Otkrivamo: oficir FSB-a koji vodi proruske mreže u Italiji

 

U septembru se širom italijanskih gradova pojavila proruska bilboard kampanja, sa sloganom „Rusija nije naš neprijatelj“ uz sliku rukovanja Italije i Rusije. Bilbordi su pozivali na prestanak finansiranja „oružja za Ukrajinu i Izrael“, a neki, uključujući i one viđene u Rimu, dodali su poruku: „Dosta je novca za oružje za Ukrajinu i Izrael. Želimo mir, a odbacujemo rat”.

Ambasada Ukrajine u Italiji brzo je odgovorila na kampanju rekavši da je „duboko zabrinuta arogancijom ruske propagande u Vječnom gradu” i tražeći od rimskih lokalnih vlasti „da preispitaju davanje dozvola za takve plakate koji imaju jasnu svrhu rehabilitacije imidža države agresora”.

CNN je naveo da je italijanska grupa pod nazivom “Sovranità Popolare” (Popularni suverenitet) preuzela odgovornost za kampanju objavljivanjem podužeg teksta na svojoj web stranici. Grupa je citirala član 11 italijanskog ustava, naglašavajući odbacivanje rata kao sredstva agresije od strane Italije i njenu posvećenost promociji mira i pravde među narodima.

"Sovranità Popolare" je, također, optužila "ratne huškače" među italijanskim političarima i medijima da podstiču strah i "rusofobiju" od ruske invazije na Ukrajinu, nagovještavajući namjerno raspirivanje mržnje prema ruskom narodu, kulturi i umjetnosti.

Međutim, sama “Sovranità Popolare” – iako očigledno proruska – negirala je da je odgovorna za kampanju bilboarda širom Italije, dodajući da bi se čak i ako bi se ti bilboardi uklonili sa italijanskih ulica, kampanja nastavila na druge načine.

Istraga koju je proveo Massimiliano Coccia otkrila je da je kampanju koordinirao italijanski antivaxx, anti-5G i pro-Putinov aktivist Domenico Aglioti, također, bivši gradski vijećnik Rima.

Coccia je doveo u pitanje da li je Aglioti samostalno finansirao kampanju ili je dobio vanjsku podršku (Aglioti je kasnije tvrdio da je kampanja finansirana od strane javnosti) i kritizirao vlasti Rima što nisu uklonile oglase uprkos agresiji Rusije na Ukrajinu.

 

Ljudi Moskve u Italiji

 

Proruska bilboard kampanja u septembru odražavala je sličan napor kao i ona provedena prošlog ljeta. Štaviše, dok su i “Sovranità Popolare” i Domenico Aglioti negirali bilo kakve veze sa Rusijom, dokazi sugeriraju da se ljetna kampanja, zapravo, može povezati sa stvarnim ruskim operativcima.

Ljetna kampanja je, također, uključivala brojne postere širom Italije (počevši od sjeverne Italije, bastiona krajnje desne stranke Lega Mattea Salvinija). Koordinirala ju je Asocijacija kuture Veneto-Rusija, kojom predsjedava Palmarino Zoccatelli.

 

Zoccatelli je talijanski proruski aktivista i predsjednik Associazione Culturale Veneto-Russia (Venecija-Rusija), podružnice u Venetu prokremljanskog Kulturnog udruženja Lombardija-Rusija koju su osnovali članovi italijanske krajnje desničarske Lega Nord partija Mattea Salvinija.

Kao i glavna organizacija, Zoccatellijev ogranak je osnovan 2014. godine sa službenim ciljem jačanja kulturnih i političkih veza između regije Veneto i Rusije.

Od početka ruskog rata protiv Ukrajine 2014. godine, Zoccatelli je bio uključen u brojne napore za unapređenje ruskih interesa u Italiji i drugdje, posebno u dijelovima Ukrajine koje je okupirala Rusija.

2018. igrao je ulogu lažnog „međunarodnog posmatrača“ na „općim izborima“ u takozvanoj „Donjeckoj Narodnoj Republici“ („DNR“), a 2019. godine čak je otvorio „centar zastupanja“ “DNR” u Veroni.

Pored Zoccatellija, u odboru njegovog Udruženja nalaze se dvije istaknute ličnosti italijanskog proruskog miljea: Stefano Valdegamberi i Eliseo Bertolasi.

Valdegamberi je dugogodišnji proruski aktivista koji je do 2023. godine bio povezan sa strankom Lega Nord. Učestvovao je u nekoliko etabliranih „promatračkih misija“ u Rusiji i na Krimu kojeg je aneksirala Rusija.

