"Pretražuju hostele, podzemne željeznice i kafiće":  Kako policija "lovi" regrute u Rusiji

 

Dopisnica BBC-ja Elizaveta Focht govori kako je aktuelna kampanja regrutacije u Ruskoj Federaciji nadmašila prethodne po obimu racija i broju prekršaja.

13. decembra zazvonio je interfon u stanu Ilje Raskazova, stanovnika Dzeržinskog u blizini Moskve. Na satu je bilo 8:30 ujutro, gosti se nisu očekivali tako rano. Ispostavilo se da je na razgovor sa Raskazovim došao službenik lokalnog Vojnog komesarijata i policije.

21-godišnji Rasskazov je radio kao konobar. Nedavno je napustio lokalni koledž i radio je honorarno dok je tražio novo mjesto za studiranje. Dvije godine je bio prijavljen na vojnu evidenciju, ali nikada nije dobio poziv.

Ni službenik Vojnog komesarijata ni policajci se nisu predstavili i nisu pokazali legitimaciju, već su uzeli pasoš Raskazova.

Sada je Ilja Raskazov na mjestu okupljanja regruta. Gotovo da nema kontakta sa rodbinom.  

"Oduzeli su mu mobitel i pustili ga da obavi jedan ili dva poziva dnevno - obično ne duže od jednog minuta. A ponekad to uopšte ne urade", kaže Katerina Raskazova.

 

"Kada osoba postane vojni službenik, više ne može biti puštena"

 

Ono što se dogodilo Ilji Raskazovu naziva se "sve za jedan dan". Ovo je jedno od najozbiljnijih i najrasprostranjenijih kršenja zakona tokom tekuće kampanje regrutacije, ističu ruski advokati i branitelji ljudskih prava u razgovoru za BBC.

"Kada neko postane vojni službenik, ne može više podnijeti ostavku. U zakonu nema tog razloga - otpuštanje iz službe zbog nezakonitog poziva. Morate ići na sud. To traje do šest mjeseci, a do tog trenutka služba je već gotova. To je ono što oni koriste - uglavnom osobe guraju u vojsku", kaže direktor grupe za ljudska prava "Građanin. Vojska. Zakon" Sergej Krivenko.

„Kada se osoba nađe na zbornom mjestu, mehanizmi zaštite već rade sa glasnom škripom ili uopće ne rade“, slaže se Oksana Paramonova, čelnica organizacije za ljudska prava „Vojničke majke Sankt Petersburga“.

Drugi problem je vezan za činjenicu da je teško obaviti adekvatan ljekarski pregled vojnog obveznika u jednom danu: teoretski, on treba položiti testove i dobiti rezultate, a u slučaju sumnje Vojni komitet treba obaviti dodatne preglede. Ali sada je to gotovo nemoguće.

 

"Lov na regrute"

 

Početkom jesenje kampanje, mediji i društvene mreže počeli su pisati o masovnim hajkama na ruske regrute. U decembru je nekoliko studenata Finansijskog univerziteta u Moskvi nasilno odvedeno iz studentskog doma u Vojni komesarijat. Regruti se traže u hostelima, podzemnim željeznicama i kafićima.

Sama praksa ovakve regrutacije nije nova za Rusiju, kaže Paramonova iz "Komiteta vojničkih majki Sankt Petersburga": njihov vrhunac je bio 2008-2012. Zatim, do 2019. godine, takva vrsta nasilne regrutacije je smanjena, ali 2021. njihov broj je ponovo počeo da raste.

"Ranije je “lov” na regrute uglavnom bio izolovani slučaj. Sada, sudeći po mnogim izvještajima, situacija je hitna, planovi su vrlo zahtjevni, mnogi vojni komesari ga ne mogu provesti: ili se regruti kriju, ili su mnogi otišli. Zato su ponovo počeli da ih love", kaže Krivenko.

Racije tokom ove kampanje regrutacije imaju jednu važnu karakteristiku - policija je masovno uključena u “lov” na regrute, kažu branitelji ljudskih prava.

