Plan-2024. Koja je Putinova strategija i šta će odlučiti treća zima ruskog rata protiv Ukrajine
Ruska strategija u dugom ratu sa Ukrajinom nema dugotrajan vremenski okvir i ne gleda dalje od 2024.
Ova strategija se zasniva na tri premise:
- · ekonomski učinak će održati ratnu mašinu;
- · Zapadna podrška Ukrajini će se smanjiti;
- · a kapacitet ukrajinske vojske za izvođenje ofanzivnih operacija će biti iscrpljen.
Sve tri bi trebale biti testirane tokom zime, ali je ruska ekonomska putanja došla u fokus nedavno.
Budžet za 2024.
Kada je prijedlog centralnog budžeta za 2024. konačno dostavila Vlada Rusije vlada, privukao je veliku pažnju stručnjaka. Tačni statistički podaci o ključnim parametrima ruske ekonomije smanjeni su pod povećanim velom tajne u Moskvi.
Oštar rast projektovanog prihoda — do 35 triliona rubalja, 19,5 posto očekivanog bruto domaćeg proizvoda (BDP) — iznenadio je čak i najiskusnije posmatrače. Ministarstvo finansija, koje je insistiralo na realnijem povećanju, bilo je prinuđeno razmotriti politički propisani rast rashoda i u skladu sa tim revidira svoje procjene, pokušavajući to uraditi na način da budžetski deficit izgleda kontroliran.
Rastući troškovi rata pokreću povećanje rashoda. Konzervativne brojke procjenjuju dnevne troškove rata na oko 300 miliona dolara. Dok dio ovih troškova odlazi na socijalna davanja, najveći dio se izdvaja za nabavku oružja. Očekuje se da će ubrzanje aktivnosti u sektoru odbrane i industrije povećati BDP za 2,3 posto. Ogromna ulaganja u vojne industrije daju sve manje rezultate. Iza optimističnih izvještaja, u Rusiji se nazire perspektiva industrijske recesije. Duboku kontrakciju u energetskom sektoru nemoguće je sakriti, a Gazprom je priznao pad proizvodnje prirodnog gasa od 25 posto.
Rastuća inflacija
Rastuća inflacija je neizbježna posljedica jaza između budžetskih rashoda vođenih potražnjom i nedostajućih prihoda. Ruska centralna banka podigla je kamatne stope na 13 posto, što je mnogo više od ciljane brojke od četiri do pet posto kako bi se uzela u obzir inflacija. Ruska rublja je i dalje slaba u odnosu na američki dolar, uprkos skoku cijena nafte. Indeks inflatornih očekivanja nastavlja rasti, a istraživanja javnog mnjenja bilježe stalno povećanje zabrinutosti oko cijena i troškova života među ruskim stanovništvom.
Zapadno jedinstvo
Čini se da Kremlj nije zainteresiran za dobijanje realne ocjene o domaćoj ekonomiji, nadajući se slomu zapadnog jedinstva.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova pratnja pažljivo prate stanje zapadne odlučnosti i snagu američkog rukovodstva. Ruski zvaničnici tumače neslogu u američkom Kongresu i moguće zatvaranje vlade kao vjerovatno doprinos smanjenju vojne pomoći Ukrajini.
Ovaj zakonodavni ćorsokak smatra se prethodnikom izborne kampanje u Sjedinjenim Državama 2024. U Moskvi se sa nestrpljenjem očekuje erozija podrške američke javnosti Ukrajini tokom ogorčenih političkih svađa u kampanji.
Nedavni događaji potkopavaju nadu Kremlja u progresivnu eroziju transatlantskog saveza. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg demonstrirao je stalnu zapadnu koheziju tokom svoje posjete Kijevu 28. septembra. Stoltenberg je bio u pratnji francuskog ministra odbrane Sébastiena Lecornua, ministra odbrane Velike Britanije Granta Shappsa i načelnika britanskog štaba odbrane admirala Tonyja Radakina. Razgovori su bili fokusirani ne samo na nabavku oružja i vojne opreme, već i na uspostavljanje širokog međunarodnog saveza za proizvođače sredstava za odbranu, kako bi se osigurale neprekidne isporuke Ukrajini i pojednostavljene procedure ponovnog naoružavanja za evropske vojske.
Ova inicijativa se bavi neposrednim ukrajinskim potrebama, uključujući kapacitete protivvazdušne odbrane za zaštitu njene energetske infrastrukture i terminala za žito u Odesi. Josep Borell, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posjetio je ove terminale 30. septembra i izrazio „spremnost Brisela da podrži Ukrajinu“ u zaštiti njene kritične infrastrukture. Međunarodna koalicija ima za cilj osigurati Ukrajini sposobnost da proizvodi moderne visokotehnološke sisteme oružja bolje od onih koje proizvodi ruski vojno-industrijski kompleks.
Planovi za zimu
Rusija planira pokrenuti još jednu seriju napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kako se zima približava, oslanjajući se manje na krstareće rakete kojih nedostaje, a više na dronove dugog dometa. Ukrajina se sprema suprotstaviti se ovom napadu jačajući svoje sisteme protivvazdušne odbrane i gađajući skladišta nafte i električne mreže u ruskim regionima duž ukrajinske granice.
Kombinacija daljinskih udara i nemilosrdnih napada na ruske odbrambene linije pomogla je Ukrajini da ponovo preuzme inicijativu na bojnom polju. Čini se da kalkulacije ruskog Generalštaba o iscrpljenosti ukrajinskih brigada obučenih na Zapadu ostaju samo puste želje. Umjesto da se guraju naprijed sa oklopnim klinovima, ukrajinske snage napadaju pješadijom, a pješadijski vodovi jurišaju jedan za drugim na rovove. Ove spore taktike vjerovatno znače da ni jesenje blato, ni zimski mraz neće nametnuti pauzu u ofanzivi. Ukrajina je pretrpjela veliku materijalnu štetu i tragične ljudske gubitke, ali je bolje pripremljena za treću ratnu zimu od Rusije, koja ne može mobilizirati svoje društvo za dugi rat.
Većina Rusa još uvijek radije ignorira realnost ratnog vremena i živi svoj život „normalno“. Stagnirajuća i inflacijom pogođena ekonomija donosi posljedice moskovske agresije, koje nikakva propaganda ne može zakamuflirati kao „pravedan uzrok“. Ukrajinski udari sa daljine zvone više od zvona za uzbunu, a svako selo napušteno od pohabanih ruskih pukova šalje signal novih poraza koji dolaze. Nepokolebljiva podrška Zapada i dalje je ključna za održavanje ukrajinskog marša ka pobjedi - i za uvjeravanje Rusa da su žrtve koje će biti primorani podnijeti naredne zime od strane sebičnog Putinovog režima uzaludne.