2016. godine uspješno je uveo neobavezujuću rezoluciju u lokalno vijeće Veneta, osuđujući sankcije EU protiv Rusije i zalažući se za priznavanje Krima od strane EU kao dijela Rusije.

Rezoluciju je izradio ruski tim predvođen jednim od Valdegamberijevih ruskih rukovoditelja, Sargisom Mirzahanianom, a ruski mediji su je naširoko objavili kao značajnu podršku aneksiji Krima.

 

“Pisac” i “Erudita”

 

Eliseo Bertolasi je značajno rusko bogatstvo, a njegov ruski angažman ističe se svojom dubinom.

Bio je istraživač saradnik proruskog Instituta za napredne studije geopolitike i pomoćnih nauka Tiberia Grazianija, a kao italijanski dopisnik davao je doprinos ruskim državnim medijima kao što su "Rosija Segodnja" i "Sputnjik".

Godine 2023. Bertolasi je postavljen za šefa italijanskog ogranka Međunarodnog rusofilskog pokreta, mreže koju je osnovala Rusija da proširi svoj zloćudni uticaj u inozemstvu.

Bertolasijeva uloga dopisnika ruskih medija pod kontrolom države vjerovatno mu je donijela kodno ime "Pisac" u krugovima ruskih obavještajnih službi. Jedan od njegovih ruskih šefova bio je, a vjerovatno je i dalje, Aleksej Stovbun (alias “Erudita”), ruski oficir FSB-a koji djeluje pod maskom novinara koji radi za ruski medij “Novi Kuban”.

Stovbun je uspostavio kontakte sa italijanskim proruskim mrežama najkasnije 2016. Te godine Stovbun je posjetio Veneto uoči referenduma koji je organizirala Lega Nord, zahtijevajući veću autonomiju od centralne vlade u Rimu.

 

Tokom posjete, Stovbun je predstavljen Stefanu Valdegamberi, Robertu Ciambetti, predsjedniku Regionalnog vijeća Veneto i Lucianu Sandoni, počasnom predsjedniku Zoccatelli's Associazione Culturale Veneto-Rusija.

 

Tajne antiukrajinske kampanje Kremlja u Italiji

 

Stepen uticaja Rusije na proruske odluke donesene u Italiji je očigledan iz presretnutih mejlova koje je dostavio pouzdani izvor.

Tako je 2018. Stovbun očito odigrao određenu ulogu u odluci Gradskog vijeća Verone da ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku oduzme titulu počasnog građanina Verone.

Stovbun je u svom izvještaju upućenom visokom predstavniku vlasti u augustu 2018. godine između ostalog, napisao:

“Pisac” [tj. Eliseo Bertolasi] izvještava da italijanska vlada nije odobrila odluku Gradskog vijeća Verone iz decembra 2017. godine da se predsjedniku Ukrajine oduzme status počasnog građanina Verone. […]

Međutim, ostaje mogućnost ponovnog razmatranja ovog pitanja. Na parlamentarnim izborima održanim u Italiji ovog proljeća, stranke desnog centra Pet zvijezda i Liga [tj. Lega Nord] je osvojila najviše mjesta. Matteo Salvini, lider stranke Liga, trenutno je potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Italije. Naime, predstavnici stranke Liga u Gradskom vijeću Verone inicirali su potez da se Porošenku oduzme status počasnog građanina. […]

Postignut je dogovor sa “Piscem” da pomogne “Erudite” da obavi intervjue sa vodećim političarima iz sjeverne Italije i rukovodstvom stranke Liga. „Pisac“ može, također, omogućiti lični sastanak sa Matteom Salvinijem. Tokom ovih sastanaka i intervjua, možda će biti moguće ponovo otvoriti pitanje oduzimanja titule počasnog građanina koju ima Porošenko“.

Mjesec dana nakon Stovbunovog izvještaja, Porošenku je zaista oduzeta titula počasnog građanina Verone.

Nakon razvoja događaja, ukrajinski ambasador u Italiji Jevhen Pereljhin izjavio je da je antiukrajinsku akciju u Veroni orkestrirala Rusija: "političku predstavu Kremlja izveli su umjetnici iz Verone", misleći na političare iz stranke Lega Nord koji su inicirali i odobrili odluku Gradskog vijeća Verone.

Sada je jasno da je Pereljhin bio u pravu.

U januaru 2019. Stovbun je ponovo posjetio Veronu kako bi učestvovao na konferenciji u organizaciji Associazione Culturale Veneto-Rusija. Na konferenciji su, između ostalih, učestvovali Bertolasi, Valdegamberi, Zoccatelli i Sandonà.

