Objašnjavamo zašto je Beč godinama bio raj za ruske špijune

Špijunske tradicije

Sovjetski špijuni su privučeni u austrijsku prijestolnicu nakon Drugog svjetskog rata, pretvarajući je u glavno nevidljivo bojno polje između socijalističkih i zapadnih obavještajnih službi. Nastavilo se i nakon raspada Sovjetskog Saveza.

“U Austriji se špijunaža protiv austrijske države i njenih institucija smatra zločinom, dok špijunaža protiv drugih zemalja nije jasno definirana niti kažnjiva. Ekonomska špijunaža ima nejasne definicije i blage kazne. Štaviše, Austrija je dio šengenskog prostora, što omogućava lako putovanje širom Evrope. Osim toga, Gustav Gressel iz Evropskog vijeća za vanjske poslove je u intervjuu za Vot Tak izjavio da u Beču postoje brojni uredi međunarodnih organizacija u koje se mogu akreditirati razni zaposlenici, uključujući i špijune.

Nadalje, on tvrdi da su ruske obavještajne agencije naslijedile opsežnu sovjetsku špijunsku infrastrukturu uspostavljenu u Beču tokom Hladnog rata, uključujući nekretnine i široku mrežu veza u političkim, poslovnim i finansijskim krugovima.

Ništa više osim posla

Geografski položaj Austrije činio ju je strateški vrijednom tokom Hladnog rata, zbog njenog neutralnog statusa i blizine kritičnim zemljama iz socijalističkog i zapadnog bloka.

Austrijska vlada nastojala je sačuvati svoju neutralnost stvaranjem ugodne i blagotvorne atmosfere slične poslovnoj. Prema Siegfriedu Beeru, osnivaču Austrijskog centra za istraživanje obavještajne službe, propagande i sigurnosti, špijunaža je posao koji mami pojedince sa značajnim bogatstvom i vezama sa zemljom

Austrija je bila prva zapadna država koja je uspostavila ekonomske veze sa SSSR-om. Godine 1968. postala je veliko čvorište za sovjetski gas koji je stigao do Njemačke, Francuske i Italije. Danas ruski predsjednik Vladimir Putin koristi ovaj gas kao oružje.

Prema Greselu, najmračnije stranice istorije Austrije ispisane su 1970-ih, kada je Bruno Kreisky, lider Socijaldemokratske partije (SDP), došao na vlast i bio savezni kancelar 13 godina.

– Neformalne veze Socijalističke partije zamaglile su granice između vlasti, što je dovelo do široko rasprostranjene korupcije i neviđenog nivoa infiltracije komunističke obavještajne službe u državne strukture. Osamdesetih godina prošlog stoljeća Sjedinjene Američke Države su zaprijetile Austriji sankcijama zbog njene uloge u sovjetskoj tehnološkoj špijunaži na Zapadu – objašnjavaju stručnjaci.  

Međutim, uprkos međunarodnim previranjima, Moskva i Beč su održavali bliske ekonomske veze. Do kraja 2021. ukupna vrijednost imovine ruskih kompanija u Austriji premašila je 22 milijarde dolara, što je Rusiju učinilo drugim najvećim investitorom u austrijsku ekonomiju nakon Njemačke.

U Austriji je korupcija značajno omogićila Rusiji da promovira svoje interese u inozemstvu, što je dovelo do čestih korupcijskih skandala u koje su umiješani Rusi pa čak i do raspuštanja vlade 2019.

Godine 2019. austrijska vlada, koju je predvodio Sebastian Kurtz, vođa Austrijske narodne stranke (ÖVP), raspala se nakon neuspjeha koalicije sa Slobodarskom strankom. Heinz-Christian Strache, lider Slobodarske partije i vicekancelar Austrije, upleten je u skandal nakon što su novinari došli do videa na kojem je nudio političke usluge ženi koja tvrdi da je nećakinja neimenovanog ruskog oligarha. Raspisani su prijevremeni izbori, a ÖVP je još jednom osvojio većinu i formirao koaliciju sa Zelenima.

Rat se gotovo ništa nije promijenio

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, što je izazvalo novi hladni rat sa Zapadom, Moskva je pojačala svoje aktivnosti u Beču. Austrijske vlasti do sada nisu poduzele značajnije mjere.

“Sukob u Ukrajini imao je značajan uticaj na špijunske aktivnosti u Beču. Rusi su agresivno pojačali svoje špijunske napore u svim zemljama kako bi uticali na donošenje odluka. Međutim, to je dovelo do povećane svijesti na Zapadu. Mnogi ljudi shvaćaju da ruski špijuni predstavljaju ozbiljnu prijetnju koja zahtijeva aktivnije mjere za borbu”, tvrdi Sergej Žirnov, bivši visoki obavještajni oficir KGB-a SSSR-a i ruske obavještajne službe, stručnjak za međunarodne odnose i obavještajne specijalne službe.