"Policajci imaju arsenal alata koje država daje za traženje kriminalaca. To uključuje povezivanje na telefone, naplatu, zahtjeve za nadzornim kamerama. I sve to koriste za praćenje regruta. To se nikada ranije nije dogodilo", objašnjava Krivenko.  

Policija zaista aktivno koristi metode krivičnog gonjenja za "lov" na regrute, kažu branitelji ljudskih prava i nabrajaju brojne prekršaje:  

"Koriste se pretražnim i operativnim metodama, dolaze u civilu i u automobilima sa zatamnjenim staklima. Prate ih, mame… Često ih odvode u vojne štabove, evidentiraju regrute čak i prema mjestu prebivališta”.

Advokati dodaju da su policajci uključeni i u čuvanje vojnih punktova i zbornih mjesta na koja se dovode zarobljeni vojni obveznici.

Branitelji ljudskih prava koje je intervjuirao BBC prisjećaju se incidenta koji se dogodio sa 21-godišnjim stanovnikom Moskve, koji je regrutovan zbog reklame na "Avitu". Čovjek je objavio oglas za prodaju jakne, ali su se ispostavilo da su kupci bili policajci koji su ga odveli u vojni komesarijat.

U sličnoj situaciji našao se i dvadesetogodišnji korisnik usluge "Yula" iz Moskve. Objavio je oglas koji oglašava usluge popravke uređaja. Djevojka mu je odgovorila. Kada je muškarac otišao u susret klijentu, dočekali su ga policajci koji su mu stavili lisice. Moskovljanin je odveden u stanicu, a potom u Vojni komesarijat i na zborno mesto.

Generalno, od početka novembra, branitelji ljudskih prava sa kojima je BBC razgovarao primili su na desetine pritužbi na nezakonito regrutiranje. Vojne komisije, također, obaveštavaju advokate o tradicionalnijim kršenjima – na primjer, odbijanju da se podvrgnu alternativnoj civilnoj službi.

 

"Povjerenje u riječi počinje da nestaje"

 

Od početka invazije na Ukrajinu Vladimir Putin i vojno rukovodstvo Ruske Federacije uvjeravali su da vojni obveznici neće biti uključeni u takozvanu "specijalnu vojnu operaciju" (tako ruske vlasti nazivaju rat u Ukrajini).

Istovremeno, mediji su pisali da vojni obveznici i dalje završavaju u ratnoj zoni, bivaju zarobljeni pa čak i ginu u ovom ratu. Posada vodećeg broda Crnomorske flote, krstarice "Moskva", koja je potonula u aprilu - vjerovatno kao posljedica ukrajinskog napada - bila je dijelom sastavljena od vojnih obveznika, regruta.

Prema zvaničnim podacima, 27 mornara je nestalo, od kojih je 17 službeno proglašeno mrtvim. Među njima je bilo i regruta.

Početkom marta Putin je prepoznao probleme sa uključivanjem vojnih obveznika u borbena dejstva i naložio tužilaštvu da izvrši inspekcije i kazni krivce. Rezultati ovakvih provjera nisu zvanično objavljeni.  

Stručnjaci Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) početkom novembra sumnjali su u obećanja ruskog rukovodstva i pretpostavljali da su ona prvenstveno povezana sa željom da se izbjegne masovno izbjegavanje služenja vojnog roka. U ISW su tada bili sigurni da će barem dio vojnih obveznika već na proljeće biti poslat na front.

"Komitet vojničkih majki Sankt Peterburga" naglašava da se od augusta regruti šalju u pogranične oblasti Rusije: "Majke zovu i kažu da im je sin prebačen u Belgorodsku oblast. I onda se ispostavi da to prebacivanje nije ni na koji način dokumentovano”.

Aktivisti za ljudska prava podsjećaju da su tokom prvih šest mjeseci invazije na Ukrajinu vlasti uvjeravale stanovništvo RUsije da ne planiraju provesti mobilizaciju. A onda je mobilizacija objavljena u septembru. "I općenito, povjerenje u riječi počinje nestajati."