EU nameće nove sankcije ruskoj nafti i bankama nakon što je Robert Fico ukinuo veto

 

Evropska unija je pristala na uvođenje nove runde sankcija protiv Rusije, usmjerenih na energetski i finansijski sektor zemlje u pokušaju da se zategnu šarafi ratnoj mašineriji Kremlja i prisili na privremeno primirje u Ukrajini.

Sankcije, koje su odobrili ambasadori u Briselu, zabranjuju sve transakcije sa 22 ruske banke, Ruskim fondom za direktna ulaganja i njegovim podružnicama te direktno i indirektno korištenje podvodnih cjevovoda Sjeverni tok, koji su trenutno zatvoreni, ali koje Moskva želi ponovo pokrenuti u nekom trenutku u budućnosti.

Osim toga, EU transformira ograničenje cijene ruske sirove nafte, fiksirano na 60 dolara po barelu od decembra 2022. godine, u dinamičan mehanizam koji će ostati 15 posto niži od prosječne tržišne cijene, prema diplomatskim izvorima.

Novo ograničenje će stupiti na snagu na 47,6 dolara po barelu i automatski će se prilagođavati svakih šest mjeseci, s mogućnošću ad-hoc prilagođavanja ako to zahtijevaju fluktuacije na tržištu.

Sjedinjene Američke Države, glavni zagovornik ograničenja cijena na nivou G7 tokom prethodne administracije, nisu podržale reviziju naniže.

Štaviše, dodatnih 105 plovila koja pripadaju "floti u sjeni", starim tankerima koje Moskva koristi da zaobiđe ograničenje cijena, nemaju pristup lukama EU i uslugama EU. Ovim se crna lista "flote u sjeni" povećava na više od 400 plovila.

U ključnoj promjeni za popunjavanje zloglasne rupe u zakonu, EU je odlučila zabraniti uvoz naftnih derivata proizvedenih rafiniranjem ruske sirove nafte i koji se prodaju širom bloka pod drugom oznakom. Oni uglavnom dolaze iz Indije i Turske.

Ograničenja su usmjerena i na 11 kompanija izvan Rusije optuženih za omogućavanje zaobilaženja, uključujući četiri u kontinentalnoj Kini i tri u Hong Kongu.

Sporazum predstavlja 18. paket sankcija od februara 2022. Visoka predstavnica Kaja Kallas nazvala ga je jednim od "najjačih" do sada.

"Udaramo u srce ruske ratne mašinerije", rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

„Pritisak je prisutan. Ostat će sve dok Putin ne okonča ovaj rat“, dodala je Von der Leyen.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je podržao odluku.  

„Ova odluka je ključna i pravovremena, posebno sada, kao odgovor na činjenicu da je Rusija pojačala brutalnost napada na naše gradove i sela“, rekao je Zelenski.

Politički dogovor je omogućen tek nakon što je Slovačka popustila i ukinula svoj veto, koji je do sada sprečavao odobrenje novih sankcija.

Slovačka opozicija se osvrnula na potpuno drugo pitanje: predloženo postepeno ukidanje svih ruskih fosilnih goriva do kraja 2027. godine.

Evropska komisija je u maju predstavila mapu puta, a u junu nacrt zakona, zasnovan na postepenim zabranama kratkoročnih i dugoročnih ugovora o plinu.

Kao zemlja bez izlaza na more, Slovačka je glasno protestovala protiv plana, upozoravajući da će on povećati cijene za potrošače, oslabiti konkurentnost i ugroziti energetsku sigurnost. Budući da je postepeno ukidanje podložno kvalificiranoj većini, Bratislava je pribjegla sankcijama, koje zahtijevaju jednoglasnost, kako bi iznudila ustupke od Brisela.

Tokom samita EU prošlog mjeseca, slovački premijer Robert Fico podigao je ulog nizom zahtjeva za finansijsku kompenzaciju koji nisu ispunjeni.

