Pregovori Bosne i Hercegovine o pristupanju EU su ključni za Ukrajinu

"Grupa prijatelja Bosne i Hercegovine" u Evropskoj uniji, uključujući Austriju, Italiju, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku, uslovila je integraciju Ukrajine i Moldavije u EU otvaranjem pregovora o članstvu sa Bosnom i Hercegovinom.

Pa ipak, upravo ova činjenica može biti iznenađujuća za ukrajinskog čitatelja. Kako je moguće da se pregovori sa Bosnom i Hercegovine "uslovljavaju" za evropsku integraciju Ukrajine, uprkos činjenici da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU još prije osam godina, dok sve njene susjedne zemlje već dugo pregovaraju? I da li ta činjenica znači da, da nije bilo ruskog napada na Ukrajinu i ubrzanja procesa evropskih integracija kada su u pitanju Ukrajina i Moldavija, ne bi bilo mogućnosti za početak pregovora sa Bosnom i Hercegovinom?

Da, možemo sa sigurnošću tvrditi sljedeće: da nije bilo ovog „ubrzanja historije, odnosno, ruske invazije na Ukrajinu“, Bosanci bi još dugo morali čekati na pragu EU. Ali zašto?

Jer rat u Bosni i Hercegovini je bio mnogo dramatičniji nego u drugim republikama bivše Jugoslavije. Srebrenica je postala užasan simbol etničkog čišćenja u zemlji, ali se još mnogo sličnih tragedija dogodilo tokom rata! Rat je uništio Bosnu i Hercegovinu iz vremena socijalističke Jugoslavije, a na njenom mjestu stvorena je potpuno nova država u granicama bivše jugoslovenske republike.

I zapadne mirovne snage i bosanski muslimani i Hrvati bili su za očuvanje teritorijalnog integriteta, kao glavnog principa okončanja rata. Međutim, uz to su zapravo morali prihvatiti demografske rezultate rata, činjenicu etničkog čišćenja, a u obnovljenoj Bosni – Republiku Srpsku, koja se pojavila kao država u državi. I uvedena je međunarodna kontrola kako dva dijela ove države ne bi bili u međusobnom ratu.

Kao rezultat toga, nastala je de facto neodrživa država, čiji je jedan deo orijentiran ka evropskim integracijama, dok je drugi usmjeren na Moskvu čak i više nego na Beograd. Milorad Dodik, aktuelni predsjednik Republike Srpske, poznat je po dobrim odnosima sa ruskim diktatorom Vladimirom Putinom.

Od februara 2022. godine Dodik se sa ruskim liderom sastao četiri puta, dok su njegove kolege iz Sarajeva, predstavnici muslimanske i hrvatske zajednice, osudili rusku agresiju i podržali Ukrajinu.

Lekciju Bosne i Hercegovine treba naučiti kao podsjetnik da je mir svakako bolji od rata, ali nepravedan mir može lišiti budućnost čitavog naroda.

 

Putin ima čitav niz političkih alata kojima bi želio zaustaviti razvoj Ukrajine, čak i ako ratna dejstva prestanu. On bira između agresije i okupacije i primjene bosanskog iskustva kada se zemlji nameće stagnacija u zamjenu za spas njenog očuvanja.

A sada se Ukrajinci mogu pozivati na bosanskohercegovačko iskustvo, jer sama činjenica da su Ukrajina i Moldavija ispred Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija postala je najbolji dokaz grešaka napravljenih u bosanskom mirovnom procesu.

Zato bi prijatelji Bosne u Evropskoj uniji trebali biti i prijatelji Ukrajine, kako bi se spriječili kompromisi "otrovnog kaleža", koji su za Bosance postali civilizacijska zamka.