Od Rusije do Srbije: Kako RT širi propagandu Kremlja na Balkanu uprkos sankcijama EU
Zahvaljujući uticaju srpske vlade na medije i povoljnom političkom okruženju, RT – nekadašnja Russia Today – koristi svoju beogradsku kancelariju da prilagodi narative Kremlja, prIJe nego što ih PRširi po jugoistočnoj Evropi. Reporteri bez granica (RSF) pozivaju Evropsku uniju (EU) i njene države članice da pozovu Srbiju odgovornom za činjenicu da su domaćini fabrike laži Vladimira Putina.
Ažurirano 7. oktobra 2024.: RT Balkan, koji prije objavljivanja istrage nije odgovorio na pitanja RSF-a, u javnom je reagiranju naveo da je Jelena Milinčić i dalje njegova glavna urednica. RT Balkan stoga, navodno, ima dva glavna urednika, Jelenu Milinčić i Nikolu Vrzića.
U septembru 2024. RSF je pitao RT o misiji njihovog novog Balkanskog biroa i njegovom odnosu sa ruskom vladom. Sjedište RT-a u Moskvi je odmah odgovorilo i to sarkastično: “Osnovali smo RT Balkan sa jedinim ciljem da dosadimo Reporterima bez granica.” Provokativan, politički odgovor pokazuje kako se RT pozicionira kao antiteza organizacije koja brani slobodnu, nezavisnu i pluralističku štampu. Ipak, također, otkriva da RT ne želi otkriti informacije o svojim ciljevima ili odnosu sa vladom, koje bi nezavisni medij – kako ovaj ruski medij tvrdi da jeste – trebalo da bude u mogućnosti pružiti.
„Zahvaljujući RT Balkan, vojna propaganda Kremlja napreduje unutar granica EU. U Srbiji, naciji okruženoj članicama EU i zemljama kandidatima, ruski narativi se prilagođavaju za lokalnu publiku prije nego što se distribuiraju širom regiona. Ova fabrika laži se mora zatvoriti. EU i njene države članice moraju Srbiju – koja teži da se pridruži EU – smatrati odgovornom za olakšavanje rada propagandne mašine Vladimira Putina, implementirati sistemska rešenja za zaštitu evropskog informacionog prostora i čvrsto podržati pouzdano novinarstvo kao garanciju prava građana na informacije“, kaže Pavol Szalai, šef odjela RSF-a za EU-Balkan.
„Zato što je Kosovo Srbija“
Od svog osnivanja u Moskvi 2005. godine, RT se razvio u mrežu televizijskih kanala, web stranica i naloga na društvenim mrežama koji objavljuju sadržaje usklađene sa propagandom Kremlja na engleskom,
RT Balkan je zvanično pokrenut 15. novembra 2022. godine. Prometan kao servis za online emitiranje i multimedijalni sajt na srpskom jeziku, imao je za cilj da pruži „alternativnu perspektivu na regionalna i svjetska dešavanja“, sa planovima da se proširi na televizijski kanal do 2024. godine.
Kancelarija RT Balkan, koja je otvorena paralelno, nije najnoviji regionalni biro RT-a. Biroi su već bili uspostavljeni u više id 20 gradova, uključujući Washington DC, Pariz, London, Jerusalem i Berlin. Godine 2023. moskovska kuća otvorila je ured u Alžiru, kao dio strategije za jačanje svog prisustva u Africi.
