Od rođenja do smrti. Šta Rusija obećava Krimljanima
Militarizacija i obrazovanje djece u duhu „ruskog svijeta“ na Krimu dostigli su izuzetno široke razmjere. Na poluostrvu Krim djeca su uključena u simulaciju vojnih operacija, uče pucanje iz mitraljeza i vještine upravljanja dronom. Od djece su stvorene pseudoslužbene strukture - takozvana "dječja administracija", čiji su članovi obučeni u stilu ruske upravljačke politike koju karakteriziraju šovinizam i nasilne metode. Stvoreno je puno političkih dječjih struktura poput "Pokreta prvih" i "Nevojske" u kojima se djeca uče da se bore i mrze. Česti su slučajevi da djeca sa 14 godina ne znaju ništa osim pucanja iz mitraljeza.
Međutim, militarizacija ne obuhvata samo djecu od osam do 18 godina, već i najmlađe i odrasle Krimljane tokom cijelog života. Naprimjer, parlamentarne novine anektiranog Krima promoviraju iskustvo obrazovnog rada u duhu rasizma već kada dijete pokušava čitati po slogovima, odnosno zapravo u čevrtoj, petoj godini.
Tako se učenik Jaroslav Sibilev prisjeća kako je kao šestogodišnje dijete upravo naučio da čita ne "ma-ma mi-la ra-mu", već sveto "ro-di-na", kako mu je djed pričao o sovjetskom filmu "Borili su se za domovinu" i "otkrio mnogo veće značenje ove riječi". Dječak je to značenje nosio kroz cijeli život, ali mu danas niko nije postavio pitanje: ako su se u tom filmu sovjetski vojnici zaista borili za svoju domovinu, zašto ruski vojnici danas umiru u tuđoj? Niko mu nije govorio o razlici između fašista u Drugom svjetskom ratu i "branitelja svoje domovine" u ratu Rusije protiv Ukrajine.
"Želio je da se nekadašnja veličina ponovo vrati u Rusiju, kako bi mir i razumijevanje zavladali u prosperitetnoj zemlji koja je zauvijek slomila svjetsku hidru fašizma", piše krimski list.
Tada Sibilevom nisu rekli u čemu je stvarna veličina zemlje, niti su objasnili da nije samo Rusija (a zapravo SSSR - autor) pobijedila "hidru fašizma", već desetine zemalja antihitlerovske koalicije. A mladi Krimljanin, opijen lažima, borit će se protiv "vjetrenjača", povinujući se lažnim uputstvima.
Ali krimska pseudopatriotska praksa ne namjerava popustiti osobu kroz cijeli život. Nedavno su ruskoj političkoj obradi podvrgnuti 99-godišnji stanovnici Krima, Mikola Starkov i Taisia Čepelova, koji su rođeni 1926. godine. Živjeli su dug, sadržajan i, vjerovatno, slavan život, ali list, ne pitajući ih, tvrdi da je "glavni događaj u njihovim životima Velika pobjeda u maju 1945.", iako su ove godine za njih, kao i u svakom ratu, bile pune lutanja i stradanja.
Mikola je 1944. godine napunio 18 godina i odmah je pozvan u vojsku. Borio se u željezničkom puku do 1946. godine. Za borbene počasti odlikovan je medaljama "Za hrabrost" i "Za pobjedu nad Njemačkom". Taisia Čepelova je odvedena na front sa 17 godina. Služila je kao kontrolor vatre. Odlikovana je ordenima Otadžbinskog rata 2. stepena i „Za hrabrost“ 2. stepena, medaljama i značkom „Odličan u borbenoj i političkoj obuci“. Savremenici su veterane tog rata nagradili još jednom jubilarnom medaljom i dali za primjer novoj generaciji Krimljana upravo njihov ratni period života, a ne rada, skrivajući da su se tada i sada ruski vojnici borili u raznim ratovima, zatim - u oslobodilačkom, a sada - u agresivnom, invaziji i ilegalnom.
Nije uzalud što šef ruskog parlamenta Krima Volodimir Konstantinov u svim slučajevima ističe da rješava probleme „samo zajedničkim snagama“, „samo zajedno sa svim Krimljanima“. Svuda
pokušava svojom ratnom politikom postići poslušnost i jedinstvo Krimljana, poziva ih da budu spremni da žrtvuju svoje živote zarad mitske, mnogima strane, „ruske ideje“, poziva da „izgradi Krim njegovih snova“.
