Ovisnost o kineskim sirovinama: EU se mora pripremiti na najgore

Od početka rata u Ukrajini, EU postaje sve svjesnija svoje zavisnosti od Kine, posebno kada su u pitanju kritične sirovine. Zastupnica EP Hildegard Bentele (Evropska narodna partija, EPP) smatra da EU treba biti spremna na mogućnost kineskog napada na Tajvan i sankcije i nestašice snabdijevanja koje bi mogle rezultirati.

Evropa u velikoj meri zavisi od Kine zbog brojnih kritičnih sirovina koje se smatraju ključnim za uspeh ekološke i digitalne tranzicije. Kina obezbjeđuje, na primjer, 86% svjetske zalihe rijetkih zemalja - ključnog elementa za automobilske akumulatore.
"Moramo biti svjesni da bi Kina mogla napasti Tajvan i moramo biti spremni za taj trenutak", rekao je Bentele na događaju koji je organizirao EURACTIV.
"I moramo se pripremiti kada će možda doći do sankcija ili zabrana izvoza, što smo već iskusili", nastavila je.
Prema riječima gđe Bentele, izvjestioca za evropsku strategiju za kritične sirovine, rat u Ukrajini i nestašica snabdijevanja tokom pandemije Covid-19 pokrenuli su promjenu u načinu na koji se provode procjene rizika u lancu snabdijevanja na nivou EU.
"Moramo biti oprezniji, moramo više gledati u budućnost, ne samo u narednu godinu ili naredne dvije godine", rekao je Bentele.
Sa ubrzanjem ekološke tranzicije, očekuje se da će potražnja za osnovnim sirovinama eksplodirati za 500% do 2050. godine, prema Svjetskoj banci. Zelena ekonomija se posebno smatra intenzivnom u sirovinama.
"Udaljili smo se od fosilnih goriva kako bismo ušli u svijet velike potražnje za sirovinama," rekao je Titas Anuškevicius, službenik za politiku za energetski intenzivne industrije u Evropskoj komisiji, na istom događaju.
"Trebaće nam mnogo više turbina na vetar, mnogo više solarnih panela, mnogo više električnih vozila za čiju će proizvodnju biti potrebne sve vrste sirovina", dodao je.
U martu, EU planira uvesti svoj Zakon o kritičnim sirovinama, koji pokušava smanjiti ovisnost o nedemokratskim državama i pojačati evropsku autonomiju.
Međutim, potencijal za eksploataciju kritičnih sirovina je ograničen.
„Ne možemo promijeniti geologiju u Evropi. Dakle, možda postoje neke sirovine za koje je moguće osigurati veću domaću ponudu primarnih sirovina", rekao je Mark Mistry, viši službenik za javnu politiku na Institutu Nickel.
Gospodin Mistry je stoga predložio kombinovanje različitih napora. Uz rudarstvo i reciklažu, ključnu ulogu će imati poslovna partnerstva.
Postoji, međutim, još jedna oblast u kojoj bi EU bila u dobroj poziciji da sustigne korak.
Kina ima virtuelni monopol kada je u pitanju vađenje ovih materijala, ali takođe ima dominantan položaj kada je u pitanju rafinacija i prerada. Na primjer, dok se samo oko 9% svjetskog litijuma iskopava u Kini, oko 60% se tamo rafinira.
Za Juliju Poliscanovu, višeg direktora nevladine organizacije Transport i okoliš, EU bi se stoga trebala fokusirati na rafiniranje i dalju preradu kritičnih sirovina.
“Kina ne vadi sve svoje metale. Često su minirani u inostranstvu i dovoze se u Kinu na preradu”, rekla je Poliščanova.
„I to je ono na šta bi se Evropa takođe trebala fokusirati. Mi nismo rudarska velesila. Ne možemo sve ovo izvlačenje", dodala je.
U nedavno objavljenom dokumentu o stavu, Transport and Environment ukazuje na to da bi EU mogla poboljšati više od polovine svoje potražnje za litijem na svojoj teritoriji ako uspostavi ispravnu politiku.