Paket proširenja 2022: Evropska komisija procjenjuje reforme na zapadnom Balkanu i Turskoj i preporučuje status kandidata za Bosnu i Hercegovinu  

Evropska komisija je usvojila Paket proširenja za 2022. godinu, pružajući detaljnu ocjenu stanja i napretka koji su Zapadni Balkan i Turska postigle na njihovom putu ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na implementaciju temeljnih reformi, kao i jasne smjernice o reformskim prioritetima koji su pred nama.

Komisija preporučuje da Vijeće odobri Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da se poduzima niz koraka za jačanje demokratije, funkcionalnosti državnih institucija, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, garantiranja slobode medija i upravljanje migracijama u zemlji. Evropska komisija će nastaviti podržavati reformske napore i ubrzavati integraciju Zapadnog Balkana u cjelini.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell rekao je: “Danas preporučujemo Vijeću da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata. Unosimo pozitivnu dinamiku u proces i nadamo se da će region iskoristiti šansu i nastaviti s implementacijom ključnih reformi. Ne procjenjujemo samo učinak partnera, već i budućih država članica. Procjene koje sada donosimo odnose se i na vrstu EU koju želimo za budućnost. I jasno je da vjerujemo u evropsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu uvelike ukazuje na važnost proširenja EU, koje poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, prosperitet i stabilnost našeg kontinenta.”

 

Predstavljajući ovogodišnji paket koji se sastoji od Komunikacije o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja, komesar za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi, rekao je: „Politika proširenja Evropske unije je geostrateško ulaganje u mir, stabilnost i sigurnost našeg evropskog kontinenta, kao i socio-ekonomski rast. Naši izvještaji nude činjeničnu i poštenu procjenu i jasne smjernice upravo kako bi omogućili našim partnerima da identificiraju gdje trebaju ubrzati kada su u pitanju reforme kako bi krenuli naprijed. Ne postoji alternativa i u našem je zajedničkom interesu da ubrzamo proces integracije, počevši od Zapadnog Balkana, gdje već dugi niz godina ulažemo kako bismo ih približili EU. Preporuka za dodjelu statusa kandidata je historijski trenutak za građane Bosne i Hercegovine. Pozivam čelnike BiH da maksimalno iskoristeovu istorijsku priliku i brzo nastave sa koracima navedenim u našoj preporuci. Ovo će ponovo pokrenuti rad na reformama i ispunjavanju 14 ključnih prioriteta postavljenih u Mišljenju Komisije koji ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.”

 

 

U slučaju Crne Gore, prioritet daljeg ukupnog napretka u pregovorima ostaje ispunjavanje uvjeta u oblasti vladavine prava postavljenih u poglavljima 23 i 24. Da bi postigla ovu prekretnicu, Crna Gora treba intenzivirati napore na rješavanju otvorenih pitanja, uključujući kritične oblasti slobode izražavanja i slobode medija i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i kredibiliteta pravosuđa. Za to je potrebna politička stabilnost i konstruktivan angažman svih učesnika, što će dovesti do uspostavljanja stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Parlamentu o ključnim reformama.

Srbija bi prioritetno trebalo da uspostavi vladu, čvrsto posvećenu strateškom pravcu i reformskom putu EU. Neophodni su dalji rad i politička posvećenost kako bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci, posebno u ključnim oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija, slobode okupljanja i domaćeg postupanja sa ratnim zločinima. Srbija, također, treba prioritetno unapredizi svoju usklađenost sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU koja je značajno smanjena. Također se mora snažno boriti protiv svih oblika dezinformacija.

Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su novu fazu u svojim odnosima s EU nakon prve međuvladine konferencije o pristupnim pregovorima 19. jula 2022. Albanija i Sjeverna Makedonija moraju dodatno intenzivirati napore u ključnim oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala. Albanija se mora pozabaviti imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.

U junu 2022. godine Evropsko vijeće je izrazilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata i pozvalo Komisiju da izvještava o implementaciji 14 ključnih prioriteta, sa posebnom pažnjom na one koji čine značajan set reformi. Uprkos političkim previranjima i predstojećim općim izborima 2. oktobra, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u junu 2022. godine opredijelili su se za principe za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu. Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU omogućit će preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju EU.

Kosovo treba intenzivira svoje napore na jačanju demokratije, javne uprave, vladavine prava i borbi protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj oceni iz jula 2018. da je Kosovo ispunilo sve kriterijume za liberalizaciju viznog režima i da bi predlog, koji je još uvek na čekanju u Evropskom, trebao biti hitno tretiran.

Što se tiče normalizacije odnosa, dok su i Srbija i Kosovo ostali angažovani u dijalogu, EU očekuje da se obe strane konstruktivnije angažuju u pregovorima o pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji u narednom periodu i pokažu fleksibilnost kako bi što brže i konkretan napredak.

 

 

U oblasti demokratije, vladavine prava i osnovnih prava, Türkiye mora prioritetno preokrenuti negativan trend rješavanjem slabljenja efektivne kontrole i ravnoteže u političkom sistemu. Dijalog o vladavini prava i osnovnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU-Turkiye. Činjenice koje su dovele do ocjene da su pregovori o pristupanju Turske zapravo stali, još uvijek postoje.

Evropsko vijeće je više puta potvrdilo svoj strateški interes za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu i za razvoj kooperativnih i obostrano korisnih odnosa sa Türkiye. Međutim, situacija u istočnom Mediteranu ponovo se zaoštrila. Türkiye mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih država članica EU.

Kontinuirana politika Türkiye da se ne usklađuje sa restriktivnim mjerama protiv Rusije izaziva zabrinutost zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robe višestruke namjene, unutar carinske unije EU- Türkiye. Türkiye, također, treba poduzeti odlučne korake kako bi poboljšala usklađenost sa EU CFSP, uključujući restriktivne mjere EU, te izbjeći radnje koje su u suprotnosti sa navedenim ciljem obje zemlje da se pridruže EU.

Türkiye ostaje ključni partner za Evropsku uniju u bitnim oblastima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, ekonomija, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokom nivou i intenzivirani angažman u ovim oblastima. Türkiye je omogućila dijalog između Rusije i Ukrajine i odigrala ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je odlučila da poveća trgovinske i finansijske odnose sa Rusijom.

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.