"Ovo nije konfiskacija": šta EU želi uraditi sa ruskom imovinom

Evropska komisija je prvi put predstavila svoj plan za prenos zamrznute ruske imovine Ukrajini na brifingu u Briselu 6. oktobra.  

"Ovdje se ne radi o konfiskaciji", više puta je naglasio visoki zvaničnik Evropske komisije, predstavljajući novinarima koncept reparacijskog zajma za Ukrajinu.

Predstavljeni model se trenutno primjenjuje samo na imovinu zamrznutu u depozitoriju Euroclear u Belgiji, ali Evropska komisija ne isključuje njegovu primjenu na druge depozitare u Evropskoj uniji koji posjeduju zamrznutu rusku imovinu. Brisel procjenjuje da je imovina Ruske centralne banke u EU zamrznuta u depozitoriju u ukupnom iznosu od 210 milijardi eura.

Ako nije konfiskacija, šta onda?

Hipotetički, da Rusija nije pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu i da Evropska unija nije uvela sankcije na imovinu Centralne banke Rusije, Moskva bi imala pravo preuzeti gotovinu koju drži kada dođe rok dospijeća za ruske vrijednosne papire, uglavnom obveznice, u depozitoriju Euroclear. Trenutno je imovina vrijedna 175 milijardi eura pretvorena u gotovinu iz tog razloga, a očekuje se da će za nekoliko godina, kada dospijevaju i druge obveznice, ovaj iznos porasti na 185 milijardi eura. Zbog sankcija Euroclear nema pravo vratiti ovaj novac Ruskoj centralnoj banci.

To znači, sa jedne strane, da je Euroclear akumulirao gotovinu, a sa druge strane,  Moskva ima pravo zahtijevati od Eurocleara da plati ovaj iznos.  

"Ako govorimo o ruskoj imovini, trenutno je ruska imovina njeno potraživanje prema Euroclear-u", naglasio je zvaničnik Evropske komisije.

Euroclear trenutno deponuje ovaj novac kod Evropske centralne banke (ECB), ali Evropska komisija predlaže da ga umjesto toga investira u dužničke instrumente Evropske unije.  

"Ovo će biti poseban ugovor o dugu", objasnio je zvaničnik. „EU će iskoristiti ova sredstva kako bi Ukrajini osigurala kredit s ograničenim pravom otplate, što u ovom slučaju znači da će Ukrajina morati vratiti kredit, tek nakon što Rusija plati ratnu odštetu. Istovremeno, Rusija će i dalje imati pravo da potražuje od Eurocleara, a to je veoma važno. Dakle, u smislu ruske imovine, ništa se ne mijenja: dug prema Rusiji ostaje na istom nivou“.

Za implementaciju ove sheme, EU će trebati bilateralne garancije svih 27 - ili najmanje 26 - država članica u ukupnom iznosu do 185 milijardi eura: ove garancije su osmišljene da zaštite zaduživanje EU u Euroclearu.

Koliko je rizičan ovaj pristup?

„Trenutno smatramo da je rizik ovih garancija nizak“, naglasio je zvaničnik Evropske komisije. To je zbog činjenice da zemlje EU same kontroliraju situaciju: ostavljaju imovinu pod sankcijama dok Rusija ne isplati Ukrajini odštetu za prouzrokovane gubitke, a ovaj rizik se ne ostvari.

"Ako Rusija plati odštetu Ukrajini, Ukrajina će iskoristiti ta sredstva da otplati svoj dug prema nama, mi ćemo otplatiti njen dug Euroclearu, Euroclear će otplatiti svoj dug Rusiji i nema potrebe za pribjegavanjem garancijama".

Dok Rusija ne plati reparacije, ova imovina ostaje zamrznuta, kako je odlučilo Evropsko vijeće, te stoga ni garancija neće morati biti korištena.

Samo ako zemlje EU iznenada dobrovoljno odluče odmrznuti imovinu prije nego što Rusija plati reparacije Ukrajini, to će dovesti do potrebe za korištenjem garancije.  

"Ali na zemljama EU je da odluče žele li u takvom trenutku ukinuti sankcije i prihvatiti posljedice takve odluke, uključujući i finansijske", rekao je zvaničnik.

Do sada je EU morala jednoglasno obnavljati ove sankcije svakih šest mjeseci. Ne tako davno, Mađarska je prijetila da će blokirati postupak. Ako bi uspjela, imovina bi bila odmrznuta i vraćena Rusiji.  

„Da bi se rizik za države članice sveo na minimum, važno je promijeniti režim sankcija na način koji će smanjiti rizik od nenamjernog odmrzavanja imovine“, objasnio je zvaničnik. „I vjerujemo da imamo način da to učinimo“.

Kako zaobići Mađarsku?

Evropska komisija smatra da promjena režima sankcija neće zahtijevati jednoglasnost i poziva se na dva dokumenta. Prvo, rezoluciju Evropskog vijeća od 17. oktobra 2024. godine, prema kojoj imovina Ruske Federacije mora ostati zamrznuta dok ne završi agresivni rat protiv Ukrajine i ne nadoknadi pričinjenu štetu. Drugo, Ugovor o Evropskoj uniji ima Član 31.2, koji omogućava usvajanje zakonodavnih akata većinom glasova u određenim okolnostima.

