„Ogovaraju Rusiju“ i Putina: na Krimu se sudi ljudima zbog prepiski u chatroom

U ruskom zakonodavstvu postoji niz članova koji predviđaju kazne za javne izjave na internetu, uključujući vrijeđanje vlasti i državnih simbola.

Ove se norme posebno aktivno primjenjuju tokom invazije Rusije na Ukrajinu, kada se sve aktivnije čuju glasovi onih koji se ne slažu s ovim ratom. Od početka velikog rata na Krimu, bilo je na desetine sudskih odluka vezanih za objave u zatvorenim internet zajednicama. Čiji sadržaj kasnije završava u posjedu ruskih specijalnih službi.

 

Opasni razgovori

 

Jedan od najočitijih primjera progona Krimljana zbog postova u zatvorenim internetskim zajednicama je priča 30-godišnjee stanovnice sela Vinogradne. Prošle godine je završila na sudu zbog objave u sobi za razgovor svojih roditelja.

“Poslala je fotografiju zastave Ukrajine i natpis sa nepristojnom uvredom državi Ruskoj Federaciji u razgovoru svojih roditelja. To je vidjelo 19 učesnika ćaskanja“, prenose ruski mediji.

Lokalni sud pod kontrolom Rusije kaznio je Krimljanku sa 50.000 rubalja. Ona u ovom slučaju nema javnu poziciju.

Još jedan primjer progona stanovnika Krima zbog govora u zatvorenim internetskim zajednicama je slučaj majke i sina Olge i Andrija Dibrovih iz Lenjinskog okruga. U novembru 2023. godine, Lenjinski okružni sud pod ruskom kontrolom kaznio ih je novčano na osnovu dijela 3 člana 20.1 Administrativnog zakonika Rusije.

Povod je bio video snimak u zatvorenom razgovoru, na kojem se Olga Dibrova žalila da u njenoj kući dva mjeseca nema struje. Ona je izjavila da joj je Putin "ugasio svjetlo" i nazvala ga "onim ćelavim oficirom KGB-a", uz napomenu da su "službenici KGB-a i policija lopovi koji haraju siromašne".  

Njen sin je u ovom video ćaskanju rekao da neće "služiti za ovu Rusiju", jer "ne želi  izdati svoju domovinu".

 

Ovaj video fragment završio je u posjedu krimskog Telegram kanala SMERSH, koji pomaže ruskim specijalnim službama da progone Krimljane sa antiratnim ili proukrajinskim stavom. Kao rezultat toga, Dibrovim je suđeno po četiri administrativne optužbe, uključujući diskreditaciju ruskih oružanih snaga i nepoštovanje vlasti. Oni su uhapšeni i kažnjeni na 10 dana. Njihov stav po ovom pitanju je nepoznat.

 

"Kriminalni" komentari

 

Ponekad se komentari u chatroom i zatvorenim online zajednicama mogu pretvoriti u krivično gonjenje. U ljeto je stanovnik Jalte, koji je optužen za objavljivanje "ekstremističkih" komentara na Telegram kanalima, postao osumnjičeni u krivičnom postupku.

"43-godišnja žena je u jednom od razgovora na Telegramu koristeći lični nalog objavila komentare koji sadrže pozive na nasilne akcije protiv grupe ljudi, izdvojenih na osnovu ruske nacionalnosti ", rečeno je iz krimskog ogranka FSB.

Protiv nje je pokrenut krivični postupak po članu 280 (javni pozivi na ekstremističke aktivnosti putem interneta) Krivičnog zakona Ruske Federacije. Prijeti joj do pet godina zatvora.

Položaj optužene je nepoznat.

Sličan krivični slučaj pojavio se u ljeto ove godine u Feodosiji. Ruske snage sigurnosti uhapsile su lokalnog stanovnika Romana Zubova. Optužen je da je bio aktivan učesnik u "ukrajinskim Telegram chatovima", gde je "javno pozivao na ubistvo Rusa, a javno je podržavao potiskivanje Rusa koji žive na teritoriji drugih zemalja na osnovu njihove nacionalnosti".

Nije poznato o kojim chatovima je riječ. Romanu Zubovu prijeti kazna do pet godina zatvora po navedenom članu 280. Krivičnog zakona Ruske Federacije.

Njegov stav u ovom slučaju je nepoznat.

 

"Mjere za suzbijanje kritika na račun vlasti"

 

Ruski zakon pruža mnogo osnova za krivično gonjenje ljudi zbog postova u chatrooms. Ruski sudovi prihvataju snimke ekrana prepiske na chatu kao dokaz.

