Oslanjanje Rusije na Kinu raste uprkos sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu

 

Poput prodavača koji pazi i mazi svoju najbolju mušteriju, ruski predsjednik Vladimir Putin je bio oduševljen ekonomskim uspjehom Kine dok je pozdravljao kineskog lidera Xi Jinpinga u Kremlju. „Čak osjećamo i malo zavisti“, rekao je Putin tokom sastanka dok se Xi cerekao.

To je bilo više od praznog laskanja. Kina nije samo diplomatski partner Moskve u suprotstavljanju onome što oni vide kao dominaciju SAD u globalnim poslovima. Kineska uspješna ekonomija najveći je kupac ruske nafte i plina pa tako milijardama dolara puni Putinovu blagajnu i pomaže Kremlju da se odupre zapadnim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu.

Putin pozdravlja spas, ali to oslanjanje ubrzava klizanje Rusije u ulogu podređenog u neugodnim odnosima sa Xijevom vladom. Peking ima ambicije koje se razlikuju od moskovskih, a ponekad i sukobe.

„Rusija se može brinuti zbog sve većeg oslanjanja na Kinu, ali nema drugih dobrih opcija“, rekao je Li Xin, direktor Instituta za evropske i azijske studije na Šangajskom univerzitetu političkih nauka i prava.

Sadašnje partnerstvo Pekinga i Moskve datira iz 1990-ih, kada su ostavili po strani granične sporove i druge napetosti koje su dovele do kinesko-sovjetskog raskola 1961. godine i stvorile diplomatski front nakon Hladnog rata kako bi se suprotstavile Washingtonu.

Za obje strane, važnost tog odnosa je porasla od kako je Washington uveo sankcije Rusiji i ograničio kineski pristup američkoj tehnologiji iz sigurnosnih razloga. Xi je  optužio Sjedinjene Države da pokušavaju blokirati ekonomski razvoj Kine.

"Postoji osjećaj da SAD i američki saveznici žele obuzdati dvije zemlje", rekao je Li Mingjiang, stručnjak za međunarodne odnose na S. Rajaratnam školi međunarodnih studija na singapurskom tehnološkom univerzitetu Nanyang.

 

„Uprkos "strateškom nepovjerenju" koje proizlazi iz sukoba koji datiraju iz 19. stoljeća, oni dijele "zajednički politički interes" da se "odupru američkim izazovima", rekao je Li.

Prije prošlogodišnje invazije, Xi i Putin su izjavili da je njihovo "prijateljstvo bez o

granica". Ali Peking je već pokazao da postoje ograničenja. Što pokazuje da oni nisu saveznici i da je izbjegao javno davanje vojne pomoći Rusiji u Ukrajini, korak za koji predsjednik Joe Biden i drugi zapadni lideri upozoravaju da bi pokrenuo talas velikih posljedica po Kinu.

Peking je svojevremeno nazvao sovjetsku vladu "Velikim bratom", ali je vodstvo Moskve u političkom uticaju erodiralo kako je kineska ekonomija jurila naprijed, nakon reformi tržišta 1980-ih.

Rusija je imala naftna bogatstva, ali postsovjetska ekonomija nije uspjela stvoriti konkurentne kompanije. U međuvremenu, Kina je pokrenula automobilsku, tehnološku i druge industrije koje se šire na globalna tržišta.

Sredinom 90-ih, ruska ekonomija je bila upola manja od kineske, ali je njena manja populacija imala četiri puta veću proizvodnju po osobi.

Do 2020. kineska ekonomija se višestruko povećala u odnosu na rusku. Kineska ekonomija je bila 10 puta veća od ruske i napredovala je u proizvodnji po osobi, 10.525 dolara prema 10.115 dolara u Rusiji, prema Međunarodnom monetarnom fondu. Ruska ekonomija vrijedna 1,7 biliona dolara bila je oko tri četvrtine veličine ekonomije Teksasu.

Rusija, također, gubi vodstvo u tehnologiji oružja, što predstavlja njenu najveću izvoznu industriju nakon nafte.

Kina je početkom 2000-ih platila milijarde dolara za borbene avione i drugo oružje. Ali kao još jedan znak ograničenja saradnje, Rusija je obustavila prodaju nakon 2004. godine zbog pritužbi da Peking kopira njegove rakete i drugu tehnologiju. Prodaja je nastavljena tek 2014.

Prema podacima carine, kineski uvoz iz Rusije, uglavnom nafte i gasa, porastao je 49 posto prošle godine na 76,4 milijarde dolara. List Global Times objavio je da je Rusija pretekla Saudijsku Arabiju, kao najveći strani dobavljač nafte u Kini u januaru i februaru ove godine.

Kina može kupiti rusku energiju bez uticaja zapadnih sankcija koje zabranjuju ili ograničavaju uvoz u Sjedinjene Države, Evropu ili Japan.

Peking toliko cijeni odnose sa Moskvom da je izbjegao korištenje te ekonomske moći kao poluge, rekao je Li Mingjiang.

"Vidjeli smo oprez Kine da ne rade ništa ili ne govore bilo šta što bi Ruse moglo uznemiriti ili ih natjerati da posumnjaju", rekao je Mingjiang.

Moskva je zabrinuta što bi njena dominantna uloga među bivšim sovjetskim republikama u centralnoj Aziji mogla biti potkopana Xijevom inicijativom Pojas i put, vrijednom više milijardi dolara, za proširenje trgovine izgradnjom luka, željeznice i drugih infrastrukturnih projekata.

Putinova vlada dijeli zabrinutost sa Washingtonom, Tokijem i New Delhijem da Kina koristi Pojas i put da proširi svoj strateški uticaj na njihov račun.

Peking je pokušao ublažiti stav Putinove vlade tako što je pristao da Moskva bude zadužena za sigurnosne poslove u centralnoj Aziji, dok će se Kina fokusirati na trgovinu.

Da bi dodatno pojačao dogovor, Peking je uložio milijardu dolara kako bi održao naftni projekat u Sibiru na životu, nakon što je projekat izgubio pristup zapadnom finansiranju zbog sankcija uvedenih zbog ruskog zauzimanja Krima od Ukrajine 2014.

Peking želi zadržati Putinovu vladu kao održivog diplomatskog partnera, ali je izbjegavao učiniti bilo šta što bi moglo pokrenuti sankcije kineskim bankama ili drugim kompanijama ili ih isključiti sa zapadnih izvoznih tržišta.

Potencijalni gubici za kineske izvoznike, ako se uvedu takve sankcije od strane zapadnih vlada bili bi ogromni.

Sjedinjene Države su prošle godine kupile 15 posto ukupnog kineskog izvoza, čak i nakon povećanja carina u svađi sa Pekingom oko tehnologije i sigurnosti. Evropska unija od 27 zemalja kupila je skoro 13 posto.

A Rusija? Rusija je činila 1,3 posto kineskog izvoznog tržišta. Manje od Tajlanda.

"Za Kinu je Rusija manje značajna od Zapada kada su u pitanju tehnologija i ekonomska saradnja", rekao je Li Xin. „Ali politički, važnost Rusije za Kinu je u porastu, zbog geopolitičkog i vojnog potiskivanja Kine od Sjedinjenih Država.”