Pridnjestrovlje pati od „teške“ ljubavi Rusije

 

Kriza u malom regionu Pridnjestrovlja, koja je zagorčala svakodnevni život onima za koje Kremlj tvrdi da ih štiti, trebala bi biti predmetna lekcija Putinove realpolitike. Kada Rusija upravlja stvarima, vaša zemlja ili region postaju geopolitička igračka u kojoj će vaši interesi uvijek biti na drugom mjestu. U najboljem slučaju.

Dakle, oko 350.000 Pridnjestrovaca sada drhti u mraku u dugim periodima na vrhuncu zime, jer je Kremlj prekinuo besplatnu opskrbu energijom. Ovo nije bila iznuđena odluka, to je bio izbor.

Zašto? Zato što se Rusija nada da će bijeda nanesena Moldaviji (kojoj pripada Pridnjestrovlje i sa kojom je blisko povezano) povećati siromaštvo i bijedu i navesti birače da okrive moldavsku prozapadnu vladu. Ove jeseni parlamentarni izbori će im dati priliku da odluče koga će kriviti za svoje patnje.

Rusija već dugi niz godina bez plaćanja isporučuje gas u Pridnjestrovlje, gdje se koristi za proizvodnju energije za potrošnju u Moldaviji. Ali otkako je Moskva zatvorila slavine u novoj godini, uloge su se promijenile. Moldavija kupuje zalihe na tržištima, posebno iz susjedne Rumunije, dok se Pridnjestrovski region bori da se zagrije.

Sve ovo košta. Moldavija mora platiti više za alternativne nabavke. I to je zaista poenta (ruska potraživanja za neplaćeni dug su jako prenapuhana.) Od 10. januara, cijene struje su porasle za oko 70 posto. Ovo je povećalo ekonomsko opterećenje stanovništva gdje su rastuće cijene glavna briga. To nesrazmjerno pogađa domaćinstva sa niskim prihodima. Dok je vlada implementirala sistem kompenzacije, oko 30 posto stanovništva živi u siromaštvu.

Isključivanje gasa nije prvi put da je Rusija pokušala da pobijedi Moldaviju i njen narod (2022. godine Moskva je smanjila isporuke gasa Moldaviji za više od polovine), ali je možda i poslednji. Moldavija se nekada oslanjala na ruski gas, ali je naučila lekciju i uglavnom se odvojila od snabdijevanja energijom Kremlja. Bez obzira na trenutnu krizu, ugovor Moldavije sa Gazpromom ističe u septembru 2026. godine i ako proevropske stranke ostanu na vlasti, vjerovatno će raskinuti dogovor.

Moldavija se sada u velikoj meri oslanja na dnevni uvoz električne energije iz Rumunije, upotpunjen ograničenom lokalnom proizvodnjom i rastućim doprinosom iz obnovljivih izvora energije (10 do 15 posto).  

Situacija je daleko gora u Pridnjestrovlju. Bez snabdijevanja gasom, elektrana MGRES je prešla na ugalj, što je predviđeno da traje nekoliko dana. Da bi se sačuvali resursi, javne institucije su isključene iz sistema grijanja, uvedena su trajna isključenja struje, javne službe, uključujući transport i bolnice, rade u smanjenom režimu, a škole imaju produžene praznike. Uvoz u region je smanjen za 43 posto, a izvoz za 60 posto, jer je proizvodnja ili zaustavljena ili smanjena.

Pridnjestrovski lider Vadim Krasnoselski najavio je namjeru Rusije da isporuči dovoljno humanitarnog gasa za potrošnju u regionu. No, do sada to nije donijelo očekivani rezultat i nevoljno Pridnjestrovlje je sada prihvatilo ponudu pomoći Evropske unije (EU) koja uključuje 31 milion dolara i za Moldaviju i za Pridnjestrovlje za period od 1. do 10. februara i osiguran zajam od tri miliona kubnih metara gasa u Pridnjestrovlje od strane moldavskih vlasti.

Podrška EU će se koristiti za kupovinu gasa za Pridnjestrovsku regiju, uključujući MGRES, a zauzvrat će MGRES isporučivati besplatnu struju Moldaviji — što će dovesti do smanjenja cijena. Ovo kratkoročno rješenje će premostiti jaz za Pridnjestrovlje, ali dugoročno održivo rješenje tek treba biti predstavljeno.

Kriza samo naglašava neodrživu prirodu privrede Pridnjestrovlja, koja se oslanja na besplatni ruski gas, a samim tim i na dobru volju Kremlja.

Neuspjeh u pružanju pomoći Pridnjestrovlju u njegovom neredu izazvanom Putinovom politikom ima i druge implikacije. Ako bi se energetska kriza pogoršala, moglo bi doći do priliva stanovnika Pridnjestrovlja u Moldaviju, stvarajući humanitarnu krizu. Više od 90 posto stanovnika Pridnjestrovlja su državljani Moldavije. Ovo bi povećalo resurse zemlje.

Energetska ucjena Rusije dio je njene šire geopolitičke strategije da destabilizira Moldaviju i utiče na njenu unutrašnju i vanjsku politiku. Otkako je pokrenula svoj rat u Ukrajini, Moskva je intenzivirala hibridni rat protiv Moldavije preko svoje špijunske agencije FSB-a, uključujući višemilionske kampanje dezinformacija, miješanje u predsjedničke izbore i pokušaje podrivanja referenduma o EU.

Čini se vjerojatnim da će proruski kandidati uticati na krizu obećavajući niže troškove energije ako budu izabrani, iskorištavajući ekonomsku ranjivost birača, istovremeno nastojeći ohrabriti pridnjestrovske birače da iskoriste svoje glasove na moldavskim izborima.

Za Moldaviju je od ključnog značaja da da prioritet diverzifikaciji izvora energije, poboljša sigurnost i podstiče regionalnu saradnju. U isto vrijeme, kriza nudi priliku Moldaviji da preoblikuje svoj odnos sa Pridnjestrovljem, pripremajući se za buduću reintegraciju na način koji je i strateški i održiv, uključujući viziju energetske politike koja uključuje Pridnjestrovlje i minimizira uticaj Rusije.