"Okupacija", "efikasna kontrola" ili "oslobođenje". Šta Ukrajina radi sa Kurskom oblasti

Ukrajina je "vratila rat kući u Rusiju", izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski, objašnjavajući ciljeve ofanzivne operacije Kursk ukrajinskih oružanih snaga. Ali kako međunarodno pravo razmatra činjenicu držanja pod vojnom silom hiljada kilometara teritorije druge zemlje?

Ujutro 6. augusta, prvi put od početka invazije, snage ukrajinske regularne vojske prešle su rusku granicu i ušle na teritoriju Kurske oblasti Ruske Federacije. Uprkos uvjeravanjima ruskih vlasti i Ministarstva odbrane da će "uskoro biti potisnuti", to se nije dogodilo u protekle tri sedmice.
Štaviše, prema informacijama Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, pod kontrolom Kijeva su 93 naselja i skoro 1,2 hiljade kvadratnih kilometara teritorije u Kurskoj oblasti. U gradu Sudža stvoreno je i ukrajinsko vojno zapovjedništvo pod vodstvom generala Eduarda Moskaljova.
U novijoj historiji Ukrajine, za razliku od Rusije, nije bilo iskustva okupacije teritorije druge zemlje. Nije iznenađujuće da je zvanični Kijev isprva dugo informativno šutio o operaciji Kursk, a onda su se iz ukrajinskih izvora počele čuti prilično dvosmislene izjave o budućnosti teritorija pod njihovom kontrolom.

Kako nazvati događaje u Kursku

Predsjednik Zelenski, komentirajući događaje u Kursku, navodi da Ukrajina pokušava tamo stvoriti "tampon zonu" i govori o "aktivnoj preventivnoj mjeri".
I drugi predstavnici civilnih i vojnih vlasti pokušavaju ne koristiti riječ "okupacija", već govore o "preuzimanju kontrole" ili "oslobađanju" naselja na ruskoj teritoriji.
"Mi nismo okupirali ove teritorije, nismo uspostavili nikakvu vlast", naglašava ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko, a citira Ukrinform.
Prema njegovim riječima, Kijev je stvorio vojno komandno mjesto na ruskoj teritoriji, jer je to "zapisano u međunarodnim konvencijama".
"Ovo nije želja da zvuči dobro, ovo je stvar odgovornosti države. I mi pokazujemo da je Ukrajina odgovorna država koja se pridržava konvencija koje je potpisala".
Ministar je naglasio da vojna komanda izdaje lijekove i hranu, kao i da osigurava "punu životnu aktivnost" u onim regionima gdje ukrajinske trupe izvode operacije.
Ukrajina je spremna da organizirati humanitarni koridor za evakuaciju stanovnika Kurske oblasti. Ali Rusija, a ne Kijev, treba uputiti odgovarajući zahtjev Crvenom krstu, naglasila je potpredsednica Vlade, ministarka za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija Irina Vereščuk. 
Sa druge strane, zamjenik ministra obrazovanja Mihajlo Vinicki je rekao da Ukrajina, također, razmatra mogućnost "pružanja obrazovanja" za ruske đake u Kurskoj oblasti pa čak i pridruživanje lokalne poljoprivredne tehničke škole u Sudži Nacionalnom agrarnom univerzitetu Sumi. Nakon toga, MES je navelo da takve odluke nisu donesene.
Ministarstvo kulture već je izrazilo interesovanje za "otkrivanje i restauraciju" objekata kulturne baštine, posebno imanja hetmana Ivana Mazepe u Kurskoj oblasti.
"Ove teritorije trenutno imaju status borbene zone, tamo nije moguće provoditi nikakve humanitarne civilne mjere. Štaviše, shvatit ćemo da je to strana teritorija, nije teritorija Ukrajine. Istovremeno, naravno, imamo interes, on je vezan za "ogranke ukrajinske historije, koji se nalaze na ovim zemljama, gde su Ukrajinci zvanično živeli ne tako davno", rekao je  Ministar kulture i informacione politike Rostislav Karandejev u komentaru za "Interfaks-Ukrajina".
Ukrajinska javna organizacija „Institut masovnih informacija“ (IMI) je 13. augusta javno savjetovala novinare da ne koriste reč „okupacija“ u vezi sa događajima u Kurskoj oblasti, jer ima „očigledno negativnu konotaciju“.
Međutim, Komisija za novinarsku etiku je 19. augusta dala svoje preporuke za medije. Oni ukazuju da se nakon početka punopravnog rada ukrajinske vojne komande u Kurskoj oblasti može računati "početak okupacije pojedinih okruga Kurske oblasti".
Od ovog trenutka, smatra Komisija, nije ispravno da novinari koriste riječi "oslobođenje" u odnosu na ove teritorije, već se može govoriti o "privremenoj okupaciji", "preuzimanju kontrole" ili "protuofanzivi oružanih snaga". 

