"Prebijani do nesvijesti, strijeljani u ćelijama": Šta se radi zatvorenicima iz Hersona u ruskim zatvorima

 

Tokom okupacije teritorija Hersonske i Mikolajvske oblasti, ruska vojska je deportovala više od 1.700 zarobljenika. Svi su osuđeni na ukrajinskim sudovima i držani u zatvorima, izvijestio je 4. jula Ured glavnog tužioca Ukrajine. U poruci se navodi da je bivši načelnik "Sjevernog kazneno-popravnog zatvora broj 90" umiješan u transfer zarobljenika i da je osumnjičen za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Organizacija za ljudska prava UnMode, koja pomaže zatvorenicima, izvijestila je da se zatvorenici deportovani sa okupiranih teritorija u Rusiji nakon isteka kazne često šalju na sud, gdje ih prepoznaju kao prekršitelje migracionog zakonodavstva i smještaju u centre za privremeni pritvor za strance.

Državljani Ukrajine mogu tamo ostati mjesecima. Sve zavisi od toga koja dokumenta imaju kod sebe. Ako imaju barem interni ukrajinski pasoš, mogu dobiti pratnju do, naprimjer, granice sa Gruzijom. Međutim, dešava se da zatvorenici nemaju dokumenta.

Dana 19. augusta objavljeno je da gruzijski graničari nisu pustili u zemlju pet bivših zarobljenika iz oblasti Herson, koje je Rusija odvela na svoju teritoriju, prije povlačenja iz Hersona. Ovo je objavila publikacija "Mediazon" pozivajući se na Aidanu Fedosik, šeficu organizacije UnMode. Prema njenim riječima, gruzijski graničari su prvi put uskratili bivšim zatvorenicima prelazak granicu, a ranije su komplikacije mogle nastati samo sa ruske strane. Također, gruzijski graničari tada nisu pustili Ukrajinca koji je ušao u Rusiju i završio u filtracionom logoru, bio oslobođen i pokušao napustiti zemlju. Svih šest muškaraca bili su u tampon zoni kontrolnog punkta Gornji Lars i odbili su se vratiti u Rusiju.

Organizacija UnMode je 27. augusta izvijestila da su bivši zatvorenici pušteni u Gruziju. To je u komentaru za "Evropsku istinu" potvrdilo i Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine. Ostale detalje iz resora nisu otkrili.

 

"Napustio koloniju - hitna kazna"

 

„Novosti Azova“ su razgovarale sa nekim bivšim zatvorenicima koji su uspeli da napuste Rusiju.

 

Aleksij Zarubin je jedan od onih muškaraca kojima gruzijski graničari najprije nisu dozvolili da uđu u zemlju, a sui h zatim pustili. On je rekao da je zajedno sa ostalim zatvorenicima iz oblasti Hersona stigao u Rusiju u novembru prošle godine. Odvedeni su preko okupiranog Krima na teritoriju Krasnodar.

Zarubin tvrdi da su ukrajinski zatvorenici zlostavljani u ruskoj koloniji i na putu do nje.  

“Nismo imali problema sa drugim zatvorenicima iz Rusije. Nismo im učinili ništa loše da bi zaslužili takav stav. Iako nismo ništa loše uradili administraciji, mi smo ipak za njih, i "fašisti" i "banderovci", i tako smo tretirani. Fizički, dok smo se kretali u Rusiji, malo su nas udarali pendrecima, a po dolasku nas je dočekala ista “vruća dobrodošlica”, koja je čak i opekla na jednom mjestu", ispričao je Aleksij.

Muškarac je u Rusiji ostao devet mjeseci, nakon čega mu je istekla zatvorska kazna. Kaže da je znao kuda ga vode, jer svi nakon puštanja idu u istom pravcu - centar za deportaciju.

„Migraciona služba vas vodi. Upravo ste izašli iz kolonije, napravili dva koraka ka slobodi, a ruska policija vas je već dočekala, odvode vas u okružni ured, sastavljaju vam zapisnik za ilegalni prelazak granice Ruske Federacije, vode vas na sud, a na sudu ti daju kaznu od 2.000. Nije ih briga imaš li novca ili nemaš. Niko od vas ne traži da odmah platite kaznu. Jednostavno ih odmah iz suda odvode u centar za deportaciju i tamo ljudi ostaju šest mjeseci”, rekao je Ukrajinac.

