Plan rasta EU za zapadni Balkan će uključiti šest milijardi eura grantova i zajmova, uslovljenih reformama

Von der Leyen je o novom Planu rasta, koji je prvi put objavila u maju, govorila na konferenciji za novinare sa premijerom Albanije Edijem Ramom i njemačkim kancelarom Olafom Sholzom. Ona je navela da Plan rasta ima potencijal da, ako bude proveden, do kraja decenije udvostruči veličinu privreda Zapadnog Balkana.

“Ima četiri stuba, od kojih je prvi uključivanje Zapadnog Balkana u jedinstveno evropsko tržište u sedam ključnih oblasti, naprimjer, e-trgovina, bezgotovinsko plaćanje, drumski transport, električna energija i roming. Drugi stub je da sami Zapadni Balkan mora da zaokruži svoje Zajedničko regionalno tržište, što bi povećalo BDP regiona za 10 odsto“, rekla je predsjednica Evropske komisije.

Treći stub, dodala je, su reforme i ispunjavanje neophodnih standarda EU, moraju postojati jednaki uslovi za kompanija iz EU i regiona. Četvrti stub tiče se povećanog finansiranja EU.

“Ako se reformski napori učine, oni će biti praćeni povećanim finansiranjem EU za investicije. Predložili smo investicioni paket od šest milijardi eura, koji se sastoji od dvije milijarde evra u grantovima i četiri milijarde eura u kreditima. Ista logika se primjenjuje u našem EU paketu Next Generation za države članice – investicije i reforme; finansiranje će biti operativno nakon provođenja reformi”, rekla je Von der Leyen.

Upitana o pristupanju regiona EU do 2030. godine, Von der Leyen je naglasila da je proširenje proces zasnovan na zaslugama i da ne bi trebao postojati rigidan datum.

“Ako neko želi ući u EU do tog datuma bez reformi to nikada neće biti prihvatljivo državama članicama, niti je prihvatljivo da neko čeka da se pristup dogodi određenog datuma, jer to ne bi značilo proširenje u sljedećem evropskom mandat Komisije, što je neprihvatljivo”, rekla je Von der Leyen.

Njemački kancelar Sholz je u svom obraćanju istaknuo činjenicu da je ovo prvi put da se samit Berlinskog procesa održava u nekoj zemlji Zapadnog Balkana. On je, također, kazao da je potpisan sporazum o međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija između zemalja Zapadnog Balkana, nakon što su prošle godine potpisana još tri sporazuma o mobilnosti.

Pored ovoga, Sholtz je pomenuo i nekoliko drugih tema o kojima se razgovaralo tokom samita.

“Klimatske promjene imaju značajan uticaj i na Zapadni Balkan. Uz regionalno partnerstvo između Njemačke i Zapadnog Balkana, mi ćemo finansijski podržati obnovljivu energiju sa 1,5 milijardi eura do 2030. godine”, rekao je Scholz.

 

On je najavio i dodatno finansiranje Regionalnog ureda za saradnju mladih, kao i 73 miliona eura za novi projekat integracije Albanije u sistem obnovljivih izvora energije.

Njemački kancelar opisao je Berlinski proces kao uspješnu priču i najavio održavanje sljedećeg samita inicijative u Njemačkoj u kontekstu 10. godišnjice procesa.

Upitan o odnosima Kosova i Srbije, Sholz je rekao da postoji jasna riješenost njemačke vlade, EU i SAD da riješe konflikt između Srbije i Kosova i trasiraju put za svijetlu budućnost obje zemlje kao članice EU. On je osudio napad na kosovsku policiju 24. septembra i ocijenio da je došlo do "napada na institucije i ljude".

“EU i Njemačka imaju jasan stav o tome. Očekujemo da rezultate istrage predstave kosovske vlasti, a bilo bi dobro da srpske vlasti sa njima sarađuju. Bilo bi korisno da se to dogodi”, rekao je Šolc.

Govoreći o budućnosti dijaloga, Sholz je dodao da je nekoliko sporazuma između Kosova i Srbije već postignuto i da je neophodna njihova implementacija, uključujući i Asocijaciju/Zajednicu srpskih opština na sjeveru.