Vlasti Krima su odavno počele praktičnu obuku mladih ljudi za učešće u vojnim operacijama. Konkretno, ruska vojska je primijetila da djeca koja mogu postići uspjeh u kompjuterskim pucačkim igricama najbolje razumiju tehniku upravljanja dronovima i već obučavaju pilote za bespilotne letjelice. Na nedavno održanoj konferenciji za novinare u Simferopolju napomenuto je: „Krim je jedan od osam subjekata Rusije, gde se provodi projekat „Klasična pobjeda“. Djeca-heroji“. Prošle godine je omladinski pokret "Pokret prvih" ujedinio 30.000 Krimljana, ove godine - više od 60.000. Mentori pomažu dječacima da se snađu u životu. Srednjoškolci, dobivši zanimanje, mogu odmah dobiti posao. Djeci se govori "kako postati volonter", "gdje se prijaviti". Daju im se kontakti i napomene: svi zainteresovani mogu postati vojni dobrovoljci".
Na aneksiranom Krimu uključivanje djece u politiku, u specifične političke, potpuno "odrasle" procese dostiglo je velike razmjere. Svim učesnicima takozvanog „parlamenta mladih“ „od malih nogu“ glave se pune parolama tipa „velika je čast biti učesnik krimskog političkog procesa“. Prvi sastanak "parlamenta mladih" održan je u februaru 2025. godine. Dočekao ga je šef "odraslog" ruskog parlamenta Volodimir Konstantinov. Pozvao je mlade da budu ponosni na sve što je zapravo postalo stranica srama za prave poslanike - takozvani referendum, povratak poluostrva Krim Rusiji, saradnja sa zemljom koja je okupirala. Sve ove aktivnosti još istražuju ukrajinske agencije za provođenje zakona i dobit će svoje ocjene sa stanovišta međunarodnog prava.
Priprema "parlamenta mladih" trajala je cijelu godinu. Kao rezultat toga, formiran je tim od 55 ljudi starosti od 18 do 35 godina. Opet, akcenat nije na "zamjeničkim" kvalitetima, već na "zaslugama". Pogotovo zato što uključuje Serhija Kamenjeva, učesnika rata Rusije protiv Ukrajine, kao i ruskog šampiona u biciklizmu Aleksandra Roždestvenskog, vođe studentskih i omladinskih organizacija, poslanike seoskih i gradskih veća i radničku omladinu. Za šefa je izabrana Anastasija Zameta, za zamjenika Sergej Kamenev, a za odgovornog sekretara Marija Judina (iako te pozicije u krimskom parlamentu nema – autor). Tada se "parlament" razilazio od kuće do kuće - vjeruje se da na taj način "formiraju odbore". Kao pravi poslanici, izabranici mladih vjerovatno ne žure na posao...
Ali na Krimu nije samo krimska omladina uključena u politiku i rat. Veliki dio propagande usmjeren je na strane studente koji studiraju na Krimu. Parlamentarne novine su oduševljene što su „strani studenti Medicinskog instituta Krimskog federalnog univerziteta (nastalog na bazi ukrajinskog nacionalnog univerziteta Tavri – autor) „na ruskom“ proveli zimu i dočekali proljeće.
Ali napori bugarske omladine na Krimu bili su usmjereni na pomoć učesnicima rata protiv Ukrajine. Bugari na Krimu su mobilizirani da naglase "jedinstvo bratskih naroda, da odaju počast ruskim vojnicima". Za to su aktivisti Regionalne bugarske NCA pokušali pripremiti poslasticu za učesnike "specijalne vojne operacije" na bazi Krimskog koledža javne prehrane ("SVO" ili "specijalna vojna operacija" u Rusiji se naziva ratom punog razmjera protiv Ukrajine - prim. aut.).
Aleksij Zinčenko, šef državnog komiteta za omladinsku politiku, koordinira rad sa mladima na Krimu. On je 2014. godine stupio u redove organizacije Mlada garda Jedinstvene Rusije. Zvaničnik navodi: „Naš ključni zadatak je da dopremo do što većeg broja aktivnih i brižnih ljudi, uključimo ih u zajedničku stvar, kažemo im o novim mogućnostima. Omladinska politika treba da dođe do svakog grada i sela. Kratkoročno - rad ne samo u Simferopolju, Jevpatoriji, Feodosiji,
Jalti, Kerču, već i u najudaljenijim oblastima, gdje živi ista brižna, aktivna, divna krimska omladina".
Na Krimu je stvorena takva situacija da ako vas ne zanimaju politika i rat, onda će vas sigurno zanimati politika i rat, a to je teško, ako je ikako moguće, izbjeći. Propaganda, kao što vidimo, pokriva čitav život Krimljana - od rođenja do smrti. Mladi i aktivni "političari i politikolozi", vojni, golobradi, kao i veterani, odgajaju se tako da se ne vidi razlika između ciljeva Drugog svjetskog rata i sadašnjeg imperijalističkog i agresivnog rata Rusije, da se ne pravi razlika ko su pravi fašisti, a koga Moskva naziva nacistima samo da bi opravdala agresiju. Između omladine Krima i istine visi željezna zavjesa ruske propagande, koja im ne dozvoljava da sagledaju i razumiju današnju stvarnost, a samim tim i da naprave pravi izbor.