Njihovo objavljivanje podliježe i administrativnoj i krivičnoj odgovornosti, ovisno o tome kako je sadržaj  okvalifikovan. To mogu biti: uvrede, ponižavanje časti i dostojanstva na Internetu (član 5.61 Krivičnog zakona Ruske Federacije), širenje

namjerno lažnih poruka, poput onih koje obeščašćuju čast i dostojanstvo (kleveta), ponižavajuće izjave na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi (član 128.1 Krivičnog zakona Ruske Federacije), izazivanje mržnje i neprijateljstva na osnovu nacionalnosti, rase, spola, jezika, vjere (član 119. Krivičnog zakona Ruske Federacije), prijetnje po život i zdravlje (član 119 Krivičnog zakona Ruske Federacije).

Često, u slučajevima Krima o širenju informacija na Internetu, postoji član 20.1 Zakona o upravnim prekršajima (malo huliganstvo). U Rusiji je 2019. godine dopunjen dijelovima 3, 4 i 5, koji predviđaju novčane kazne za širenje informacija na Internetu "u opscenom obliku koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo i javni moral", pokazuju "jasno nepoštovanje društva, države, zvaničnih državnih simbola Rusije, Ustava Ruske Federacije ili vlasti".

“Smatramo da su takve mjere pretjerane i da su jasno usmjerene na suzbijanje kritika na rad Vlade, koja je dovoljno zaštićena drugim zakonima. Iako formalno gl. 3-5 vek 20.1 Zakonika o upravnim prekršajima ne spadaju u antiekstremističku zakonsku regulativu, navedeni cilj ograničavanja slobode govora – zaštita državnih institucija – poklapa se sa jednim od ciljeva antiekstremističke politike”, navodi se u saopćenju Ruskog istraživačkog centra “Sova“.  

 

"Druže majore" vidi šta je napisano

 

Intenziviranje progona ljudi zbog njihovih izjava na Internetu povezano je s činjenicom da su ruske vlasti, u uslovima potpune invazije na Ukrajinu, pojačale pažnju na unutrašnju cenzuru, kaže advokat bivših krimskih političkih zatvorenika Mikola Polozov. Koriste se tehničkim sredstvima i prijavama kako bi otkrili "necenzurisane" izraze u zatvorenim internetskim zajednicama.

„U Rusiji funkcioniše sistem SORM – prikupljanje operativnih informacija direktno iz komunikacionih kanala. Svaki provajder je u obavezi da kupi i održava hardverski i softverski kompleks koji omogućava snimanje saobraćaja u cjelini i pojedinačnim porukama. Službenici za provođenje zakona imaju pristup ovim informacijama. Ovaj tehnički dio može uključivati forume na web stranicama i javnim prostorima na društvenoj mreži Vkontakte, gdje službenici za provođenje zakona mogu vidjeti, posebno, zatvorenu prepisku. Ovo je opasna sredina - ono što je tamo napisano vidi "Druže majore". Situacija sa glasnicima je složenija. Nisu svi otvoreni za ruske specijalne službe. Ali ako je potrebno, i oni imaju pristup nekima. Osim toga, aktivne su i stare mreže agenata i prijave. Kada neko nešto napiše u istom zatvorenom chatu, a član chata napiše izvještaj o njemu za to. Tako se ruske vlasti bore protiv neslaganja različitim metodama, uključujući i takozvani "institut denunciacije", objasnio je advokat za Krym.Realia.

Na ovaj način u Rusiji pokušavaju da konačno potisnu protestne glasove iz javnog prostora, smatra Mikola Polozov.

„Ruska vlada u uslovima rata nastavlja trend suzbijanja civilnog društva ovom borbom protiv percipiranih prijetnji samoj sebi. A s druge strane, to je oruđe borbe protiv ljudi koji žive na okupiranim teritorijama i nisu prihvatili okupaciju i njene posljedice. Odnosno, to je nastavak terora nad civilnim stanovništvom”, kaže on.

Zamjenica predstavnika predsjednika Ukrajine u ARC-u Olga Kuriško pozvala je 16. oktobra na jačanje politike sankcija protiv pojedinaca i organizacija koje doprinose okupaciji Krima i krše prava ukrajinskih građana na teritorijama koje je okupirala Rusija.

Prema informacijama Predstavništva predsjednika Ukrajine u ARC-u, do danas je 218 stanovnika Krima (132 - krimskih Tatara) uhapšeno i pritvoreno u mjestima lišenja slobode na Krimu iu Rusiji zbog politički motivisanih slučajeva.

Ruske vlasti poriču političku represiju na Krimu.