„Očekujte više nasilnog kriminala“ Ruski državni pravni stručnjak upozorava da veterani koji se vraćaju iz Ukrajine predstavljaju sve veću prijetnju javnoj sigurnosti

U svom tekstu, „Uticaj specijalne vojne operacije na kriminal u Rusiji“, profesor prava Vilij Maslov analizira statistiku osuda od 2019. do 2023. godine, koristeći podatke Sudskog odjela Vrhovnog suda, Federalne službe za statistiku Rusije i Federalne službe za izvršenje kazni. On piše: „Može se pouzdano reći da je 'specijalna vojna operacija' već uticala na svakog ruskog građanina. [...] Njen nastavak već utiče na kriminalni ambijent zemlje i neizbježno će pogoršati probleme s kriminalom u budućnosti“.

Izazovi sa kojima se suočavaju veterani povratnici

Maslov piše da ponavljanje prekršaja od strane bivših zatvorenika predstavlja jedan od najvećih rizika za javnu sigurnost. Tačan broj osuđenika pomilovanih zbog učešća u ratu nije poznat. Maslov procjenjuje da se njihov broj kreće od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada  - „značajan broj“, kaže on, koji uključuje muškarce osuđene za teška i nasilna krivična djela. Maslov opisuje puštanje osuđenih ubica kao posebno zabrinjavajuće.

Maslov tvrdi da su recidivi među ratom pomilovanim zatvorenicima „samo pitanje vremena“, dijelom zbog nedostatka ciljane vladine intervencije  - od psiholoških usluga i pomoći pri zapošljavanju do podrške stanovanju  - neophodne za socijalnu reintegraciju. Drugi razlozi za očekivanje ponavljanja prekršaja, tvrdi on, uključuju osvetu za njihove prošle zatvorske kazne, "gubitak kontrole nad njihovim postupcima" zbog tegoba poput posttraumatskog stresnog poremećaja ili zloupotrebe alkohola, te nemogućnost poštenog zarađivanja za život.

PTSP može potaknuti porast kriminalnih aktivnosti ne samo među bivšim zatvorenicima, već i među širom populacijom veterana, pa čak i unutar njihovih porodica. Prema Maslovu, trebalo bi stvoriti dodatne obrazovne centre za obuku kvalifikovanih stručnjaka koji će pomoći vojnom osoblju i njihovim porodicama.  

"U nedostatku adekvatne intervencije kod ratnih veterana, vlasti bi trebale očekivati više nasilnih zločina, uključujući napade i povrede. Posebno je zabrinjavajuća mogućnost da se članovi veteranskih domaćinstava upuste u kriminalno ponašanje", upozorava Maslov.

Maslov tvrdi da napore države da spriječi ove ishode putem Fondacije Branioci Otadžbine "treba posmatrati pozitivno". Ipak, primjećuje, "nije moguće reći da rad fondacije ispunjava očekivanja onih koji joj se obraćaju za pomoć". Kao dokaz, on navodi brojne negativne ocjene rada fondacije pronađene na društvenoj mreži VKontakte, servisu za pregled poslovanja 2GIS i platformi za otkrivanje sadržaja Yandex Zen.

Stopa kriminala u Rusiji može se povećati i zato što, nakon povratka sa fronta, neki vojnici nisu voljni prihvatiti poslove gdje bi zarađivali znatno manje nego u vojsci. Neće se svi okrenuti kriminalu u potrazi za "lakim novcem", ali je već nekoliko veterana osuđeno za pljačku i krađu.

Još jedan faktor koji bi mogao doprinijeti porastu stope kriminala, kaže Maslov, jeste to što veterani u ratu stiču vještine koje "nisu posebno tražene od strane države u mirnodopsko vrijeme, ali mogu biti cijenjene u kriminalnom svijetu". On posebno ističe rizik od većeg broja zločina koji uključuju upotrebu oružja.

S obzirom na stečeno iskustvo [vojnika], dostupnost oružja, eskalaciju ilegalne trgovine vatrenim oružjem i transformaciju moralno-psiholoških okvira među pojedincima izloženim stresnim uslovima u borbi (uključujući PTSP), ne možemo isključiti porast masovnih pucnjava i drugih masovnih ubistava upotrebom vatrenog oružja.

U svom tekstu, Maslov upozorava i na mogući porast telefonskih prevara usmjerenih na rođake vojnika kako bi ukrali novac, a ponekad čak i prisilili žrtve na podmetanje požara. Ova grupa je posebno ranjiva, objašnjava on, zbog visokog nivoa anksioznosti i ograničenog pristupa komunikaciji za raspoređene članove porodice. BBC ističe da Maslov samo kratko spominje da i sami vojnici mogu postati žrtve prevaranata.

Maslov zaključuje svoju analizu predstavljanjem podataka o osuđujućim presudama za period 2019–2023. koji odražavaju porast broja osuđenih za prevaru, silovanje i remećenje javnog reda i mira. Na osnovu ove statistike, on utvrđuje da je Rusija svjedočila porastu krivičnih djela i teških krivičnih djela.

Zabrinutost zbog brojki i drugih faktora

Kirill Titaev, istraživač specijaliziran za rusko provođenje zakona, rekao je za BBC da se podacima Maslova o osuđujućim presudama ne može vjerovati. Titaev je naglasio važnost uključivanja statistike o registrovanim krivičnim djelima i anketa žrtava, koje ljude pitaju o njihovim iskustvima i smatraju li se žrtvom krivičnog djela. Također je pozvao na kritički pristup tvrdnji Maslova da su teški zločini u porastu, napominjući da ova kategorija uključuje ne samo ubistva, već i nenasilna djela, poput pronevjere koja uključuje zloupotrebu položaja.

Prema Titaevu, Maslov nije spomenuo još jedan problem koji će uticati na stopu kriminala u Rusiji: promjenjivu kulturnu percepciju o tome šta predstavlja moralno prihvatljivo ponašanje.

Uprkos dva čečenska rata u živom sjećanju, Rusi su uglavnom smatrali abnormalnim imati iskustvo ubijanja drugih ljudi, rekao je Titaev za BBC. Danas, sudeći po medijskom ambijentu, u toku je brza normalizacija nasilja i ubistava povezanih sa ratom. Propaganda i politička represija učinit će borbeno iskustvo olakšavajućom okolnosti za kriminalce, komplicirajući stvari za žrtve i otežavajući pokretanje postupka pred sudom.