Pregovori i zaštita utajivača: suprotstavljeni osjećaji u Ukrajini

U Ukrajini je sve više ljudi počelo govoriti o mirovnim pregovorima sa Rusijom? Ako je ranije predsjednik Volodimir Zelenski kategorički negirao mogućnost bilo kakvih dogovora sa sadašnjim ruskim rukovodstvom i čak izdao dekret o nemogućnosti pregovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, sada se situacija mijenja. Sada Zelenski smatra da bi predstavnici Rusije trebali biti prisutni na drugom "mirovnom samitu", koji Ukrajina želi održati u novembru. On je to rekao u Kijevu na konferenciji za novinare 15. jula ove godine.

44 posto ispitanih u Ukrajini kaže da je došlo vrijeme za pregovore

Istovremeno, 44 posto Ukrajinaca u stražnjim regijama zemlje vjeruje da je došlo vrijeme za početak zvaničnih pregovora između Kijeva i Moskve. 35 posto smatra da nema osnova za početak mirovnih pregovora, a 21 posto je neodlučno, pokazuju rezultati istraživanja koje je Centar Razumkov proveo u ime internet izdanja ZN.UA od 20. do 28. juna 2024. godine.

Međutim, prema istraživanju, Ukrajinci su kategorički protiv toga da Ukrajina zvanično pristane na ispunjenje uslova za okončanje rata sa Rusijom, koje je nedavno najavio Putin. Gotovo 83 posto stanovnika ukrajinskih teritorija pod kontrolom vlade ne podržava povlačenje ukrajinskih trupa sa teritorije Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti. Oko 84 posto ispitanika ne pristaje da zvanično preda ove regije Rusiji. Osim toga, 77 posto učesnika ankete ne podržava ukidanje svih zapadnih sankcija Rusiji. Samo po pitanju neutralnog, nesvrstanog nenuklearnog statusa Ukrajine, pozicija stanovništva anketiranih teritorija nije tako jednoznačna. Protiv je bilo 58 posto ispitanika, za 22 posto.

Na pitanje sociologa koji od uslova ukrajinski građani smatraju minimumom neophodnim za sklapanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, više od 51 posto Ukrajinaca odgovorilo je da je to oslobađanje Ukrajine od ruskih trupa u granicama 1991. godine. Iako većina Ukrajinaca želi povratak granica iz 1991.

 

godine, gotovo svaki drugi Ukrajinac (46 posto), također, smatra da nije sramota biti izmicanje tokom rata. Samo 29 posto je suprotnog mišljenja, još 25 posto je neodlučno.

Da li vlada dezorijentira ukrajinsko društvo?

"Ovo pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudima nedostaje razumijevanje za izglede u Ukrajini i samoj Ukrajini u uslovima rata. I ovakvim paradoksalnim odgovorima društvo to signalizira. Veliki je postotak onih koji su spremni na mirovne pregovore, radi se o tome da se sadašnji model mobilizacije i kohezije nacije iscrpio u uslovima kratkog rata. Prešli smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ponudile ni jednu viziju kako Ukrajina treba živijeti u uslovima trajnog rata ili prijetnje ratom“, kaže Oleg Sakajan, politikolog i suosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.  

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno za "poslije rata" - borba protiv korupcije, zataškavanja, neefikasnost državnih regulatornih sistema - ponovo je počelo mučiti Ukrajince, jer su ljudi shvatili da je rat dug.  

"Situacije sa mobilizacijom, zloupotrebom moći, energetskim i ekonomskim pitanjima, utvrđenjima i odbranom. Sve to trenutno postaje hiperaktuelno za društvo, jer se rat nastavlja, a ti problemi se ne rješavaju. Istovremeno, društvo ima želju za pobjedom, ali postoji i vakum vizije kako to postići“, napominje Sakajan.

Ihor Reiterovič, vanredni profesor Kijevskog nacionalnog univerziteta Taras Ševčenko, napominje da ukrajinski predsjednik posljednjih mjeseci praktično nije spominjao granice iz 1991. godine kao preduslov za mir sa Rusijom, a da nije pominjao ni nove. A to, prema mišljenju stručnjaka, dezorijentira ukrajinsko društvo.  

"To dovodi do toga da, sa jedne strane, većina želi sve vratiti. Sa druge strane, polovina kaže da utaja nije problem. Odgovori su ambivalentni. Dakle, morate raditi s tim, moramo to uzeti u obzir i razmisliti o rješenju koje će ujediniti i urediti ukrajinsko društvo“, rekao je Reiterovič za DW.  

 

Vizija života u uslovima rata

 

Kako bi privukla podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, Vlada bi trebala započeti otvoreni dijalog sa društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u uslovima rata te uključiti što veći broj ljudi u proces izrade i donošenje odluka, uvjereni su politikolozi.

Istovremeno, sociolozi primjećuju da su ambivalentni odgovori na složene probleme normalna pojava za društvo u uslovima potpune neizvjesnosti. "Osjećanja javnosti uvijek se moraju pratiti i sagledati dinamiku kako bi se pažljivo pripremili za izazove", kaže Mihajlo Miščenko, zamjenik direktora sociološke službe Centra Razumkov.  

Stručnjaci sa kojima je DW razgovarao slažu se da su takva sociološka mjerenja sada potrebna kako bi ukrajinske vlasti mogle jasno formulirati moguće opcije za razvoj događaja, pripremajući drugi "mirovni samit" i imati jake argumente za pregovore o mirovnom planu.