 

"Pasoš Ruske Federacije - šansa za ulazak u Ukrajinu"

 

Zarubin kaže da se u deportacionom centru ukrajinskim zatvorenicima sa okupiranih teritorija nude se ruski pasoši.

„Ovo je prilika da pobjegnete kroz ovaj „koridor“, brzo uzmete pasoš i krenete pravo odatle. A za one koji nemaju dokumenta, to je to: u vakuumu si.

Centar za deportaciju je isti zatvor sa bodljikavom žicom. Slažete se, ujutro ćete već imati ruski pasoš, a onda će vam se otvoriti kapije i ići ćete gdje god želite. Svi naši odjednom hrle na granicu da ne bi ostali u Rusiji. Ovi pasoši se uzimaju samo da bi se što prije stiglo u Ukrajinu”, rekao je Zarubin.

Čovjeku je, zajedno sa drugim bivšim zatvorenicima, dozvoljeno da uđe u Gruziju nakon 11 dana boravka na granici. Sada čeka dokument koji će mu omogućiti da pređe druge zemlje i vrati se kući.

 

Zaglavio na gruzijskoj granici

 

Jevhenij Riasnjanski, operativni asistent NVO UnMode, rekao je za "Novosti Priazovja" da je njihova organizacija u kontaktu sa nekim ukrajinskim zatvorenicima koji služe kazne u ruskim zatvorima ili se već nalaze u centrima za deportaciju.

“Kada se naruče za etapu, dobiju obavijest nakon nekog vremena: za sat, dva, ponekad i za dan, i odmah nas pozovu i obavijeste. Ovako znamo kada odlaze. I već ovdje u Gruziji, idemo do granice i srećemo one koje puštaju. Naravno, osobe koje nemaju dokumenta ne mogu proći. Sada je tamo puno ljudi bez dokumenata. Oni nemaju nikakve dokumente. Ili ih imaju u Ukrajini ili su nestali tokom transporta u Krasnodar, iz oblasti Herson. Pasoši su postojali, ali su nestali iz ličnog dosijea”, rekao je Riasnjanski.

Riasnjanski  kaže da nedavno nisu puštali one kojima je istekao ukrajinski interni pasoš, u dokumentu nema zalijepljene fotografije.

"Iako je prije Gruzija dozvoljavala bilo kakve dokumente koji potvrđuju identitet", napomenuo je Riasnjanski.  

Kada gruzijski graničari nisu pustili bivše ukrajinske zatvorenike, nevladina organizacija se odmah obratila Ambasadi Ukrajine u Gruziji, ombudsmanu Gruzije, kao i svim relevantnim odjeljenjima Ukrajine, kažu iz NVO UnMode.

Prema njihovim riječima, branitelji ljudskih prava upoznaju bivše ukrajinske zatvorenike koji su stigli iz Ruske Federacije u Gruziju, odvode ih u Tbilisi, osiguravaju im smještaj, hranu i pomažu im da kompletiraju sva potrebna dokumenta.

Pomažu onima koji žele u Ukrajinu da dobiju "bijeli" pasoš - to je dokument za povratak u Ukrajinu. Prije nego što je primi, ambasada šalje Ukrajini potvrdu identiteta.

„Nekada se to dešavalo prilično brzo, ali sada je potrebno mnogo vremena. Ponekad je potrebno dva do tri mjeseca da se potvrdi identitet. U potpunosti preuzimamo prevod pasoša, potvrde o graničnom prelazu, kupujemo avionsku kartu, šaljemo ljude preko Kišinjeva, tamo kupujemo autobusku kartu, odatle stižu u Ukrajinu, a u Ukrajini imaju i punu pratnju do kuća", rekao je Riasnjanski.

 

"Nije im se dopao proukrajinski stav"

 

„Novosti Azova“ su razgovarale sa nekim bivšim zatvorenicima iz oblasti Herson koji su se vratili u Ukrajinu i prie incidenta na gruzijskoj granici.

Jedan od njih je i Mihailo, koji je rekao da su sa njim iz Hersonskog zatvora br. 90 odvedene 293 osobe. Neki su smješteni u zatvore na Krasnodarskoj teritoriji, neki su odvedeni dalje u druge regione Rusije.  