Tvit glavne urednice RT-a Margarite Simonjan nagovještava motiv RT-a da se proširi na Srbiju: „Pokrenuli smo RT na Balkanu. Jer Kosovo je Srbija.” U zvaničnom saopćenju za štampu, Simonjan je dalje citirana: „Možda nas nigdje u svetu nisu željno čekali kao ovde. I zato bih željela da se obratim našim dragim srpskim prijateljima na njihovom maternjem jeziku: „Braćo, gledajte RT.“
U martu 2023. godine, u svom prvom intervjuu za lokalne medije — datom srpskom javnom servisu — Jelena Milinčić, tadašnja glavna urednica RT Balkan, rekla je: „Mi nismo ovde da vodimo web stranicu, već da pokrenemo televizijski kanal. Odavno smo pozvani da dođemo u Srbiju […] U interesu Srbije je da ovde ima i rusku TV stanicu. Trenutno imamo sajt koji je, naravno, manje uspješan od Sputnjika [ruske državne novinske agencije], ali televizija je cilj [...] RT se vidi kao moderno dijete Rusije.” Milinčić je dodala da je RT Balkan registriran kao srpski medij, iako se finansira iz inostranstva.
Dvije godine nakon pokretanja, RT Balkan još uvijek nema televizijski kanal. Ipak, izrastao je u glavno rusko sredstvo za širenje propagande na Balkanu, prema jednoglasnom mišljenju stručnjaka koji istražuju ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori, a koji su citirani u nedavnom dokumentarcu regionalne medijske mreže BIRN.
Duboko ukorijenjeni odnosi
Postoji nekoliko objašnjenja zašto je RT odabrao Srbiju za svoju kancelariju na Balkanu i zašto su predstavnici RT-a tako otvoreni u pogledu svojih namjera. Prvo, Rusija i Srbija imaju dugogodišnje odnose ukorijenjene u zajedničkoj kulturi slovenskog naslijeđa i pravoslavnog hrišćanstva. Ovo je učinilo Rusiju popularnom među dijelom stanovništva Srbije i stvorilo bliske odnose između ruskih političara i njihovih srpskih kolega.
Usponu RT Balkana doprinijela je i činjenica da vlada kontroliše najveći dio medijskog tržišta koje koristi za širenje vlastite propagande. Anti-NATO i anti-EU narativi pogoršani intervencijom NATO-a na Kosovu 1999. – čiju nezavisnost Srbija još uvijek ne priznaje – podstaknuli su široko rasprostranjeno prorusko raspoloženje u Srbiji, čineći je prijemčivim tržištem za narative Kremlja.
Konačno, Srbija je strateški locirana za misiju RT-a da uravnoteži percipirani uticaj NATO-a i EU na Balkanu. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine i Kosova, Srbija je okružena državama članicama EU i/ili NATO-a: Bugarskom, Hrvatskom, Mađarskom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Rumunijom. Neke ovih susjednih zemalja imaju jezičke, kulturne, pa čak i medijske veze sa Srbijom.
Čak i prije nego što je RT Balkan otvoren 2022. godine, većina srpskih medija isticala je bliskost Srba i Rusa i prikazivala Rusiju kao vodeću vojnu, energetsku i nuklearnu silu sposobnu da zaštiti interese Srbije. Istovremeno, EU i NATO su predstavljeni kao međunarodne institucije u opadanju.
RT Balkan nije doveo rusku propagandu u Srbiju: prilagodio je narativ Kremlja visoko prijemčivoj lokalnoj publici, omogućavajući joj da se lakše širi po regionu.
Ko stoji iza RT Balkan?
Sve dok RT Balkan nema televizijski kanal, njegova veb stranica ostaje glavna platforma za video sadržaje, uključujući klipove sa komentarima aktuelnog glavnog urednika Nikole Vrzića.
Ipak, do sada RT Balkan nije imao informacije o kompaniji na svojoj web stranici. U suprotnosti sa srpskim medijskim zakonima, ne navodi ime glavnog urednika niti fizičku adresu. Ne postoje autorski brojevi koji imenuju njihove novinare, a jedine kontakt informacije su fiksna i generička adresa e-pošte. "Nezavisna neprofitna organizacija - TV Novosti" je navedena u rubrici gdje treba da stoji ime osnivača. Osim generičke e-pošte, jedina navedena adresa je za posejtioce sajta zainteresovane za rad za RT Balkan. U Srbiji je veoma neobično da novinska kuća ili neprofitna organizacija uključi e-poštu za kandidate za posao kao dio odjeljka za kontakt informacije na veb lokaciji.
