07.02.2025.

Podrška vitalnoj infrastrukturi u ukrajinskom gradu Ternopilu

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozajmila je 10 miliona eura Ternopilelektrotransu, općinskom operateru javnog prevoza u gradu Ternopilu, ekonomskom centru u zapadnoj Ukrajini. Zajam će poboljšati otpornost i efikasnost gradske infrastrukture električnog javnog prijevoza, smanjujući emisije uz istovremeno pružanje podrške građanima i skoro 30.000 raseljenih ljudi koji su se preselili u Ternopil kao rezultat ruskog rata protiv Ukrajine.
Zajam će biti sufinansiran iz investicionog granta od četiri miliona eura iz Kanade kroz EBRD-ovo partnerstvo za klimatske mjere (HIPCA)* i uz garanciju od 25 posto Španije. Grad će uložiti najmanje  milion eura u kapital zajmoprimca.
Sredstva će pomoći Ternopilelectrotransu da zamijeni svoj zastarjeli vozni park s do 39 novih energetski efikasnih niskopodnih vozila, zajedno sa opremom za održavanje i dijagnostiku, te poboljša snabdijevanje vozila električnom energijom modernizacijom trafostanice. Nadogradnja će smanjiti godišnje emisije za 7.570 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, 1,2 tone azotnih oksida i 0,12 tona čestica.
Ruski napadi su više puta prekidali komunalne službe u ukrajinskim gradovima kao što je Ternopil. Kredit se odnosi na povećanu potrebu za sigurnim, pristupačnim javnim prevozom, posebno za ugrožene. Ternopil je trenutno dom hiljadama interno raseljenih lica, uglavnom žena sa djecom ili starijih osoba. Nadzorne kamere postavljene u svim novim trolejbusima poboljšat će sigurnost putnika, posebno žena i djece koji su pod većim rizikom od rodno zasnovanog nasilja i uznemiravanja.
Ternopilmiskteplokomunenergo, općinski operater sistema daljinskog grijanja u gradu, također će dobiti dodatna bespovratna sredstva u iznosu od tri miliona eura od Fonda Istočnoevropskog partnerstva za energetsku efikasnost i životnu sredinu (E5P), fonda za grantove koji su uspostavili međunarodni donatori za sufinansiranje ulaganja u ukrajinski komunalni sektor. Ovo podiže ukupan doprinos E5P granta u okviru tekućeg daljinskog grijanja za projekat na osam miliona eura.
Dopuna E5P granta je za sufinansiranje modernizacije sistema daljinskog grijanja i uvođenje distribuirane kogeneracije zasnovane na obnovljivim izvorima energije.
Ova promjena, podržana preraspodijeljenim sredstvima EBRD-a, ojačat će sistem daljinskog grijanja u Ternopolu, osiguravajući održivo snabdijevanje energijom uprkos ratnoj šteti ukrajinskoj infrastrukturi za proizvodnju energije.
Tokom posjete Varšavi, gradonačelnik Ternopila Serhij Nadal sastao se sa predstavnicima EBRD-a kako bi razgovarao o daljem razvoju projekata trolejbusa i daljinskog grijanja.
Sue Barrett, direktorica EBRD-a za infrastrukturu u Evropi, Bliskom istoku i Africi, rekla je: „Zadovoljstvo nam je što možemo podržati grad Ternopil tokom ovog veoma teškog perioda u historiji Ukrajine. Uvjereni smo da će finansijski paket, koji uključuje velike investicione grantove za općinske trolejbuske i operatere sistema daljinskog grijanja, poboljšati sigurnosti, kvalitet i dostupnost općinskog javnog prevoza, kao i pouzdanost snabdijevanja toplotom i električnom energijom za dobrobit stanovnika Ternopila”.  
 
Serhij Nadal, gradonačelnik Ternopila, rekao je: "Iskreno smo zahvalni EBRD-u i Vladi Kanade na podršci Ternopilu u ovim izazovnim vremenima. Zahvaljujući međunarodnim partnerima, možemo realizirati važne projekte. Svaki dan naši trolejbusi prevoze hiljade stanovnika Ternopila, uključujući starije ljude, majke sa kolicima i osobe sa invaliditetom, za njih nije samo pitanje udobnosti.  Riječ je o mogućnosti slobodnog kretanja gradom. stvaranje jakih, samodovoljnih zajednica sposobnih da odgovore na savremene izazove“.
Od ruske invazije 2022. godine EBRD je rasporedio ukupno više od 5,4 milijarde eura u Ukrajini, uključujući preko 1,6 milijardi eura 2024. godine, fokusirajući se na podršku energetskoj sigurnosti, vitalnoj infrastrukturi, sigurnosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, kao i što se tiče reformi politike. Dioničari EBRD-a su 2023. godine odobrili povećanje kapitala od četiri milijarde eura kako bi se podržale buduće investicije na sadašnjem nivou, s tim da će doći još za poslijeratnu obnovu.