Fico je rekao da njegova zemlja rizikuje tužbu od strane Gazproma, ruskog plinskog monopola, vrijednu između 16 i 20 milijardi eura zbog raskida dugoročnog ugovora, koji traje do 2034. godine. Evropska komisija, nasuprot tome, tvrdi da će zabrane plina djelovati kao "viša sila" na sudu i zaštititi vlade i kompanije od štete.

 

Fico usamljen u križarskom ratu

 

Zastoj je intenzivirao dijalog između Bratislave i Brisela, s fokusom na praktična rješenja za diverzifikaciju energetskog miksa Slovačke dalje od Rusije, jačanje veza sa susjednim zemljama i ublažavanje nestabilnosti cijena.

Fico je pozdravio kontakt kao "konstruktivan", ali je ostao pri svome, iznenadivši diplomate koji su mislili da će veto biti ukinut ranije. Njemački kancelar Friderich Merz i poljski premijer Donald Tusk intervenirali su kako bi prekinuli zastoj.

Prethodno je Von der Leyen poslala Ficu pismo od tri stranice s uvjeravanjima o provedbi postepenog ukidanja, uključujući moguće raspoređivanje državne pomoći i sredstava EU za "kompenzaciju negativnih uticaja na domaćinstva i industriju".

Von der Leyen je, također, obećala da će pojasniti kriterije za pokretanje "vanredne pauze" i privremeno obustaviti primjenu zabrana plina u slučaju "ekstremnih skokova cijena".

U pismu nije spomenut prilagođeni finansijski okvir za Slovačku.

"Usko smo sarađivali s državama članicama koje su najdirektnije uključene, posebno Slovačkom, kako bismo osigurali da će postepeno ukidanje uvoza ruske energije u cijeloj EU biti postepeno i dobro koordinirano u cijeloj Uniji", napisala je Von der Leyen.

Prema Ficu, koji je cijelo povjerljivo pismo objavio na svojim društvenim mrežama, ponudu Von der Leyen su njegovi koalicioni partneri odlučno odbacili.

"Njihov odgovor je da su garancije Komisije Slovačkoj nedovoljne - neki su ih čak opisali kao NIŠTA", rekao je Fico.

Zatim je zahtijevao potpuno izuzeće od postepenog ukidanja kako bi mogao nastaviti kupovati ruski plin do isteka ugovora sa Gazpromom 2034. godine.

Ali nekoliko dana kasnije, usred rastućeg pritiska, Fico je odustao od veta.

„U ovom trenutku, bilo bi kontraproduktivno nastaviti blokirati 18. paket sankcija“, rekao je noć uoči izricanja sankcija. „Sve opcije su za sada iscrpljene, a ostanak u našoj blokirajućoj poziciji već bi ugrozio naše interese“.

Slovak se, međutim, zavjetovao da će nastaviti svoj križarski rat protiv „ideološki i opsesivno antiruskog“ postepenog ukidanja, kako ga je nazvao.

„Počinje druga faza naše bitke s Evropskom komisijom po pitanju ruskog plina“, rekao je Fico. „Imamo jasan plan za ispunjavanje naših nacionalnih interesa.“

Dogovor o novim sankcijama dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump pooštrava svoju retoriku protiv Vladimira Putina, obećavajući da će poslati smrtonosnu pomoć Ukrajini i nametnuti „oštre tarife“ Rusiji, što je velika promjena koja je odmah pozdravljena širom Evrope.

Bijela kuća, međutim, do sada je odbila podržati niže ograničenje cijena ruske nafte. Brisel je uvjeren da može osigurati podršku ostalih saveznika G7, posebno Velike Britanije, koja uživa strateški dominantnu poziciju u pomorskom osiguranju.

"Novo ograničenje je nešto o čemu ćemo u budućnosti razgovarati sa Koalicijom za ograničenje cijena na nivou G7", rekao je glasnogovornik Evropske komisije.