"Ovo je nešto novo, nešto što ranije nije urađeno, tako da je to pravi proboj, i mislim da niko ne želi ovo shvatiti olako", uvjeravao je visoki zvaničnik Evropske komisije.

A šta je sa Belgijom?

Nakon što je saslušala sve zabrinutosti koje je neki dan izrazio belgijski premijer Bart De Wever, Evropska komisija obećava da će nastaviti pregovore sa belgijskim vlastima.

"Vjerujemo da su rizici za Belgiju u ovom slučaju prilično niski. To ne znači da želimo poreći mogućnost rizika i potrebu za dodatnim mjerama, ali ne bismo trebali ni precjenjivati te rizike", rekao je zvaničnik Evropske komisije.

Naveo je nekoliko argumenata.

„Prvo, smatramo da je naš slučaj da, prema međunarodnom pravu, ovo nije konfiskacija, vrlo uvjerljiv. Dakle, osjećamo se vrlo ugodno u tom pogledu“.  

Zatim je ponovio da, u poređenju sa trenutnom situacijom, za Euroclear nisu predviđene veće promjene, osim što će Euroclear ulagati ne u ECB, već u EU: oba tijela imaju najviši kreditni rejting AAA.

„I u mjeri u kojoj ovaj rizik postoji, on već postoji danas i nije specifičan za ovaj prijedlog“, objasnio je zvaničnik Evropske komisije.

Također je rekao da je još 2024. godine, na zahtjev Eurocleara i Belgije, napravljen niz promjena kako bi se oni zaštitili. Naprimjer, Euroclear i druge zemlje EU su zaštićene od odluka arbitražnog suda.

„Čak i ako arbitražni sud donese negativnu odluku za njih, ona se ne može provesti u EU“, precizirao je zvaničnik.

Naglasio je da je za provedbu inicijative da se Ukrajini obezbijedi reparacijski kredit, najvažnija stvar i za Belgiju i za cijelu Evropsku uniju podjela tereta i rizika.

Gdje će ovaj novac ići?

Evropska komisija namjerava Ukrajini osigurati reparacijski kredit za korištenje u dvije svrhe: za odbranu i za budžetsku podršku. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, pored vojne pomoći, Kijevu će biti potrebno oko 60 milijardi američkih dolara (oko 52 milijarde eura) budžetske podrške u periodu 2026-27. Zvaničnik Evropske komisije nije isključio da će u naredne dvije godine ukupan iznos potreban Ukrajini za odbranu i za zatvaranje budžetskih rupa premašiti 130 milijardi eura, dodajući da se ne očekuju značajni doprinosi Sjedinjenih Američkih Država.

„Neuspjeh u pružanju podrške najvjerovatnije će dovesti do kolapsa Ukrajine, što će, po našem mišljenju, ozbiljno ugroziti sigurnost cijele Evrope“, napomenuo je zvaničnik.

Koliki će dio reparacijskog kredita ići u kojem smjeru, još nije odlučeno.  

„Vjerujem da bi, s obzirom na ekstremnu nestabilnost situacije, bilo razumno predvidjeti određenu fleksibilnost koja bi omogućila prilagođavanje raspodjele između dva dijela“, rekao je zvaničnik.

Kredit će se Ukrajini isplaćivati u tranšama, ali pod kojim uslovima i putem kojih kontrolnih mehanizama će se to provoditi, Brisel će odlučiti kasnije. Za sada, ovo nije zvanični zakonodavni prijedlog, a njegovi aspekti će se morati razmotriti i sa državama članicama i sa Ukrajinom.

Šta je sa kamatama na rusku imovinu prenesenu Kijevu?

Evropska unija i zemlje G7 već su Ukrajini dale kredite u ukupnom iznosu od 45 milijardi eura, koji su trebali biti vraćeni iz prihoda od zamrznute ruske imovine. Ali šta učiniti kada same te imovine više nema?

Zvaničnik je naglasio da, kako bi se otplatili ovi krediti, Evropska komisija planira izdvojiti 45 milijardi eura iz ruske imovine.

"Još ćemo razgovarati o tome kako to učiniti, ali, iz opreza, izdvojili smo 45 milijardi, što ostavlja 140 milijardi, što je u štampi spomenuto kao potencijalno novo finansiranje za Ukrajinu".

Kada će početi isplata kredita za reparacije?

Sljedeći put će lideri Evropske unije i zemalja članica razgovarati o ovoj temi na sastanku Evropskog vijeća 23. i 24. oktobra. Nakon toga, Evropska komisija očekuje da će predstaviti formalniji prijedlog od trenutnog plana.

Visoki zvaničnik Evropske komisije objasnio je da se on mora implementirati do kraja prvog kvartala 2026. godine.

"Za nas je rok početak drugog kvartala sljedeće godine, kada želimo da sve bude spremno i da funkcionira kako bismo zapravo mogli distribuirati podršku", rekao je. "O tome smo razgovarali s ukrajinskim vlastima: vjerovatno će se i dalje moći nositi s tim u prvom kvartalu, ali nakon toga će situacija postati napetija".