Subjekt pod nazivom “RT Balkan Television” registrovan je u javno dostupnom Privrednom registru Srbije 5. novembra 2023. godine kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Navedena adresa nije mjesto gdje se redakcija fizički nalazi.
Iako imena novinara i urednika nisu lako dostupna, identiteti kolumnista RT Balkan su istaknuti. Neki su poznati novinari; drugi su profesori, umjetnici ili prepoznatljive javne ličnosti. Većina njih je poznata po svojim desničarskim i nacionalističkim političkim stavovima. RT je angažovao bosansko-hercegovačkog pisca Muharema Bazdulja, koji glasno podržava srpske nacionalističke političare, kao i srpskog desničarskog politikologa Slobodana Antonića, profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Među dvadesetak imena navedenih za ove kolumniste samo je jedna žena: Sanja Domazet, kolumnistica, spisateljica i književna kritičarka. Ipak, osoba zbog koje RT Balkan izgleda kao kredibilan medij je i žena. Ljiljana Smajlović, vodeći novinar RT Balkan, koja vodi dugačke video intervjue, bivša predsjednica Udruženja novinara Srbije. Ona je, također, bivša članica Izvršnog odbora Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF) koji je javno objavio ostavku 2022. godine, tvrdeći da „saradnja s propagandnom platformom koju finansira ruska vlada nije kompatibilna s ciljevima i misija ECPMF-a.”
Iako niko od ljudi koji su povezani sa RT Balkan to nije javno priznao, sjevernomakedonska agencija za provjeru činjenica izvjestila je da su RT i Sputnjik dva najbogatija urednička tima u Srbiji sa najbolje plaćenim novinarima.
Influenseri i kampanje
Urednici i kolumnisti RT Balkana rade kao influenseri, a ne kao novinari. Oni obezbjeđuju vidljivost i uticaj medija u medijskom okruženju Srbije. Nikola Vrzić, aktuelni glavni i odgovorni urednik RT Balkan, Filip Rodić, urednik sajta RT Balkan i Muharem Bazdulj, kolumnista RT Balkan, česti su gosti popularnih tok emisija na srpskoj nacionalnoj televiziji. Predstavljeni kao novinari ili analitičari povezani sa RT Balkan, oni dobijaju široku platformu za legitimizaciju i širenje propagande Kremlja.
Štaviše, neki od ovih uticajnih ljudi na RT Balkan aktivno rade na diskreditaciji istaknutih nezavisnih novinara u Srbiji, što je strategija koja bi mogla više koristiti određenim frakcijama srpske vlade nego njihovim poslodavcima u Rusiji. Vrzić je na meti KRIK-a, internetske kuće koja istražuje veze između politike, kriminala i korupcije, počeo nakon što je objavio istraživački članak o povezanosti ozloglašenog narko-bosa u Srbiji i dvojice pripadnika srpske tajne policije. Vržić je gostujući u jutarnjem TV programu „deblokirao“ izvještaj KRIK-a, optužujući KRIK da ima veze sa organizacijom bliskom CIA-i. Brojni mediji u Srbiji brzo su citirali Vržića, ponavljajući njegovu klevetu tvrdnju u naslovima.
Za razliku od svih drugih medija u Srbiji, osim novinskih agencija, na sajtu RT Balkan nema eksternih oglasa ili sponzorisanih članaka koji su očigledno označeni kao reklama. Ipak se bavi PR kampanjama. Na početku potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine, RT Balkan je objavio oglas prerušen u tekst za regrutovanje boraca za privatnu Wagner grupu. Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL) nedavno je objavio izveštaj o Srbima koji su se pridružili ruskim plaćeničkim grupama u Ukrajini; jednog od muškaraca citiranih u ovoj novinarskoj istrazi regrutovao je “ratni reporter”.
