Pirati 21. stoljeća. Šta je ruska Crnomorska flota i šta očekivati od nje?

 

Ove riječi na lošem engleskom, koje su uzvikivali naoružani ruski marinci, u augustu su objavili gotovo svi svjetski mediji.

Tako je, 30 nautičkih milja od turske obale, ruska vojska zaustavila u Crnom moru brod pod zastavom Palaua "Şükrü Okan". Brod je očigledno krenuo prema ukrajinskoj luci Izmail u delti Dunava i nije reagirao na "znake upozorenja".

Strogo govoreći, ovaj incident je postao jasna potvrda kako će Moskva ispuniti obećanje o blokadi humanitarnog koridora, koje je najavila nakon neuspjeha dogovora o produženju "sporazuma o žitu".

Zapadni stručnjaci su ove akcije smatrali manifestacijom piraterije u 21. stoljeću. Ovakvo ponašanje jasan je pokazatelj nervoze Ruske Federacije zbog nesposobnosti da se nosi sa udarima ukrajinskih dronova na "ponos Rusije" - Crnomorsku flotu.

"Ukrajinska pravda" analizirala je kakva je danas Crnomorska flota Ruske Federacije, koja je od 24. februara 2022. godine prošla put od bravuroznog zastrašivanja ukrajinskih graničara na Zmiyivu, do potonuća vodećeg broda "Moskva", udarima na odjeljcima za raspoređivanje i stalnim napadima ukrajinskih dronova.

 

 

U vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, Crnomorska flota se smatrala jednom od finansijski najsigurnijih u SSSR-u. Prema različitim procjenama, njen ukupan broj brodova kretao se od 800 do 2.000 plovila, od čega oko 300 borbenih. Na njih ćemo se fokusirati u ovom materijalu.

Nije iznenađujuće što je takav vojni napor postao "predmet svađe" između Kijeva i Moskve. Flota nije mogla biti konačno podijeljena sve do 1997. godine, kada su Ukrajina i Rusija potpisale ozloglašeni ugovor o "prijateljstvu i saradnji".  

Kada je u pitanju Crnomorska flota, ugovori je bio na strani Rusije, koja je dobila više od 80 posto imovine flote, uključujući i brodove.

Iako se takvi sporazumi teško mogu nazvati uspješnim za Kijev, oni su sadržavali nekoliko tačaka koje su uticale na razvoj (tačnije, degradaciju) Crnomorske flote u narednih nekoliko decenija.

“Prije svega, treba imati na umu da je u to vrijeme bila ekonomska kriza i da mnogi brodovi nisu mogli biti pravilno održavani, prodavani su u staro gvožđe. Plus, prema uslovima tog ugovora, Rusiji nije bilo dozvoljeno lansirati nove brodove u teritorijalne vode Ukrajine, na Krimu“,  objašnjava za UP stručnjak kompanije Sonata, rezervni kapetan 1. ranga, bivši zamjenik načelnika štaba Mornaričkih snaga Ukrajine Andrij Rizhenko.

Štaviše, uprkos stalnoj bravuri Vladimira Putina, starenje i degradacija Crnomorske flote Ruske Federacije nastavljeno je tokom njegovog predsjedavanja.

Od 2013. godine, Crnomorska flota Ruske Federacije imala je oko 270 brodova, od kojih su samo 46 borbeni (ostali su bili brodovi za snabdijevanje).

 

 

Okupacija Krima 2014. promijenila je sve. Tada je Rusija značajno ojačala sve komponente Crnomorske flote.

Moskva je značajno povećala svoje vazdušno prisustvo na Krimu (trenutno ima samo oko 150 aviona), postavila obalske raketne komplekse Bastion i Bal na poluostrvu, opremila ga savremenom opremom za protivvazdušnu odbranu i počela širiti svoju borbenu flotu.

