Postepena kontrola Kremlja nad ruskim internetom

Mizulina je na sastanku sa učenicima rekla da je Vlada pooštrila pristup zapadnim društvenim medijima i nezavisnim novinskim kućama, nakon invazije na Ukrajinu.

Mizulina je opisala VPN, posebno one besplatne, kao "potpuni portal u pakao", naglašavajući uočene sigurnosne rizike koji predstavljaju za uređaje korisnika. Potvrdila je da će Vlada "najvjerovatnije" nastaviti sa zabranom VPN-a 1. marta. Međutim, istaknula je tehničke izazove u provedbi potpune zabrane, ukazujući da će fokus biti na smanjenju najčešće korištenih VPN usluga.

Ovaj potez je posljednji u dugogodišnjem nastojanju Kremlja da preuzme veću kontrolu nad internetom u sklopu rastuće represije Putinovog režima.

Rusija je uživala u vrhuncu slobode informacija u Jeljcinovoj eri kada su pokrenute privatne stanice poput NTV-a, koje su u eter donosile neuljepšane izvještaje. Istovremeno, pokrenuti su novi mediji kao što su Russian Telegraph, Russian Newsweek i Vedomosti – zajedničko ulaganje između izdavača Moskovskog tajmsa Independent Media, Financial Timesa i Wall Street Journala – zajedno sa mnoštvom vijesti i drugih informativnih stranica kao što su TV Dožd.

Ali nakon što je Putin preuzeo vlast, dugo se vodila spora kampanja vraćanja kontrole nad propusnim opsegom alternativnih izvora vijesti.

TV stanice su odavno vraćene pod državnu kontrolu. Najveća privatna stanica, STS, je kanal za zabavu i kako su za bne IntelliNews-u kazali u nezvaničnim izjavama, prije nekoliko godina, da jednostavno neće emitirati političke sadržaje, jer "ne vrijedi".

Prva stvar koju je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio po stupanju na dužnost 2000. godine bila je da je otjerao u egzil oligarha Borisa Berezovskog, koji je preuzeo kontrolu nad ORT-om, sada poznatim kao Prvi kanal, i stavio u zatvor Vladimira Gusinskog, osnivača NTV-a, koji je je brzo preuzeo Gazprom Media.

Štampa je, također, bila pod pritiskom, ali prva velika posljedica bilo je uvođenje ograničenja od 20 posto na strano vlasništvo nad ruskim medijima u oktobru 2014. godine, što je, između ostalog, primoralo Financial Times i Wall Street Journal da prodaju svoje dionice u Vedomostima – beznačajan uspjeh i najcjenjenije novine u zemlji. Godinu dana kasnije preuzele su ga strukture pod kontrolom Kremlja.

 

Dobijanje kontrole nad ostalim online medijima nije bilo tako lako. Usvojeno 2016. godine, novo rusko zakonodavstvo (nazvano 'Zakon Jarovaja' ili 'Zakon Velikog brata') zahtijeva od aplikacija za slanje poruka i drugih "organizatora distribucije informacija" da dodaju dodatno kodiranje poslanim elektronskim porukama, kako bi ih Federalna služba sigurnosti (FSB) mogla dešifrirati.

U zadatom poslu, 2018. godine FSB je pokušao natjerati Pavela Durova, vlasnika popularnog servisa za poruke koji koristi šifriranje koje nije moguće probiti, da preda svoje sigurnosne ključeve kako bi vlasti mogle pročitati sve poruke. On je to odbio. FSB je pokušao ugasiti pružatelja usluga. Uslijedila je igra mačke i miša, gdje je Roskomnadzor, odgovorna agencija, pokušala zatvoriti Telegramove servere, da bi ga beznadežno nadmašila ruska tehnološka djeca, koja su skakutala sa servera na server konstantno korak ispred. U jednom trenutku jedino što je Roskomnadzor uspio je da ugasi vlastitu stranicu, dok je Telegram nastavio raditi savršeno.

