tih ideja.
Kubilius je sugerirao da EU treba da razmotri svoja fiskalna pravila kada su u pitanju izdaci za odbranu. Trenutno, blok ograničava zemlje članice da imaju budžetski deficit od najviše tri procenta BDP-a i da imaju javni dug ne veći od 60 procenata BDP-a.
Zemlje poput Grčke, Poljske i Italije pozvale su da se izdvajanja za odbranu izuzmu iz proračuna deficita kako se zemlje ne bi bile ugrožene ograničenjima EU.
Kubilius je naglasio da nije njegova odluka, ali je dodao da "ako bi me neko pitao za mišljenje, rekao bih: 'Da, moramo to uraditi'".
"Kada ste suočeni sa krizom, morate pogledati kako možete imati neku vrstu fleksibilnosti u trošenju na neka specifična pitanja", rekao je, dodajući da je već razgovarao s povjerenikom za budžet Pjotrom Serafinom, Poljakom koji to razumije da je "odbrana zaista prioritet."
Bolja koordinacija
Ključni dio Kubiliusovog posla je da osigura bolju koordinaciju evropske odbrambene industrije, podijeljene među mnogim zemljama članicama.
Nova inicijativa EU, Program evropske odbrambene industrije vrijedan 1,5 milijardi eura, trebala bi pomoći da se to postigne. Međutim, zemlje članice EU se prepiru oko toga koliko bi kompanije koje nisu članice EU trebale dobiti gotovini.
Neke zemlje – na čelu sa Francuskom – žele da Fond ima striktnu evropsku klauzulu o kupovini, dok su druge, uključujući Poljsku, Holandiju i Njemačku, otvorene za fleksibilnije kriterije podobnosti.
Kubilius, također, favorizuje fleksibilnost.
"Moramo razviti vlastitu industriju... a to nije protekcionizam", ustvrdio je.
Međutim, on je priznao da se mnogi ključni sistemi naoružanja, kao što su oni koji su sposobni za precizne udare dugog dometa, "jednostavno ne proizvode" u bloku.
"Definitivno ćemo morati da nabavljamo od Sjedinjenih Američkih Država ili od drugih partnera", rekao je on i dodao: "Kada govorimo da kupujemo evropsko, to ne znači da nećemo ići okolo da tražimo neku vrstu oružja koje jednostavno ne proizvodimo ili ga proizvodimo u premalim količinama”.
Novi čvršći pristup EU Rusiji znači i mnogo bliži odnos sa NATO-om. Iako obje institucije imaju sjedište u Briselu, one su tradicionalno imale odnos na udaljenosti od dohvata ruke, pri čemu se Alijansa bavi vojnim pitanjima, dok se EU fokusira na trgovinu i regulaciju.
Sada Kubilius želi bolje veze, rekavši da bi EU trebalo da se osvrne na predstojeći izvještaj NATO-a o nedostatku sposobnosti — koji će zahtijevati 49 novih brigada, 1.500 tenkova i 1.000 artiljerijskih oruđa — kao vodič za prioritete industrijske potrošnje EU.
Sve je to dio programa priprema za rat.
Autoritarci se "ujedinjuju, a i mi
moramo da se ujedinimo", rekao je Kubilius.