"Nakon okupacije Krima, počeli su prioritetno naoružavanje Crnomorske flote, koja je bila na prvom mjestu po broju ratnih brodova stavljenih u službu. U tom periodu uveli su tri fregate " Admiral" serije (fregate "Admiral Makarov", "Admiral Essen" i "Admiral Grigorionič" - UP). Napravljena su četiri mala raketna broda projekta "Buyan-M", koji su bili postavljeni pod raketu "Kalibar". Izgrađeno je nekoliko patrolnih brodova tipa "Vasilij Biov" Napravljeno i prebačeno šest podmornica na Krim”, kaže Riženko.

Generalno, Rusija je htjela izgraditi šest fregata "Admiral" projekta 11356R "Burevestnik" za Crnomorske flote, ali je 2014. mikolajevsko SE "Zorja" - "Mašproekt" prestalo snabdijevati Rusiju gasnim turbinama, pa su Rusi morali  prodavati nedovršene brodove Indiji.  

Osim toga, Rusija je počela prebacivati ratne brodove iz Baltičke i Sjeverne flote u Crno more.

Konkretno, početkom februara 2022. (da, da, baš kada je zapadna obavještajna služba već digla uzbunu), Rusi su pod vidom vježbi u Crno more doveli šest velikih amfibijskih brodova (VDC "Kalinjingrad", "Minsk" , "Koroljov", "Petro Morgunov", "Đorđe Pobedonosni" i "Olenegorski rudar").

S obzirom da je u to vrijeme Crnomorska flota imala seda protivvazdušnih projektila, amfibijski potencijal u Crnom moru je odmah udvostručen.

Ako sada pročitate prethodnih sedam pasusa i uporedite ih sa trajnim raketnim napadima Kalibara, može se činiti kao da je priprema za veliki rat bila iznenađujuće očigledna, ali gledajući unazad, svi su pametni...

Od 24. februara 2022. godine Crnomorska flota je imala 74 ratna broda. A ako se tome doda i aktivna pomoć drugih ruskih flota, teško da bi se iko mogao iznenaditi takvoj smjelosti, koja je prikazana na krstarici "Moskva" u već legendarnim radijskim razgovorima sa garnizonom Zmijskog ostrva.

Takva opuštenost i „štrčanje“ na svim poznatim trgovima na kraju je odigralo zlu šalu sa oficirima krstarice, koju je ukrajinski „Neptun“ uhvatio u aprilu 2022. Nećemo se posebno zadržavati na ovoj nevjerovatnoj epizodi, pošto je UP pisao detaljno kako je tačno bilo moguće ućutkati prkosnu rusku posadu.

Ipak, ovdje je ipak vrijedno spomenuti kakve je posljedice gubitak zastavnog broda imao za Crnomosku flotu.

“Svrha ovog broda je stopostotni napad, i ne znamo zašto, ali u Gruziji 2008. godine, a sada u Ukrajini, više su ga koristili kao kabinski nosač. Prvo je potonuće "Moskve" imalo psihološki uticaj. Potonuće Putinovog omiljenog broda je ozbiljan gubitak imidža.

Drugo, napravili smo poklon NATO-u, jer smo naše partnere lišili prijetnje njihovim nosačima aviona (borba protiv nosača aviona je po svojim karakteristikama bila glavni zadatak „Moskve).

Treće, to je bio štabni brod koji je mogao primiti 50 do 70 oficira. Sada takvih mogućnosti nema. Za vodeći brod su postavili “Admirala Makarova”, koji može odvesti 15 oficira na more“, objašnjava Andrij Riženko.  

Čudno, ruska komanda nije izvela nikakve opipljive zaključke, a kasnije, nakon potonuća "Moskve", došlo je do napada na luku Berdjansk, u kojem je uništen veliki desantni brod "Saratov", a "Novočerkask" " i "Cesar Kunikov" su nekim čudom izbjegli katastrofalnu sudbinu

Ovo su bili tek prvi gubici Crnomorske flote Ruske Federacije. Kasnije, zahvaljujući direktnim raketnim udarima, površinskim i podvodnim napadima dronovima, Ukrajina je nanijela značajne gubitke brojčanom sastavu ruske flote. I time prisilia Rusiju da radikalno ograniči izvođenje vojnih operacija u Crnom moru.