Tokom sastanka, Valdegamberi je predstavio pismo sa zahtjevom za ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji, upućeno italijanskom parlamentu i vladi.

Pozivajući se na Valdegamberijevo pismo u njegovom povjerljivom izvještaju upućenom višem autoritetu, Stovbun je posebno napisao:

Tokom neformalnog razgovora sa „Eruditom“ [tj. Aleksejem Stovbunom], i Sandonà i Valdegamberi su naglasili da je o pismu upućenom italijanskoj vladi – u kojem se traži ukidanje sankcija Rusiji – razgovarano i dogovoreno, uključujući i Mattea Salvinija. S obzirom da sadašnji italijanski parlament ima većinu za Salvinija (Liga i Pokret pet zvjezdica), pitanje pokrenuto u pismu Asocijacije sada bi moglo vidjeti pravi napredak.

 

Operater FSB-a Stovbun je vodio agente Kremlja izvan Italije

 

Osim Bertolasija, Stovbun je upravljao sa nekoliko operativaca u drugim zemljama. Istraga javnih medija Latvije otkrila je da je Stovbun povezan sa Igorsom Bobirsom u Latviji.

U augustu 2023. godine, Bobirsa su uhapsile latvijske vlasti pod sumnjom da je špijunirao za Rusiju. Međutim, u novembru 2023. godine hospitaliziran je u Latviji nakon "brzog pogoršanja" njegovog zdravlja i preminuo je nedelju dana kasnije. Za sada, uzrok Bobirsove smrti ostaje nepoznat.

Istraga javnih medija Latvije identificirala je, također, srpsku prokremaljsku aktivistkinju Draganu Trifković kao još jednu prorusku aktivistkinju povezanu sa Stovbunom.

Trifkovićeva je uključena u proruske aktivnosti najmanje od 2014. godine. U novembru te godine je „posmatrala“ nelegitimne „izbore“ u „DNR“ u okviru „monitoring misije“ koju je koordinirao Mateusz Piskorski (2016. uhapsile su ga poljske službe sigurnosti zbog sumnje da je špijunirao za Rusiju).

Tokom iste posjete regionu Ukrajine koji je okupiran od Rusije, Trifković se družila sa ruskim neonacističkim borcima Aleksejem Milčakovim i Janom Petrovskim (koji će kasnije biti poznat kao Voislav Torden). Petrovski je uhapšen u Finskoj u julu 2023. godine – krajem oktobra ove godine finsko tužilaštvo ga je zvanično teretilo da je počinio ratne zločine u Ukrajini 2014. godine.

Trifković je 2018. radila sa AFRIC Jevgenija Prigožina, mrežom agenata uticaja koji su unaprijedili Prigožinove i interese Kremlja u afričkim zemljama. Kasnije je razvila kontakte s krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku, najvećom prokremaljskom strankom u zapadnoj Evropi danas.

Tokom godina, Trifkovićeva je održala dosljedan angažman s ruskim geopolitičkim narativima, pozicionirajući se kao antizapadni i antiukrajinski komentator. Vjerovatno je zbog njenih proruskih aktivnosti – i uprkos njenim dobro dokumentovanim vezama sa agentima ruskog utjecaja – bila pozvana (vjerovatno od Rusije) da govori na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u septembru 2022. godine u znak podrške invaziji Rusije na Ukrajinu.

Dokazi iz drugih povjerljivih izvještaja koje je napisao Stovbun sugeriraju da je on koordinirao i druge operativce.

 

“Advokat” u Češkoj ispunio je zadatak da objavi antiukrajinski tekst u jednom od čeških medija.

“Doktor” u Uzbekistanu je izvijestio o potrebi za jačanjem saradnje između ruskih i uzbekistanskih univerziteta.

"Finansier" u Latviji žalio se da su latvijske vlasti pojačale ekonomsku kontrolu nad privatnim preduzećima, zahtijevajući od banaka da prijave sumnjive transakcije - posebno one koje uključuju ruske kompanije ili građane.

Može se samo nadati da će njihovi identiteti biti otkriveni u ne tako dalekoj budućnosti.

 

Aktivnosti Stovbuna i njegovih saradnika ističu zamršene metode koje koriste strani agenti da se infiltriraju i manipulišu demokratskim procesima. Ovo naglašava potrebu za povećanom svijesti i proaktivnim mjerama vlasti kako bi zaštitili nacionalni suverenitet i integritet demokratskih institucija od prikrivenog stranog uticaja.