“Rekli su nam da prelazimo granicu i automatski postajemo državljani Ruske Federacije, da se moramo boriti za Rusiju. Nisu ponudili, rekli su da će nas poslati (u borbu – prim. aut.). Ne znam nikoga ko bi se složio. Svi su htjeli ići kući, ovdje je naš dom - u Ukrajini, mi ovdje živimo, mi smo Ukrajinci. Oni sa proukrajinskim stavom tamo nisu bili dobro prihvaćeni. Takav sam ja, nisu me voljeli. Onda su me nakon nekog vremena, nakon tri mjeseca, samo ostavili na miru. Pa pošto su shvatili da je to sve, shvatili su da ne nas ne mogu promijeniti. Prvo su me sami provocirali, a onda navlačili“, ispričao je Mihailo.

Rekao je i da je ukrajinskim zarobljenicima rečeno da se navodno spašavaju iz rata, zbog čega su odvedeni u Rusiju.

 

„Ali sve to nije moje, to je rusko, nije moje, ja sam Ukrajinac! Tamošnji operativci su nas provocirali, vikali su na nas da bi nas rado ubili, ali mi smo bili pod kontrolom FSB-a. Ukrajinci su bili pod kontrolom FSB-a. Zato kažu da su im ruke bile vezane iako bi oni rado da istrunemo u našoj jami“, dodao je Mihailo.

Iz Krasnodarskog kraja, muškarac je prebačen na Krim i ponovo je pokušao skratiti rok u skladu sa ruskim okupacionim zakonodavstvom.

“Odbio sam ovaj postupak, rekao sam da me je osudila Ukrajina, ne želim da mi se sudi, ne slažem se sa ovim. Rekao sam ako žele nešto da dokažu neka pozovu oštećenog. Baza svjedoka, mora da postoji neki dokaz, a onda možete da sudite. Izašao sam tačno u predviđenom roku, nisam ni jedan dan ranije. Onda su uzimali DNK, prste, slikali u operacionoj sali pa nas odveli na autobusku stanicu, rekli su da im oprostimo, dali su nam 1287 rubalja, “živi, radi šta hoćeš, idi kući kako hoćeš”. E, to je sve, sjeo sam na autobusku stanicu, uhvatio se za glavu. šta da radim? 1.287 rubalja uopće nije novac“, rekao je Mihailo.

Ukrajinac je preko svojih rođaka i drugih zatvorenika kontaktirao dobrovoljce koji su mu pomogli da preko Bilgoroda napusti Rusiju, a odatle stigne u Sumsku oblast.

 

"ATO borci pružaju otpor"

 

Drugi bivši zatvorenik iz oblasti Herson, Volodimir Matsko, vratio se u Ukrajinu u julu i trenutno se nalazi u Odesi. Muškarac je za "Novosti Azova" rekao da je i on prebačen u zatvor u Krasnodarskom kraju u Rusiji. U martu ove godine Volodimiru je istekla zatvorska kazna, on je prebačen u centar za deportaciju, gdje je proveo tri i po mjeseca. Iz Rusije je bilo moguće otići tek nakon dobijanja ruskog pasoša, kaže čovjek.

Matsko je ispričao kako su u ruskoj koloniji tretirani ukrajinski zarobljenici.  

“U zatvorima nas tamo loše tretiraju. Tuku, ali naši ne odustaju, pogotovo naši pripadnici ATO (ukrajinski ATO borci – prim. aut.) tamo pružaju otpor. Viču: "Slava Ukrajini!" Nakon toga ih zatvaraju u samice i tamo sjede pola godine. Dolaze oficiri FSB-a, ali se niko od naših ne predaje. Bila su dva naša zaštitara koji su noću pokušali pobjeći. Njihov "zastavnik" je uhvaćen. Kažu da su njih dvojica strijeljani, jer su naručili dva lijesa. U zatvor broj 90”, prisjetio se Matsko.

Dodao je da je bio učesnik u neprijateljstvima 2015. godine, a sada će se pridružiti i ukrajinskoj vojsci.

 

"Svi su prošli kroz torturu i poniženje"

 

Izvršna direktorka nevladine organizacije UnMode Aidana Fedosik rekla je za "Novosti Azova" da je, prema podacima ove organizacije, oko dvije i po hiljade zatvorenika odvedeno iz Hersonske oblasti.