Prema podacima ukrajinskog Generalštaba, trenutno broj gubitaka brodova i čamaca Crnomorske flote Ruske Federacije iznosi 18 jedinica. Poslednji od njih je "Olenegorski rudar", do kojeg su ukrajinski dronovi nedavno uspeli doći do Novorosije.

Međutim, ovu brojku treba dešifrirati, jer nisu svi ruski gubici na Crnom moru nepovratni.

Brodovi "Vasilij Beh", "Saratov" i "Moskva" definitivno su uništeni, uništeni su i mnogi "Raptori" i "Serna" (borbeni čamci - UP), ali su neki od potopljenih podignuti, na primjer, "Admiral Makarov "", podsjeća Andrij Riženko.

Unatoč aktivnoj borbi protiv neprijateljskih brodova, još uvijek nema razloga govoriti o značajnom smanjenju njihovog broja.

"Generalno procjenjujemo da je u Crnom moru koncentrisano do 50 borbenih jedinica, ali među njima ima i onih koje su na remontu. Prema bazama, ako uzmete čamce različitih klasa, ima i do 80 borbenih jedinica u Azovsko-crnomorskom području. Plus, dodajte ovdje do 20 jedinica granične straže, pomorske straže FSB-a Ruske Federacije", rekao je za UP Dmitro Pletenčuk, portparol ukrajinske mornarice.

Jedna trećina ratnih brodova (uglavnom novijih) nalazi se u Novorosijsku, dvije trećine stacionirano je u Sevastopolju.

Najopasniji od njih su trenutno nosači raketa "Kalibar" - to su dvije fregate, tri korvete "Bujan-M" i četiri podmornice. Kao i ratni brodovi starih verzija naoružani supersoničnim krstarećim raketama "Moskit".

Posebna tema je želja Rusije da rasporedi Azovsku mornaričku oblast sa sjedištem u Mariupolju.

Prema najavljenom planu, trebalo bi da se sastoji od osam ratnih brodova i 16 pomoćnih plovila. Posebno, među borbenim osobljem, vredi obratiti pažnju na male raketne brodove "Ziklon", "Askold" koji su na testiranju i "Amur" koji je u izgradnji. Ovi brodovi serije Karakurt, koji su poboljšana verzija Buyan-M, također, su nosioci Kalibara. Ukupna salva jednog je osam projektila.  

"Zyklon" je prije nekoliko dana već učestvovao u napadu na Ukrajinu iz Azovskog mora, ispaljujući dva projektila "Kalibar".

Prema Andriju Riženku, ako zbrojimo borbenu moć skoncentrisanu u Crnom, Azovskom i Kaspijskom moru, onda ukupni maksimalni rafal „Kalibra“ može biti 100 projektila.

Desetak velikih amfibijskih brodova u službi Crnomorske flote Ruske Federacije može predstavljati opasnost. Iako se trenutno ne koriste za potrebe direktnog sletanja, imaju artiljeriju i mogu koristiti sisteme salve vatre kao što su instalacije "Grad" sa ukupnom salvom od 400 projektila.

Poslednji put je VDC korišten na ovaj način tokom opsade ukrajinskih vojnika u Mariupolju, kada su napali "Azovstal" sa Azovskog mora u proljeće 2022. Ista taktika se može koristiti i za napad na trupe koje su napredovale u jug, ako se približe obali.

Nakon niza uspješnih udara ukrajinskih bespilotnih letjelica, Rusija pokušava osigurati uvale barijerama plutača (neka vrsta lanca bova prečnika 1,5 metara ili više, koje bi trebale stvarati prepreke za pokretne objekte).

„Sada su čak htjeli postaviti barijere ne samo u zalivu, već i duž cijelog Krimskog mosta, ali vjerovatno nisu našli toliki broj, pa su potopili pontone ili stare brodove u neplovnom dijelu ovog kanala", kaže Riženko.

Pojačane su i mjere patroliranja akvatorijem.