U činu prkosa nekoliko dana nakon što su vlasti pokušale blokirati uslugu, Durov je poslao poruku svima na Telegramu pozivajući ih da u isto vrijeme bacaju papirnate avione (logo kompanije) kroz prozore. Hiljade papirnih aviona padalo je kao snijeg na tlo sredinom aprila 2018. godine. U centru Moskve pojavila se gomila na koju su stalno dolijetali papirni avioni.

Nakon dvije godine teškog neuspjeha da se zabrani Telegrama, ruska Duma je konačno popustila i donijela Zakon o ukidanju zabrane Telegrama u ljeto 2020. godine.

No, Kremlj je od tada naučio mnogo, a represija je postala očigledna nakon povratka u Rusiju opozicionog blogera i antikorupcijskog aktiviste Alekseja Navaljnog u januaru 2021. godine, koji se oporavljao u Njemačkoj nakon što ga je država otrovala otrovom Novičok.

Pošto je evidencija o ljudskim pravima u Kremlju sada u dronjcima, rukavice su skinute i opozicioni mediji su jednostavno zatvoreni, njihovi poslovni modeli uništeni, a njihovo osoblje uhapšeno ili otjerano u egzil. Od onih prodajnih mjesta na kojima se nalaze vojnici sada se traži da nose upozorenja o „stranom agentu” podebljanim slovima na vrhu svakog teksta i suočavaju se sa stalnim uznemiravanjem.

Ipak, za razliku od Kine u kojoj država ima potpunu kontrolu nad online sadržajem, ruski internet ostaje relativno besplatan, s tim da su se mnoge kuće jednostavno preselile u zemlje kao što je Latvija i dostupne ruskoj populaciji koja je spretna u korištenju izmicanja poput VPN-a.

Tehničke mogućnosti Roskomnadzora su se znatno poboljšale od fijaska sa Telegramom. Mnogo je investirao u novu tehnologiju, kao što je tehnologija filtriranja saobraćaja pod nazivom Deep Packet Inspection, koju su isporučile američke firme, a sada je, čini se, stekla mogućnost da po želji isključi usluge poput Telegrama, koje je koristila na protestima poput onih nedavno u Baškortostanu.

Očigledno je da je Kremlj posmatrao masovne demonstracije u Minsku u ljeto 2020. godine, nakon falsificiranih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, gdje je kanal Nexta Telegram odigrao ključnu ulogu u organizaciji protestnog pokreta bez vođe.  

 

Vlasti su ograničile pristup aplikacijama za slanje poruka Telegram i WhatsApp tokom nedavnih nemira u Baškortostanu. Korisnici u Jakutiji, koji su pratili proteste zbog ubistva čovjeka, također, su prijavili probleme sa pristupom dvjema aplikacijama za razmjenu poruka, kao i stanovnici nekoliko drugih dalekoistočnih regija sedmicu kasnije. 24. januara prestale su sa radom kurirske službe u dva regiona Dalekoistočnog okruga Rusije – Habarovskoj oblasti i Jakutiji, gde je došlo do međuetničkog sukoba. Nije bilo očiglednog razloga za zatvaranje u oblasti Habarovsk.

Zvanično su ovi poremećaji izazvani "radom dogovorenim sa Roskomnadzorom", ali stanovnici smatraju da su do njih došlo zbog protesta.

U Jakutiji su lokalno stanovništvo uveliko koristilo online razmjenu poruka kako bi se žalili na žalosno stanje u regiji i prekide servisa za razmjenu poruka, masovno se žaleći na probleme na društvenim mrežama, prenosi The Bell. Jedna od rijetkih "platformi" na kojoj pokušavaju "doprijeti" do lokalnih vlasti je stranica šefa Republike Ajsena Nikolajeva na ruskoj društvenoj mreži Vkontakte. Pošto Nikolaev ništa ne piše, nezadovoljni ostavljaju svoje komentare ispod svih zvaničnih postova dostupnih za komentar.

"Ponovo uključite WhatsApp! Cio naš život ide preko interneta, od posla, učenja, kupovine, itd, itd. Kakva je to diskriminacija? Ili uključite wi-fi za sve", napisali su ogorčeni stanovnici jakutskih gradova, prenosi The Bell.

