Operacija u Kurskoj oblasti: Mijenja li Ukrajina strategiju?

 

Ukrajina je možda napravila "prvi korak" ka promjeni strategije odbijanja ruskog napada. Ovako je Jen Spindel, profesorica na Univerzitetu New Hampshire  u SAD, u intervjuu za DW ocijenila aktuelna dešavanja u Kurskoj oblasti.  

"Ukrajina ne može nastaviti voditi ovaj rat kao što je to radila u prethodne dvije godine. Jednostavno nema resurse za to - ljude ili oružje", napominje američka stručnjakinja za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Spindel smatra da bi ukrajinska "operacija" u Kurskoj oblasti mogla biti pokušaj promjene strategije od "rata protiv jednakih u rat iscrpljivanja, asimetrični rat". Ona i njene kolege pozvale su na takav pristup u majskom tekstu u američkom časopisu Foreign Affairs pod naslovom "Kako Ukrajina može postići više sa manje".  

„Ukrajina pokazuje da ruska teritorija više nije nepristupačna i da će Ukrajina napasti Rusiju kako bi je natjerala da odvrati dio svojih snaga od bombardovanja i razaranja u Ukrajini“, kaže stručnjakinja.

 

Zašto je Ukrajina ušla u Kursku oblast?

 

Tri dana nakon početka racije Oružanih snaga Ukrajine u Kurskoj oblasti, još uvijek ima malo zvaničnih informacija o tome šta se dešava s ukrajinske strane. Ruski izvori su javili da su 6. augusta ujutro snage ukrajinske vojske, koristeći i ukrajinska i zapadna oklopna vozila, ušle na teritoriju Kurske oblasti, napredovale do dubine od oko 10 kilometara i izvršile ukopavanje. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopćilo je da je napredovanje zaustavljeno, a borbe se nastavljaju u dva okruga - Sužansku i Korenjevskom.

 

Ovo je prvi takav direktni napad Ukrajine na teritoriju Ruske Federacije od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, a ne na okupirane teritorije. Godine 2023. slične, ali manjeg obima operacije u Belgorodskoj oblasti izvele su oružane formacije sastavljene od Rusa koji se bore na strani Oružanih snaga Ukrajine. Vojska Ruske Federacije zauzela je dva područja duž granice u regiji Harkov u maju 2024. godine prije nego što je zaustavljena.

Austrijski vojni historičar, potpukovnik Markus Reisner smatra da je ukrajinska operacija pažljivo planirana, dok je ruska obavještajna služba, prema njegovom mišljenju, ostvarila "potpuni neuspjeh". On kaže da je Ukrajina izvojevala "čistu informativnu pobjedu", jer je pažnja sada usmjerena na Kursk, a ne na Donbas, gradove Toretsk i Časiv Jar, gdje za Oružane snage Ukrajine "eskalira situacija".  

Ako Ukrajina uspije zadržati područja u Kurskoj regiji neko vrijeme, to bi moglo primorati Rusiju da se pregrupira i "smanji pritisak" na Oružane snage Ukrajine u Donbasu, smatra Reisner.

Gustav Gressel, stručnjak iz Berlina u think tank Evropskom savjetu za vanjsku politiku (ECFR), skeptičniji je.  

"Dobro za moral, za rat bez većih posljedica" - ovako za Ukrajinu ocjenjuje događaje u Kurskoj oblasti. „Nema znakova da će Rusija povući svoje snage sa istoka Ukrajine kako bi zaustavila ukrajinsku operaciju“, smatra Gresel, „Rusija će prvenstveno imati koristi od razvlačenja fronta na račun ruske teritorije, jer će to dovesti do pretjeranog razvlačenja ukrajinskih snaga".

Stručnjaci pominju i druge ciljeve Kijeva - poboljšanje pozicije u mogućim budućim pregovorima sa Rusijom i želju da se Zapadu demonstrira da je Ukrajina u stanju uspješno se suprotstaviti ruskoj vojsci, nakon neuspjele kontraofanzive u ljeto 2023. godine.  

"Možda ukrajinsko rukovodstvo želi pokazati Rusiji, a prije svega - Zapadu, da snage nisu iscrpljene i da u slučaju nastavka isporuke oružja Ukrajina još uvijek može dobiti rat", smatra njemački politikolog i publicista Winfried Schneider-Deters.

 

Šta će reći SAD i drugi partneri Ukrajine?

 

Ukrajina se do sada suzdržavala od sličnih napada zbog pozicije svojih zapadnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, napominje Schneider-Deters. U strahu od eskalacije iz Ruske Federacije, Washington,

Berlin i drugi zabranili su Ukrajini da koristi njihovo oružje donirano ukrajinskim snagama na ruskoj teritoriji. Tek u pozadini ruske ofanzive kod Harkova, SAD i druge zemlje su u maju 2024. godine ublažile ograničenja, ali samo za udare na vojne ciljeve u pograničnim područjima, ali ne svim vrstama oružja. Naprimjer, ATACMS rakete Ukrajina može koristiti samo na svojoj teritoriji koju je okupirala Ruska Federacija.  

Do sada su SAD bile suzdržane u svom odgovoru na događaje u Kursku, ali stručnjaci poput Jen Spindel uvjereni su da je "bilo mnogo razgovora na visokom nivou" između Washingtona i Kijeva i da će "u narednim satima i danima, napori biti usmjereni na diplomatske napore za deeskalaciju tenzija" - koliko je to sada moguće.

 

Koliko daleko mogu napredovati oružane snage u Kurskoj oblasti?

 

Operacija Ukrajine u Kurskoj oblasti nema za cilj da "dođe do Moskve", smatra Spindel. Ekspertkinja ističe da što dalje oružane snage napreduju, to je veći rizik da će Rusija uspjeti prekinuti snabdijevanje grupe. Prema njenom mišljenju, da bi ostvarila vojne ciljeve, Ukrajina ne mora ići duboko u Rusku Federaciju, već treba "napredovati do mjesta odakle se izvode udari i gdje se čuva oružje".

Istovremeno, Ukrajina treba održati ravnotežu i uzeti u obzir poziciju SAD-a, smatra Spindel. Ukrajina je do sada, prema njenom mišljenju, napredovala "dovoljno da operacija bude osjetljiva za Rusku Federaciju, ali nedovoljno za strahove" SAD i drugih partnera Ukrajine od moguće eskalacije. Općenito, Spindel ne očekuje da će događaji u Kurskoj oblasti donijeti "značajne promjene" u toku rata. Ona smatra da će se "takve operacije povećati, ali će Ukrajina tražiti efekat iznenađenja". Prema ocjeni stručnjaka to se zove "izvođenje Rusije iz ravnoteže".