Preoblikovanje gradova: Priprema gradova na Zapadnom Balkanu za klimatske promjene
Izvještaj pruža uvid u reforme i investicije koje mogu učiniti gradove na Zapadnom Balkanu otpornijim na prirodne katastrofe, konkurentnijim i prihvatljivijim za život. Pokriva šest ekonomija Zapadnog Balkana: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Klimatske promjene su ozbiljan problem na Zapadnom Balkanu, s ekstremnim vremenskim pojavama u porastu. Od 2000-ih, region doživljava više toplotnih talasa. Štaviše, i suše i obilne padavine su postale sve učestalije, čime je prekinut trend smanjenja ovih pojava u periodu 1970-ih do 1990-ih.
Mali i srednji gradovi na Zapadnom Balkanu su više izloženi klimatskim šokovima i stresorima od malih i srednjih gradova u drugim dijelovima Evrope i Centralne Azije. Mnogi od ovih gradova se, također, šire u područja sklona katastrofama, povećavajući njihovu izloženost klimatskim rizicima. Ovi trendovi su pogoršani postojećim i pogoršanim ranjivostima u urbanim područjima u regionu, stavljajući općinske vlasti i lokalne zajednice pod sve veći pritisak.
Dakle, šta se može učiniti? Na Zapadnom Balkanu, izazov postizanja održivog ekonomskog rasta uz rješavanje pitanja životne sredine i klimatskih promjena je višestruk. Potreban je sveobuhvatan pristup, koji obuhvata različite sektore i nivoe vlasti. Ovo će morati biti dopunjeno sve važnijom ulogom privatnog sektora i lokalnih zajednica.
Kako bi se gradovi na Zapadnom Balkanu pripremili za suočavanje sa promjenjivom klimom, izvještaj “Preoblikovanje gradova” postavlja četiri puta: zeleni, otporni, inkluzivni i konkurentni.
Zelene akcije za održivi urbani razvoj uključuju reviziju zoniranja kako bi se ograničilo širenje, podsticanje mješovite upotrebe, razvoja visoke gustine i
integraciju prostornog planiranja. Gradovi koji se smanjuju mogu dati prioritet zaštiti okoliša i socijalnoj jednakosti umjesto nedostižnom rastu, što dovodi do smanjene potrošnje energije i zagađenja uz istovremeno poboljšanje kvalitete života.
Otporni gradovi su od suštinskog značaja kako bi se Zapadni Balkan prilagodio izazovima, fokusirajući se na upravljanje infrastrukturom i implementaciju rješenja zasnovanih na prirodi za ublažavanje klimatskih rizika. Integrirano upravljanje otpadom, vodom i hitnim situacijama ključno je za jačanje lokalnih kapaciteta.
Inkluzivni putevi su ključni za rješavanje nejednakosti, podsticanje angažmana zajednice i društvene kohezije, uz istovremeno ulaganje u javne usluge i promoviranje rodne inkluzije.
Gradovi, također, moraju biti konkurentni pokretači saradnje između vlade i privatnog sektora, podržavajući industrije, promovirajući inovacije i istražujući opcije finansiranja poput zelenih obveznica ili alata za određivanje cijena ugljika za promoviranje održivog urbanog razvoja.