LTE mobilni internet je, također, nakratko bio u prekidu u Sankt Peterburgu i okolini krajem januara, kao i u Pskovskoj i Novgorodskoj oblasti. Posmatrači su istaknuli da bi ovo mogao biti pokušaj da se osujeti let ukrajinskih dronova koji se oslanjaju na mobilne mreže nakon nekoliko ukrajinskih napada na naftnu i plinsku infrastrukturu na sjeverozapadu Rusije u sklopu novog rata dronova koji je Ukrajina pokrenula.

"Čini se da se ruske vlasti aktivno pripremaju za masovne proteste i da su već tehnički testirale načine da otežaju koordinaciju između demonstranata putem glasnika", navodi The Bell u izvještaju.

Vlasti, također, pokušavaju izgraditi internet infrastrukturu koja je ograđena od ostatka svijeta i teorijske sposobnosti SAD-a da isključe ruski internet. Nacionalni sistem imena domena (NDNS) uspostavljen je 2019. godine u pokušaju da se ruski segment interneta izoluje od pristupnih tačaka koje ga povezuju sa ostatkom svijeta – „suverenizacija RuNeta”  što je poznata ćirilična verzija interneta. Sve velike korporacije sada moraju povezati svoje mreže na NDNS.

Sistem još nije funkcionalan, ali prekidi interneta na .ru stranicama širom zemlje u posljednjoj sedmici januara, naveli su neke da nagađaju da bi uzrok problema mogao biti test ovog sistema.

"Do kvara u domenskoj zoni ".ru" došlo je zbog tehničkog problema sa infrastrukturom sigurnosnih proširenja sistema imena domena (DNSSEC), ranije je saopćeno iz Centra za koordinaciju domena .ru/rf", rekao je Roskomnadzor 30. januara.

 

Ruski mobilni operateri brzo su objavili da nema ništa loše u njihovoj mobilnoj mreži za prenos podataka, a sajtovi u stranim domenskim zonama i veliki messengeri su, također, nastavili da rade bez problema.

 

Čak i ako problemi imaju nevini uzrok, ruska Vlada očigledno pojačava svoje napore da kontrolira digitalnu infrastrukturu zemlje, i kao represivno sredstvo i kao sredstvo zaštite od onoga što vlasti vide kao strane prijetnje.

Kontrola Kremlja nad RuNetom daleko je od potpune, ali je napravio velike korake u povećanju svoje kontrole, kao što pokazuje njegova sposobnost da zatvori servise za razmjenu poruka u protestima posljednjih mjeseci.

Početak rata u Ukrajini i izlazak većine velikih međunarodnih igrača iz Rusije, kao što je Google, pružili su Kremlju priliku da ostvari više dobitaka. Država je podržala internet giganta VK, takozvanog Facebooka Rusije, koji je preuzeo Vladimir Kirijenko, sin bivšeg premijera Sergeja Kirijenka i šef političkih projekata u predsjedničkoj administraciji.

Dok su druge vodeće internet kompanije restrukturirale ili smanjivale svoje ambicije, VK je bio u šopingu, preuzimajući više online kompanija u više niša, povećavajući uticaj države na cijeli e-trgovinski ekosistem. I čini se da grupa usvaja novu strategiju: fokusirajući se na razvoj svoje vodeće platforme društvenih medija što je više moguće.

Ali Kremlj nije vraški sklon samo posjedovanju interneta. Kako je izvijestio bne IntelliNews, 5. februara je najavljen dogovor o razbijanju Yandexa na njegovo rusko i međunarodno poslovanje. Međutim, umjesto da samo postavi prijateljskog oligarha na čelo najvijrednije evropske tehnološke kompanije, Kremlj se suzdržao i ostavio kontrolu nad Yandexom u velikoj mjeri u rukama postojećeg menadžmenta. Dok se proizvođač mliječnih proizvoda ili pivar može predati prijatelju iz Kremlja u šemi za brzo bogaćenje, to bi bila smrtna kazna za velikog i sofisticiranog internetskog giganta. Kremlj, također, ima ambicije da modernizira svoju ekonomiju i razumije potrebu za procvatom i inovativnom tehnološkom kompanijom.