Zauzimanje, ali legalno

Međutim, za razliku od javnih organizacija i političara, mišljenja međunarodnih pravnika o statusu teritorije u Kurskoj oblasti su jednoglasna. Ono što se tamo dešava je okupacija.
"Sunce izlazi na istoku, Dnjepar se uliva u Crno more. Postoje stvari koje, bez obzira na situaciju, ne možemo promijeniti. Dakle, prema međunarodnom humanitarnom pravu, ovu teritoriju okupiraju ukrajinske trupe i one provode režim okupacione države“, objašnjava za BBC doktor pravnih nauka i profesor međunarodnog prava Boris Babin, koji je 2015. godine bio komesar Ukrajine u predmetima Evropskog suda za ljudska prava.
Ali Ivan Liščina, bivši zamjenik ministra pravde za međunarodne sudove, naglašava da je ovo zanuzimanje apsolutno legalno.
"Ovo je pravo na samoodbranu, tu nema kršenja. Možete navesti primjer okupacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu od strane trupa SSSR-a, Francuske, Engleske i Sjedinjenih Američikih Država. To su bile apsolutno legalne akcije, jer su se ove zemlje branile od agresivnih akcija Njemačke“, kaže Liščina.
Okupacija dijela Kurske oblasti, koja se desila de facto, ne zahtijeva nikakva zvanična objašnjenja Kijeva za međunarodne strukture, ali nameće niz obaveza u skladu sa Ženevskom i Haškom konvencijom.

Međutim, naglašava advokat Boris Babin, postoje različite odgovornosti za različite faze zauzimanja. Tokom "vruće faze" oni su jedno, a za režim "stalne okupacije" su različite. Mnogo veće.
Konkretno, Ukrajina ne može nasilno deportovati lokalno stanovništvo i promijeniti red na ovim teritorijama.
"To znači da ne možemo održavati lažne referendume, ne možemo uvoditi ukrajinsko zakonodavstvo za lokalno stanovništvo, ne možemo ih proizvoljno deportovati, ali im moramo dati priliku da se evakuiraju", kaže advokat.
Ženevske konvencije, također, kažu da okupaciona vlast na ovim teritorijama ne može natjerati stanovnike na prinudni rad, uništavanje pokretne ili nepokretne imovine (osim kada je to neophodno za vojne operacije), mijenjanje statusa službenika ili sudija.
Okupaciona vlast je dužna da svim raspoloživim sredstvima snabdijeva stanovništvo hranom i medicinskim materijalom.
Prema Ivanu Liščini, ukrajinska vlada može legalno stvoriti ne samo vojnu, već i civilnu upravu na okupiranim teritorijama Kurske oblasti. Ali ne bi trebalo da se radi o aneksiji ovih zemalja.
“Ukrajina ne može proširiti svoj suverenitet na okupiranu teritoriju”, naglašava međunarodni pravnik.

Postoji li efikasna kontrola?

Pored okupacionog režima, situacija u Kurskoj oblasti može se odnositi i na takozvanu "efikasnu kontrolu".
Ovaj koncept u međunarodnom pravu prvi put je primijenjen 1986. godine u odluci Međunarodnog suda pravde Ujedinjenih naroda u slučaju Nikaragva protiv SAD. U to vrijeme protiv vlasti ove centralnoameričke zemlje borile su se određene pobunjeničke organizacije pod nazivom "kontraši", koje su, prema sudu, bile pod "efikasnom kontrolom" američke vlade.
Prema tome, nisu oni, već Bijela kuća bili odgovorni za kršenja koja su počinili.
Koncept „efikasne kontrole“ ubuduće su primjenjivali i sudovi, prije svega Evropski sud za ljudska prava, u odnosu na djelovanje Turske na teritoriji Sjevernog Kipra, te rusko djelovanje u nepriznatom Pridnjestrovlju.
Naprimjer, odlukom od 23. februara 2016. godine ECHR je naložio Rusiji da plati 25.000 eura jednom državljaninu Moldavije kojeg su pridnjestrovski službenici za provođenje zakona nezakonito uhapsili pod sumnjom za prevaru.
Vlasti Ruske Federacije saopćile su da nemaju nikakve veze sa ovim slučajem i da Pridnjestrovlje smatraju neodvojivim dijelom Moldavije.