"U Kerčkom moreuzu su pojačane mjere zaštite. Nikada nema manje od 10 jedinica – pet do šest  brodova, pet do šest čamaca u isto vrijeme. Ponekad koriste i vojne brodove", kaže Pletenčuk.

"Važno je da su se počeli držati podalje od naših obala. Ne mogu se približiti našoj obali više od 100 nautičkih milja. Ali tamo sa vremena na vrijeme djeluje pomorska avijacija", dodao je glasnogovornik mornarice.

Stručnjaci trenutno ne vide potrebu da Rusi povećavaju broj ratnih brodova u Crnom moru. Iako postoje teorijske mogućnosti za prebacivanje brodova iz Kaspijskog mora kroz Azovsko more, posebno kroz kanal Volga-Don.

Glavno ograničenje kanala je nestabilna dubina plovnog puta, što omogućava prevrtanje plovila sa gazom do četiri metra. Teoretski, samo mali raketni brodovi ili, pod određenim uslovima, VDC mogu potpasti pod takve kriterije. Prema riječima sagovornika ukrajinske ratne mornarice, Rusija je nekoliko puta uspješno koristila ovaj kanal, ali je bilo i promašaja.

 

 Važne tačke u Crnom moru

 

Tenzije u Crnom moru su porasle nakon što je Rusija prekinula "sporazum o žitu".

"Ne mogu reći da se taktika Rusa promijenila na bilo koji kritičan način. U principu, na isti način kao i obično. Ali u jednom trenutku "Vasilij Bikov" i "Pitlivij" su pokušali pokriti područje između Turske i Bugarske. Pokrivali su područje u navodnim neutralnim vodama, očigledno zbog pucanja. Kada je turski brod zadržan“, rekao je Pletenčuk.

Eksperti važnim tačkama u Crnom moru nazivaju sektor Zmijskog ostrva i oblast u blizini "kula Bojka" koje je Rusija zauzela 2014. godine.  

"Zmijsko ostrvo je ključ Dunava i ključ odeške luke. Bez njegovog oslobađanja, mislim da teško da bi bilo dogovora o žitu. Ne bi bilo plovidbe na Dunavu. Način života brodarstva je moguć samo ako Rusija to ne kontrolira“, naglašava Andrij Riženko.

 

Zauzvrat, "kule Bojka" su važne jer se, osim za proizvodnju plina, aktivno se koriste za površinski i podvodni nadzor uz pomoć radio-izviđanja. Zato se za njih već vode borbe poput one koja je održana nakon Dana nezavisnosti.

 

Šta Ukrajina može?

 

„Dronovi dobro rade prvi put. Dronovi su uspješan i efikasan dodatak konceptu „flote komaraca“, – razmišlja Andrij Riženko.

Ipak, dodaje da je njihov rad efikasan kada postoji element nepredvidivosti pa je potrebno stalno mijenjati taktiku prilikom njihovog korištenja.

"Potrebni su nam mali brodovi dužine 20 do 50 metara, koji bi mogli, kao prvo, projektilima, raketnim udarima na agresora, drugo - zaštititi luke, ukloniti morske mine, upozoriti na sabotažne napade neprijatelja. I, treće, sami vršiti napade i izviđačke napadi, poput amfibijskih i specijalnih operacija“, nastavlja stručnjak.

Riženko kao primjer uspješnog napada navodi nedavnu specijalnu operaciju u blizini Tarhankuta, naglašavajući da bi od velike pomoći bili patrolni čamci Mark VI, koje su SAD predale Ukrajini u januaru 2023. godine.

Generalno, prema njegovim riječima, glavni problem u pomorskoj borbi sa Rusijom leži u okupaciji samog Krima, budući da je poluostrvo mjesto koje zbog svog geografskog položaja osigurava baziranje flote.

"Glavna prepreka je nepotopivi nosač aviona Krim u rukama okupatora", naglašava Riženko.

I dodaje da je ključ poluostrva prije svega na kopnu, jer je kroz istoriju ratova uvijek je bilo oslobođeno kopnom.