RT Balkan je u novembru 2023. godine vodio tradicionalnu reklamnu kampanju u srpskim medijima i na bilbordima pod nazivom „Otvori oči, očisti viziju“. U njemu je pisalo: „Zapadni establišmenti su dugo pokušavali da utišaju naš glas isključivanjem RT-a u eteru, na mreži i na društvenim mrežama širom Evrope. Većina Evrope ne može lako vidjeti naš sadržaj. Srbija može. RT Balkan nastavlja da radi za vas.”
Pranje informacija
Još jedna tehnika koju RT-ova kancelarija u Beogradu koristi za širenje narativa Kremlja je „pranje informacija“. Dezinformacije objavljene na web stranici RT Balkan predstavljaju se kao novinarske vijesti, a zatim ih dijele mejnstrim mediji. Ova podmukla tehnika je olakšana činjenicom da je ovaj sadržaj besplatno dostupan medijima koji pate od strukturalnog nedovoljnog finansiranja širom regiona.
Sadržaj RT Balkan citiraju i ponovo objavljuju najveći igrači na srpskom medijskom tržištu: isti štampani, onlajn i TV tabloidi koji, također, šire propagandu Vlade Srbije. TV kanal Pink i list Kurir su dva takva primjera. Čak i mediji koje vlada manje kontroliše, poput javnog emitera RTS, citiraju RT kao pouzdan izvor vijesti vezanih za Rusiju. Kao rezultat toga, RT Balkan djeluje kao državna novinska agencija, slično ruskom TASS-u.
Prema analizi privatne kompanije koju je konsultovao RSF, većina medija koji su aktivno širili propagandu RT Balkan u šest zemalja Zapadnog Balkana bili su srpski, a zatim slijede mediji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Jedna od najopasnijih priča RT Balkan o Ukrajini oprana je u Srbiji. U naširoko citiranom članku, RT Balkan je doveo u pitanje da li je Ukrajina demokratska država uz naslov: Dan odluke: Da li je Zelenski od danas (ne)legitiman? Iskrivljena priča zasnivala se na činjenici da predsjednički izbori u Ukrajini nisu održani uprkos isteku mandata predsjednika 21. maja ove godine. Tekst sa natpisom Dimitrije Mihajlović ponovo je objavio i time legitimisao nekoliko srpskih medija. Iako je srpski sajt za provjeru činjenica Raskrinkavanje analizirao i kontekstualizovao ovu „vest“, članak Raskrinkavanja imao je mnogo manje pažnje u srpskim medijima od propagande RT Balkan.
Korištenje društvenih mreža
Uticaj Rusije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji je očigledan kroz njenu sposobnost da promoviše svoje narative na društvenim medijima.
RT Balkan je već predstavio platforme društvenih medija kao alternativu svojoj web stranici. Nakon što je Crna Gora u julu ove godine produžila zabranu RT Balkan, na njenoj početnoj stranici bio je istaknut baner sa natpisom: „Zabranili su nas u vašoj zemlji. Ovako nas možete pratiti na Telegramu.” Prema arhiviranoj verziji Telegrama dostupnoj na internetu, sadržaj koji objavljuje RT Balkan redovno dostiže 2.000 pregleda.
Trenutno RT Balkan ima oko 19.500 pratilaca na Instagramu, 3.400 na X (bivši Twitter), 70.000 na Facebooku i 50.000 na Tik-Toku.
Prema pomenutoj analizi jedne privatne kompanije, Facebook čini više od polovine saobraćaja na društvenim mrežama RT Balkan. U dokumentu se navodi da ova taktika vjerovatno uključuje korištenje botova. Iz tog razloga, teško je sa sigurnošću procijeniti uticaj RT Balkan na društvene mreže.
