Pridnjestrovski političari apelom od Rusije traže zaštitu

Apel, kojim se i međunarodna zajednica poziva da im pruži podršku,  nije ipak isto šti I poziv na uniju sa Rusijom, za koji se prvobitno predviđalo da su ga planirali uputiti zvaničnici iz ove male otcijepljene republike. Moldavski zvaničnici i ukrajinski obavještajci već su odbacili špekulacije koje je Tiraspol planirao zatražiti da postane dio Ruske Federacije.

Na kongresu u Tiraspolju 28. februara, stotine političara iz separatističkog regiona okupili su se i ratificirali rezoluciju kojom se od Moskve traži da zaštiti njihove interese. U Rezoluciji, koja se uzdržava od eksplicitnog zalaganja za integraciju sa Rusijom, iznosi se zabrinutost političara regiona zbog navodne prisile iz Kišinjeva.

"Odlučili smo se obratiti Vijeću Ruske Federacije i Državnoj dumi Ruske Federacije, tražeći mjere za zaštitu Pridnjestrovlja usred povećanog pritiska Moldavije", navodi se u usvojenoj Rezoluciji.

U tekstu rezolucije, također se poziva međunarodna zajednica, uključujući Ujedinjene narode i Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) da izvrši pritisak na Kišnjev.

U molbi se pominje prisustvo ruskih državljana u Pridnjestrovlju, kojih ima više od 220.000.

Strahovanje da bi Pridnjestrovlje, a time i ostatak Moldavije, moglo biti upleteno u rat u susjednoj Ukrajini pokazalo se neosnovano, jer su vlasti i u Kišnjevu i u Tiraspolju uglavnom nastojale minimizirati tenzije u posljednje dvije godine.

Međutim, odnosi su se pogoršali od stupanja na snagu novog Carinskog zakonika Moldavije 1. januara, prema kojem privredni subjekti u Pridnjestrovlju moraju plaćati carine u državni budžet. Ranije je kompanijama sa sjedištem u Pridnjestrovlju, ali registrovanim u Kišinjevu, bilo dozvoljeno da plaćaju carine u budžet Pridnjestrovlja.

„Današnji kongres se odvija u eri snažne geopolitičke oluje“, rekao je predsjednik samoproglašene republike Vadim Krasnoselski u obraćanju učesnicima Kongresa, kako je prenijela državna novinska agencija Novosti PMR.

„Moldavija tradicionalno koristi globalne poteškoće da destabilizira Pridnjestrovlje“, dodao je Krasnoselski, govoreći o „ekonomskom gušenju“ regiona.

Pridnjestrovlje, koje se nalazi između istočne obale rijeke Dnjestar i granice Moldavije s Ukrajinom, opstalo je kao de facto nezavisan entitet od raspada Sovjetskog Saveza. Zadržao je sovjetske simbole i u velikoj mjeri se oslanja na finansijsku podršku Moskve, iako se njena ekonomija u izvesnoj mjeri preorijentirala na zapad pošto se Moldavija sve više integrirala u Evropsku uniju.

 

Još 2006. godine, u Pridnjestrovlju je održan referendum na kojem su se zalagali za pristupanje Ruskoj Federaciji, koji je dobio ogromnu podršku regionalnih birača. Uprkos tome, Moskva se uzdržala od formalne aneksije, odlučivši se umjesto toga zadržati vojno prisustvo pod maskom mirovnih snaga.

Odgovarajući na apel 28. februara, iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije rekli su za RIA Novosti da je zaštita stanovnika Pridnjestrovlja, uključujući ruske državljane, prioritet. Moskva je obećala da će preispitati Rezoluciju.

U međuvremenu, glasnogovornica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Maria Zaharova oštro je kritikovala Moldaviju i moldavsku predsjednicu Maju Sandu na brifingu 28. februara, navodi se u saopćenju Ministarstva.

Zaharova je optužila moldavsku lidericu da je "zaglavljena u destruktivnoj rusofobičnoj politici i dvostrukim standardima". „U Kišnjevu je počela prava histerija“, rekla je Zaharova.