Priliv ruskog biznisa u Crnu Goru: Više sredstvo za donijanje dokumenata za boravak

Nasuprot hajci oko priliva ruskih kompanija u Crnu Goru od invazije Kremlja na Ukrajinu u februaru 2022. godine, BIRN analiza dostupnih podataka pokazuje da je crnogorska država u prosjeku ubirala nešto više od 800 eura od svake nove otvorene kompanije.

U Crnoj Gori je 2021. godine bilo oko 4.600 preduzeća registriranih na ruske vlasnike, ali je od februara 2022. do početka jula ove godine otvoreno još 5.846, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina.

Međutim, otprilike dvije trećine – 64 posto – tih novih kompanija nema više od jednog zaposlenog, a 22 posto nema registrirane zaposlene osim osnivača.

Ove kompanije su od februara prošle godine do 4. jula 2023. u državnu kasu uplatile ukupno 4,89 miliona eura u vidu poreza i doprinosa – što je u prosjeku 837 eura.

Stručnjaci kažu da podaci sugeriraju da Rusi otvaraju preduzeća ne da bi zaradili novac, već da bi osigurali dokumenta za boravak u Crnoj Gori.

“Brojke govore da veliki dio ovih kompanija ima mali broj zaposlenih ili čak nema prijavljenih radnika, što može biti pokazatelj da poslovanje nije primarni cilj”, rekao je ekonomski analitičar Boban Stanić. “Ovo bi moglo sugerirati da je stvaranje kompanija strategija za osiguranje prava boravka, a ne legitimni poslovni interes.”

A male kompanije u stranom vlasništvu u Crnoj Gori obično izbjegavaju plaćanje poreza.

 

Stanić je rekao da je važno da vlasti prave razliku između ovakvih vrsta ulaganja, pojačavajući nadzor nad malim preduzećima, kao i da li ispunjavaju svoje obaveze prema državi.

“Ovo podrazumijeva prepoznavanje onih koji donose stvarnu vrijednost privredi, u poređenju s onima od kojih možda neće biti dugoročne koristi.”

„Mora se izgraditi sveobuhvatan pristup koji ne samo da privlači strane investicije, već i promovira transparentnost, odgovornost i dugoročnu održivost.

 

Čovjek firma

Zapadne sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu natjerale su mnoge Ruse da premjeste svoje poslovanje negdje drugdje. Oni u IT sektoru su bili u mogućnosti preseliti se i nastaviti svoj rad online.

„Uvjeren sam, a to pokazuju i podaci, da mnoge kompanije koje su poslovale u Rusiji i Ukrajini žele svoje poslovanje prebaciti na sigurnije mjesto i da je Crna Gora jedna od atraktivnijih destinacija za to“, rekao je Ministar turizma Goran Đurović za televiziju Vijesti u maju 2022.

Programer Aleksej Gudašev bio je jedan od onih koji su odabrali Crnu Goru, koja još nije članica Evropske unije i koja godinama poziva Ruse da ljetuju na Jadranu ili kupuju nekretnine.

Gudašev je u martu prošle godine registrirao svoju IT agenciju u Herceg Novom i jedini je zaposlenik.

„Nakon otvaranja firme, možete legalno raditi sa stranim klijentima, ali i dobiti boravišnu dozvolu u Crnoj Gori“, rekao je Gudašev. “Ipak, proces nije išao brzo. Od osnivanja kompanije u Crnoj Gori do prve uplate prošlo je osam mjeseci.”

Prema podacima crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova, od februara 2022. do jula ove godine izdate su ukupno 29.294 privremene i stalne boravišne dozvole ruskim državljanima.

Nešto više od polovine bile su dozvole za privremeni boravak i rad, koje su stranom državljaninu dozvoljavale boravak duže od 90 dana. U 2021. godini izdato je 6.343 takvih dozvola.

 

Za dobijanje dozvole za privremeni boravak stranac mora dokazati da je zaposlen u firmi registriranoj u Crnoj Gori ili da je sam otvorio firmu u zemlji.

„Većina preduzeća se otvara samo da bi ljudi mogli živjeti u Crnoj Gori i mislim da mnogi biraju ovu zemlju upravo za život, a ne za poslovnu emigraciju“, rekao je Gudašev.

“Samozaposleni poput mene ne rade poslove u Crnoj Gori. Izvoze usluge u druge zemlje i ovdje plaćaju porez.”

Potreba za "strožijim regulatornim mjerama"

Svako može registrirati društvo sa ograničenom odgovornošću u Crnoj Gori sa osnivačkim kapitalom od najmanje jednog eura.

Prema podacima o prihodima i carini, 161 kompanija koju su osnovali ruski državljani nakon invazije Ukrajine već je zatvorena - tri su propale, a jedna je izbrisana iz poslovnog registra.

Rusi radije osnivaju firme na primorju – Budva je najpopularnija opština sa 1.975 kompanija registriranih na ruske državljane. Slijedi glavni grad Podgorica sa 1.192, zatim Herceg Novi sa 1.000 i luka Bar sa 977.

Najveći ruski poslodavac u Crnoj Gori je IT firma First Line Software, koja, prema zvaničnim podacima, ima 201 zaposlenog. Synthesis of Intelligent Systems, Linux Development i BD Software zapošljavaju između 27 i 42 osobe. Sva četiri su registrovana u Budvi i ukupno su prošle godine ostvarila 3,27 miliona eura prihoda i rashoda od 3,09 miliona eura.

Niko iz ove četiri firme nije odgovorio na zahtjeve za komentarom ove priče.

Prema podacima Unije poslodavaca Crne Gore, prije rata u Ukrajini, ruskim poslovnim prisustvom u Crnoj Gori dominirale su kompanije koje su zapošljavale značajan broj radnika. Od početka rata, profil se pomjerio uglavnom na mala preduzeća.

Sindikat je upozorio da otprilike polovina novih firmi koje su osnovali stranci nije dostavila završne račune niti izmirila svoje poreske obaveze, iako nije precizirao na koji vremenski period se odnosi ova tvrdnja.

 

“Ovakve procedure treba rješavati institucionalno i blagovremeno, a sve iz razloga što čin registracije privrednog društva ne predstavlja siguran dokaz o namjeri obavljanja privredne djelatnosti, ali može biti i paravan za druge stvari, kao npr. naprimjer, prebivalište”, navode iz sindikata.

Na pitanje o ekonomskoj koristi za Crnu Goru od rada ruskih kompanija koje se registruju u zemlji, Centralna banka je BIRN-u poslala podatke o stranim direktnim ulaganjima.

Podaci pokazuju da je ukupan bruto priliv stranih investicija za prvih pet mjeseci ove godine iznosio 361 milion eura, od čega je najveći dio Rusije – 52,5 miliona.

Oko 26,8 miliona eura otišlo je u nekretnine, 13,18 miliona je međukompanijski dug, odnosno pozajmljivanje novca od matičnih kompanija u inozemstvu, a 12,3 miliona ulaganja u domaće kompanije i banke.

Stanić je rekao da je alarmantno da polovina novoosnovanih firmi od strane stranih državljana nije izmirila svoje poreske obaveze.

“Ovo ne predstavlja samo kršenje zakonskih normi, već pokazuje i potencijalni problem u održivosti ovih poslovnih poduhvata”, rekao je Stanić. “Stoga, postoji potreba za strožijim regulatornim mjerama kako bi se osiguralo da sve kompanije ispunjavaju svoje finansijske obaveze.”

 

Autor;

Ivan Ivanovic

BIRN