No, Evropski sud je naglasio da ova nepriznata država "ne može nastaviti postojati bez vojne, ekonomske i političke podrške Rusije", što znači da je Moskva odgovorna za kršenje ljudskih prava na ovoj teritoriji.

Šta će se dalje desiti sa Kurskom

Po ovoj logici, da li bi se uslovno, stanovnik grada iz Kurskske oblasti, mogao obratiti Evropskom sudu za ljudska prava u Ukrajini i izjaviti da su mu povrijeđena prava? Naravno, odgovara bivši zamjenik ministra pravde Ivan Liščina.
On čak ne isključuje da će Rusija ovakvim izjavama o navodnom kršenju ljudskih prava na okupiranim teritorijama Kurske oblasti pokušati da "spamuje" Evropski sud preko lažnih osoba, kao i prethodnih godina.
"Oni su to već pokušali da urade u Donbasu. To je bila takva državna politika u Ruskoj Federaciji... Ali u praksi to ne funkcionira baš efikasno", ističe advokat.
Ukrajina bi se, zauzvrat, mogla zaštititi tako što bi javno objavila svoje povlačenje iz određenih odredbi Konvencije o ljudskim pravima. Od početka rata, Ministarstvo pravde je više puta slalo takve izjave Vijeću Evrope u vezi sa ukrajinskom teritorijom.
Oni su se ticali odstupanja od članova o zabrani prinudnog rada, davanju prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, pravu na slobodu okupljanja, slobodnog kretanja i izražavanja stavova i dr.
Možda bi sada takvu izjavu trebalo dostaviti u odnosu na okupirane teritorije Rusije, priznaju advokati. Međutim, to nije garancija da će Evropski sud na kraju odbaciti tužbu "uslovnog stanovnika Kurske oblasti" protiv Ukrajine.
“ECHR kaže da se takve izjave mogu davati, ali one ni na koji način ne bi trebale dati državi priliku da značajno krši ljudska prava”, objašnjava Ivan Liščina.
Osim toga, samu činjenicu "efikasne kontrole" od strane Ukrajine na okupiranim teritorijama Kurske oblasti smatra diskutabilnim pitanjem.
Prema advokatu, do sada ova faza definitivno još nije stigla, ali Ukrajina se "približava ovoj tački".
Stvaranje vojnog zapovjedništva u Sudži može biti "znak" koji će sud uzeti u obzir prilikom utvrđivanja prisutnosti ili odsustva "efikasne kontrole", kaže Boris Babin.
"Oprezno ću reći da će to uticati na pitanje da li će međunarodna struktura utvrditi činjenicu 'efikasne kontrole'", objašnjava Babin.
Prema advokatu, do sada ova faza definitivno još nije stigla, ali Ukrajina se "približava ovoj tački. Stvaranje vojnog zapovjedništva u Sudži može biti "znak" koji će sud uzeti u obzir prilikom utvrđivanja prisutnosti ili odsustva "efikasne kontrole", kaže Boris Babin.
"Oprezno ću reći da će to uticati na pitanje da li će međunarodna struktura utvrditi činjenicu 'efikasne kontrole'", objašnjava Babin.

Treba napomenuti da su pojedini ruski "militanti" već proširili informacije o navodnoj pripremi "referenduma" 6. septembra o pripajanju okupiranih teritorija Kurščine Ukrajini. Iako je nedelju dana pre toga Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da Ukrajina nema nameru da "zauzme" ovu teritoriju. Trenutno nema dokaza o pripremi glasanja.
U Ministarstvu pravde Ukrajine rekli su za BBC da se ne bave pravnim statusom Kurske oblasti i savjetovali su da se obrati Ministarstvu odbrane. Ministarstvo odbrane je saopćilo da je to u nadležnosti Generalštaba.
Do dana objavljivanja materijala, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine nije odgovorio na zahtjev BBC-ja, posebno u pogledu pravnih aspekata rada ukrajinskog vojnog zapovjedništva u regiji Kursk i daljih perspektiva .