Lokalne obavještajne službe poznaju ruske špijune u Austriji i drugim zapadnim zemljama. Vjeruje se da su najmanje trećina ruskih diplomata u Beču špijuni, dok drugi izvlače tajne informacije. Prema ekspertu Žirnovu, svaka ruska ambasada mora raditi za ruske sigurnosne službe.

U Austriji ruski špijuni ciljaju vladine institucije, uključujući Predsjedničku palaču, Ured premijera, Kabinet ministara, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i vojne jedinice. Oni se, također, pokušavaju infiltrirati u političke stranke i uspostaviti veze sa novinarima i drugim uticajnim pojedincima. Međunarodne organizacije u Beču, posebno Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), skreću pažnju zbog svoje umiješanosti u akcije protiv Rusije. IAEA donosi važne međunarodne odluke i poslala je misije u nuklearnu elektranu Zaporožja.  

Uprkos velikom broju ruskih špijuna koji djeluju u Austriji, vjerovatnoća njihove deportacije ili kažnjavanja je izuzetno mala. Samo četiri ruska diplomata protjerana su iz Austrije tokom godinu i po dana rata u Ukrajini, u poređenju sa više od 400 iz Evropske unije. Osnova za protjerivanje je bila to što njihovi postupci nisu odgovarali njihovom diplomatskom statusu. Trenutno je u Beču ostalo 180 njihovih kolega.

Političke nijanse

Lokalni političari u Austriji još uvijek nisu uspjeli ukloniti stigmu špijunaže „Divljeg zapada“ sa svoje teritorije.

 

U proljeće 2023. opozicione stranke pokrenule su donošenje zakona zakona kojim se kriminalizira špijuniranje drugih zemalja i međunarodnih organizacija na austrijskoj teritoriji. Međutim, uprkos intenzivnom pritisku Evropske unije, vlada nastavlja blokirati njegovo razmatranje.

Vladajuća koalicija konzervativnog ÖVP-a i Zelenih više je zabrinuta za domaća pitanja, kao što su pad rejtinga vlade i rastuća popularnost populističke i proruske Slobodarske partije Austrije, uoči parlamentarnih izbora 2024. Kao rezultat toga, političari iz vladajućih stranaka smatraju da zakon koji kriminalizira špijunažu nema veliki važnost.

“Korupcija je rasprostranjena u austrijskoj politici, a većina stranaka je pogođena. Vladajući konzervativci (Austrijska narodna partija) umiješani su u koruptivne radnje. Istovremeno, opozicione stranke, uključujući Partiju slobode i neke socijaldemokrate, imaju jake veze sa Rusijom”, smatra Gustav Gressel iz Evropskog vijeća za vanjske poslove.

Sergej Žirnov napominje da je Austrija istorijski imala prijateljske odnose sa Rusijom, a njeni građani su dobrovoljno sarađivali, najprije sa Sovjetima, a zatim i sa ruskim sigurnosnim službama. Proruski lobi u Austriji olakšava regrutovanje izvora, čak i onih koji su voljni da rade besplatno.

Poslanici Slobodarske partije Austrije napustili su plenarnu salu, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao sa Donjim domom austrijskog parlamenta putem video linka. Grupa proglašava "neutralnost" u rusko-ukrajinskom sukobu.  

“Ako posmatrate bilo koju ekstremno desničarsku ili krajnje ljevičarsku organizaciju, otkrit ćete da ona može efikasno regrutirati članove. Mnogi pojedinci nezadovoljni svojom vladom voljni su prodati tajne bilo kome. I Rusi to prirodno iskorištavaju”, smatra stručnjak.

Složenost austrijske politike je naglašena njenim brojnim partijama. Austrijska narodna partija, Socijaldemokratska partija i Slobodarska partija Austrije osvojile su po više od 20 posto glasova na posljednja tri kruga parlamentarna izbora. Međutim, 2019. proevropski Zeleni su iznenađujuće osvojili 13,9 posto glasova, što im je omogućilo da formiraju koaliciju sa ÖVP-om 2020.

Malo je vjerovatno da će se takav rezultat ponoviti 2024. jer je rejting Zelenih i ÖVP-a opao dok je popularnost proruske Stranke slobode rasla, dajući im prednost u formiranju vladajuće koalicije i potencijalno omogućavajući ruskim špijunima da djeluju duži period u Beču. I zamislite ovaj grad kao dom, slatki dom.