U decembru 2022. godine Youtube je bio prva društvena mreža koja je zabranila RT Balkan. Nedavno je povećan pritisak da se RT zabrani zbog kontramjera vlasti u SAD-u i Evropi. Optužujući RT za „maligni uticaj“ na nedavnim izborima u Moldaviji, Stejt department SAD je 13. septembra sankcionisao Rossiya Segodnya, matičnu kompaniju RT-a, i TV Novosti, entitet koji upravlja RT-om. Hapšenje Pavela Durova, izvršnog direktora Telegrama, nekoliko sedmica ranije u Parizu izvršilo je pritisak na platformu da poveća svoju saradnju s nacionalnim vlastima. Durov je optužen za saučesništvo u kriminalnim aktivnostima vezanim za neumjerenost Telegrama.
Nakon američkih sankcija i hapšenja Durova, račune RT i RT Balkan zatvorili su Facebook, Instagram, Telegram i TikTok. Osim toga, X nalog RT Balkan je nedostupan u zemljama članicama EU.
Ipak, RT Balkan je pokušao da se prilagodi. Neposredno nakon što je Stejt department objavio svoje sankcije, nalog pod nazivom “RT Balkan” počeo je objavljivati sadržaj na Odysee, novonastaloj video platformi zasnovanoj na blockchain-u, dobro poznatoj kao rezervna kopija za kreatore sadržaja koji su zabranjeni na drugim platformama.
Navigacija sankcijama
RT Balkan je, takođe, pokušao da iskoristi pravne rupe kako bi zaobišao sankcije. Srbija je pružila ruku pomoći u ovom poduhvatu – iako se od nje, kao zemlje kandidata za članstvo u EU, očekuje da se uskladi sa politikom evropskih institucija.
U decembru 2021. godine, RT-ov kanal na njemačkom jeziku počeo je emitovati kablovski i satelitski u Njemačkoj, tvrdeći da je to legalno, jer ima srpsku licencu. Njemačke vlasti su odbacile tu tvrdnju i kasnije uklonile RT sa satelitske mreže, na kraju blokirajući pristup i njegovoj web stranici.
Nekoliko dana nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, EU je najavila da će "hitno obustaviti" emitovanje RT-a na svojoj teritoriji na svim platformama (kablovska, satelitska, internet, itd.) u sklopu sankcija Rusiji. U junu 2023., šest mjeseci nakon pokretanja RT Balkan, Savjet EU je zabranio verziju medija na srpskom jeziku.
Od ove zabrane, zemlje članice EU se bore da održe same sankcije za koje su glasale u Vijeću EU. Iako TV kanali RT-a nisu dostupni na teritoriji EU putem satelita i kabla, njegovoj web stranici se može pristupiti bez VPN-a u Francuskoj, kako je RSF danas otkrio.
Ovo nije noviji problem. U februaru 2024. godine, RSE/RL je bio u mogućnosti da pristupi RT-ovim web stranicama i striming servisima – uključujući RT Balkan – direktno iz sjedišta Savjeta EU u Briselu bez ikakvih alata za zaobilaženje.
RT je uspio zaobići zabranu EU na svojoj web stranici zahvaljujući nedostatku njene primjene od strane nacionalnih vlasti. U međuvremenu, RT Balkan je povećao svoj domet u Srbiji, gde nikada nije bio zabranjen.
Propagandna kuća još uvijek javno gura svoj početni cilj uspostavljanja televizijskog kanala. Krajem prošle godine RT je najavio pokretanje TV stanice u susjednoj Republici Srpskoj, entitetu u Bosni i Hercegovini poznatom po proruskom političkom vodstvu i medijskom okruženju koje favorizuje rusku propagandu. Saopćenje je uslijedilo odmah nakon izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je na pitanje bosanskohercegovačkog novinara rekao da je šteta što ruski mediji nisu prisutni u Bosni i Hercegovini.
Od kraja septembra 2024. RT Balkan vodi kampanju regrutovanja „nova TV lica, novinara, reportera, organizatora i producenata“.