"Ovo je naša zemlja, ovo je naše more i mi ćemo osloboditi Krim": Rusija želi  pripojiti Azovsko more

 

Rusija želi anektirati Azovsko more. Ruska državna Duma je već podnijela prijedlog zakona o utvrđivanju statusa ovog mora kao isključivo unutrašnjeg vodnog dijela Rusije, koje nije obuhvaćeno međunarodnim pravom, izvijestila je ruska publikacija „RIA Novosti“ 5. decembra pozivajući se na poslanika ruskog parlamenta Mihaila Šeremeta (nalazi se pod ukrajinskim i zapadnim sankcijama, za kojim je raspisana potjernicau Ukrajini).

Prema njegovim riječima, dokument je već odobrila nadležna komisija, a za njega mogu glasati do kraja ove godine. Šeremet je ,također, napomenuo da je nakon ruske okupacije ukrajinskih regija Zaporožje, Herson i Donjeck, koje imaju izlaz na Azovsko more, "prevladala istorijska pravda, a Ukrajina je izgubila status primorske države".

 

"Reakcija na odluku IMO-a"

 

Pavel Lakijčuk, šef sigurnosnih programa Centra za globalne studije "Strategija XXI", smatra da su namjere Rusije da pripoji Azovsko more povezane sa činjenicom da je nedavno isključena iz Vijeća Međunarodne pomorske organizacije (IMO).

“Ovo je jedna od važnih međunarodnih organizacija za Rusiju, u kojoj je Rusija uvijek imala vodeću poziciju i ozbiljan uticaj. I očito, ranije nisu na međunarodnom nivou izjavili da definiraju Azovsko more kao svoje unutrašnje vode samo da ne bi iritirali IMO. A sada je obrnuto: „Vi ste nas izbacili pa izvolite! Pljujemo na međunarodno pomorsko pravo, pljujemo na Međunarodnu pomorsku organizaciju." Ovo je pokazna akcija”, objasnio je Lakijčuk.  

Najava Rusije o aneksiji Azovskog mora neće imati nikakvog značaja za rat - Ukrajina će ga ipak osloboditi, uvjeren je Lakijčuk.

 „Utvrđivanje luke, lučkog akvatorija ili mora na unutrašnjim vodama je zakonski akt. Zbog toga nije ni vruće ni hladno. Jer, zapravo, režim unutrašnjih voda Azovskog mora uvela je Rusija nakon okupacije, odmah, nakon zauzimanja Azovskog mora i obale Azovskog mora. Sa vojne tačke gledišta, to opet ne utiče ni na šta. Ovo je naša zemlja, ovo je naše more, i mi ćemo osloboditi Azovsku oblast, oslobodit ćemo Krim, oslobodit ćemo naše Azovsko more“, naglasio je Lakijčuk.

Opasno je držati ruske brodove i nosače raketa u Azovskom moru, jer ih mogu pogoditi ukrajinske snage, dodao je stručnjak.

„Rekao bih da naprotiv, što više brodova dovezu u Azovsko more, to će ih manje biti u Crnom moru“, naglasio je Lakijčuk.

 

Kako Ruska Federacija koristi luku Mariupolj?

 

Savjetnik gradonačelnika Mariupolja Pjotr Andrjuščenko rekao je da ruske okupacione vlasti koriste luku u ovom gradu u gotovo punom kapacitetu.

„Jasno je da je prva stvar koja svima pada u oči i o kojoj razmišljaju je otpremanje. U ovom slučaju koriste i luku Mariupolj. Radi skoro u potpunosti. Zašto kažem skoro? Jer postoje ograničenja u funkcioniranju. Tamo radi ruska korupcija, pa stoga tamo rade sudovi samo jedne poludržavne korporacije. Inače, ista je priča i sa lukom Berdjansk. Jedino što sam čuo je da se luka Berdjansk više koristi kao vojna baza. Luka Mariupolj je još uvijek civilna baza. I radi na otpremi tereta“, kaže Andrjuščenko.

 

"Žele zaraditi od ribe"

 

Prema njegovim riječima, osim toga, Rusija će moći razvijati ribarstvo u Azovskom moru i od toga zarađivati. Druga komponenta za koju se ruska strana bori već duže vrijeme su riblji fondovi Azovskog mora, istaknuo je stručnjak.

„Naročito, jesetra. To je samo zlato. I sada im je potpuno na raspolaganju. Tamo mogu raditi šta hoće, kontrolirati ulov i uzgoj određenih vrsta ribe prije svega. Stoga ne treba zaboraviti na ovo. Kao osoba koja je odrasla na Azovskom moru, znam razliku između, naprimjer, crnog kavijara uzgojenog u Azovskom moru i onog, naprimjer, iz Astrahana. Ali, u principu, postoje dvije tačke gdje on zapravo postoji u svom prirodnom obliku. Odnosno, vjerujte mi, postoji razlika u cijeni, jednostavno suluda. Ne potcjenjujte da Rusi o tome ne razmišljaju. Oni zarađuju na svemu, pa i na ovome“, istaknuo je Lakijčuk.

Rusija će razvijati komercijalni brod dok je Azovsko more pod njenom kontrolom, smatra Andrjuščenko. On napominje da je sva stepska poljoprivredna proizvodnja oko Azovskog regiona vezana za luke, što je čini prilično atraktivnom i ekonomski isplativom.

Ako se najavi aneksija Azovskog mora, Kremlj će pokazati svijetu da čitava teritorija koju ovo more opere zapravo pripada Ruskoj Federaciji, dodao je savjetnik gradonačelnika Mariupolja.

Uzimajući u obzir neprijateljstva i rusku okupaciju dijelova južnih teritorija Ukrajine, uredništvo ne može dobiti zvaničnu potvrdu nekih od datih izjava niti ih samostalno provjeriti.