 

“Izvozili su ih auto-rikše, kamioni Kamaz. Po 50 ljudi, poput haringi u buretu, i prognanih preko Krima. Na putu su bile dvije stanice - Simferopolj i Kerč. To smo saznali od samih zatvorenika, kada napokon napustili Rusiju. Mi smo, naravno, sve ovo snimili.

Ovo nastavljamo da bilježimo za krivični postupak pokrenut u Ukrajini na osnovu ove činjenice. Vjerovatno smo podnijeli više od 50 zahtjeva pod ovim okolnostima da su ljudi kidnapovani”, rekla je Fedosik.

Tokom odlaska u ruske zatvore, svi ukrajinski zatvorenici su mučeni, kaže aktivista za ljudska prava.

„Ovo je posebno strašno „kino“. Bilježimo činjenicu ubistva tokom ove faze prisilnog privođenja. Svi su masovno dobili batine, nema nijedne osobe koja nije bila osakaćena. Pitanje je samo, recimo, snage - nekome je jednostavno slomljen nos, a nekome sva rebra i neko više nije ustao. Svi su prošli kroz torturu, poniženje, jer su Ukrajinci, ako su imali patriotske tetovaže. Tražili su nacističke simbole, pa simbole "Azova", ako bi našli nešto slično, jednostavno su ih tukli dok se ne onesvijeste. Imali smo jednog momka, bio je spreman svjedočiti, jer je u njegovoj ćeliji pucano na osobu, a onda je on bio primoran sve  to oprati sa zidova”, prepričava Fedosik iskaze zatvorenika.

Direktorka je napomenula da je njena organizacija uspjela prevesti 78 bivših zatvorenika kroz Gruziju. Ona kaže da branitelji ljudskih prava čine sve što je moguće, uključujući i javni publicitet, da put Ukrajinaca koji napuštaju Rusku Federaciju kroz dobijanje ruskog državljanstva, ne ostane u glavama ljudi kao jedini.

ačelnik odeljenja za komunikacije Glavne uprave nacionalne policije u oblasti Herson Andrij Kovani je u komentaru za Radio Sloboda primetio da je ruska vojska, prije nego što je napustila desnu obalu Hersonske oblasti, odvela ne samo osuđene zatvorenike, nego i civilne taoce.

Ljudi su držani u mučionicama koje su ruski okupatori postavili u zatočeničkom centru u Hersonu.

„Slične kalendare nalazili smo i u drugim centrima za mučenje, a skoro svi završavaju 20. oktobra. Ako uzmemo u obzir da je Herson oslobođen 11. novembra, onda su 20. oktobra zatočenici zapravo odvedeni na lijevu obalu Hersonske oblasti.

Rusi su sa sobom poveli nekoliko desetina ljudi kada su se povlačili. Ukupno, izolaciona jedinica je predviđena za boravak 60 osoba. A sve ćelije su bile pune.

Od prvih dana kada su Herson zauzele ruske trupe, počeli su da koriste pritvorski centar za pritvaranje naših građana ovde zbog njihove aktivne proukrajinske pozicije. I prilično je teško utvrditi tačan broj ljudi koji su prošli kroz ovu mučilište.

Međutim, trenutno imamo 300 potvrđenih slučajeva. Imamo dva potvrđena slučaja smrti zatočenika u pritvorskom centru zbog torture. Izvršena su odgovarajuća ispitivanja i ekshumacije. I generalno, najvjerovatnije će taj broj biti znatno veći“, dodao je Kovani.

Ruske vlasti su u septembru 2022. godine objavile aneksiju četiri ukrajinske regije, uključujući Zaporožje, koje su bile samo djelimično okupirane.

Ukrajina i Zapad osudili su ovaj pokušaj aneksije. Kijev, Washington, kao i  Velika Britanija i Kanada najavili su nove sankcije protiv Ruske Federacije.

Ministarstvo odbrane Ukrajine objavilo je 11. novembra 2022. povratak Hersona pod kontrolu ukrajinske vojske. Ruska vojska se povukla sa desne obale Dnjepra, gdje se, posebno, nalazi regionalni centar.

Ukrajinske vlasti izjavljuju da će se oružanim sredstvima boriti za povratak okupiranih teritorija pod svoju kontrolu.