 

"Bezvrijedne namjere"

 

Rusija i Ukrajina su 2003. potpisale i ratificirale ugovor koji je uključivao odredbe da je Azovsko more, vodena površina od skoro 25.000 kvadratnih kilometara, povijesno unutrašnje vodno tijelo i za Rusiju i za Ukrajinu te da plovila pod ukrajinskom ili ruskom zastavom koriste Azovsko more za slobodnu plovidbu.

U februaru ove godine, Vrhovna Rada Ukrajine je otkazala sporazum.

Kasnije, u junu ove godine, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim je otkazao ugovor, proglašavajući da je Ukrajina navodno izgubila status obalne države Azovskog mora.

Ekspert Krimskog udruženja za reintegraciju, međunarodni pravnik Boris Babin naziva namjere Kremlja da pripoji Azovsko more "zanemarljivom". Međutim, Ukrajina će to moći iskoristiti kao još jedan dokaz ruskih zločina i kršenja međunarodnog prava.  

„Azovsko more ima status međunarodnih voda. Ukrajina je 1992. godine podnijela odgovarajući zahtjev UN-u za priznavanje početnih linija Azovskog mora i, shodno tome, listu koordinata. Nakon toga je trebalo definirati teritorijalne vode u Azovskom moru, susjedna zona je isključivo ekonomska zona zemlje. I zato su sve ove izjave agresora samo za internu upotrebu. Agresor shvaća da će uskoro doći do međunarodnih odluka, da će doći do odluke posebnog suda posebno o pomorskom pravu, očekuje se u narednim godinama. Bit će i niz drugih međunarodnih odluka o ovim pitanjima. U ovakvim uslovima oni samo pokušavaju napraviti predstavu sa ovim lažnjacima“, objasnio je Babin.

 

"Propagandna praksa"

 

Rusija nema vojnih uspjeha na moru, pa je zainteresirana, barem formalno, da objavi pripajanje akumulacije, napomenuo je Babin. On to smatra čisto ruskom propagandnom praksom.

„Vidimo dobru situaciju za nas, sramotnu situaciju za njih u Crnom moru, kada Ukrajina, zapravo, nemajući flotu, uništava rusku flotu. Stoga se moraju pokriti bilo kakvim lažnim izjavama u ovoj dimenziji. Takve izjave se prepoznaju kao pokušaj da se propagandno promijeni situacija”, rekao je stručnjak.

Ruske predstavnike treba isključiti iz svih mogućih pomorskih organizacija, dodao je.

“Postoji Međunarodna pomorska organizacija. Tu, mislim, treba usvojiti dodatne rezolucije. Imamo i druge organizacije u kojima se Rusija nalazi ilegalno, kršeći međunarodno pomorsko i transportno pravo, sa ulaskom u Dunavsku komisiju. Rusija nema nikakve veze sa Dunavom, ali se njihovi predstavnici i dalje ponekad primećuju u radu ove strukture. Ovdje je potrebno sistematski raditi na istiskivanju države agresora iz svih pomorskih i srodnih transportnih organizacija, to je jako važno”, rekao je Babin.

 

"Bar neka izborna pobeda"

 

Ruski politički emigrant, bivši analitičar partije Jedinstvena Rusija Leonid Vlasjuk rekao je da namjere Rusije da objavi aneksiju Azovskog mora izgledaju dosljedno sa stanovišta kampanje za predsjedničke izbore.

“Ovo, takoreći, od strane Rusa pokazuje njihovu nadu u pobjedu, postizanje ciljeva, aneksiju novih teritorija. Sve se to vrlo dobro uklapa u ruske izbore koji se trebaju održati u martu. Sve se to dobro uklapa u predizbornu kampanju. A pošto ne mogu pobijediti u Avdiievki, pokušat će pobijediti ovako, da bude kakva bilo pobjeda“, smatra Vlasjuk.

Reakcija Zapada bi u takvom slučaju bila važna, kaže analitičar. Pošto Rusija sada testira svoju snagu na svaki način. Reakcija Ukrajine neće biti ništa manje važna.

„Mora postojati reakcija. Izjava protesta, izjava o nepriznavanju, čitav niz radnji. Ali  je važno kako će Ukrajina odgovoriti. Jer, upravo na to i na te radnje bit će usvojene sankcije Zapada. I Rusija sada radi takve stvari, shvatajući i misleći da podrška Zapada u ovom ratu sa Ukrajinom naglo opada. Oni pokušavaju da se osvrnu na ono što se dešava u Americi, na činjenicu da Amerika ne podržava Ukrajinu. Ali smo nadživjeli sve i na kraju ćemo pobijediti. Ovo su takvi pokazni koraci. Gledaju kako da razjedine Zapad“, rekao je.

 

Prema Vlasjuku, „trebalo bi izaći sa veoma glasnim saopćenjem o nepriznavanju ruskih akcija, o još jednom kršenju svih granica i prava i o tome da Rusija ne želi mirovni proces i ne želi učestvovati u pregovorima".

Ruske trupe zauzele su priobalne oblasti Zaporožja, Hersona i Donjecka u prvim danima i mjesecima invazije. Ratni brodovi ruske mornarice, koji pružaju zaštitu kopnenog koridora do okupiranog Krima, prebačeni su u ukrajinske luke na Azovskom moru.

Istovremeno, Moskva ne kontrolira u potpunosti teritoriju nijedne ukrajinske regije, čije je pripajanje najavila. Značajni dielovi regiona Zaporožje (posebno njegov centar, grad Zaporožje), kao i teritorije oblasti Herson, Donjeck i Lugansk, ostaju pod kontrolom Kijeva.