Obilježavanje druge godišnjice ruskog kršenja humanitarnog prava u Ukrajini

Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a za Ukrajinu, osnovana u martu 2022. godine nakon invazije Rusije u punom obimu, dostavila je svoj najnoviji izvještaj o situaciji u Ukrajini Generalnoj skupštini UN 19. oktobra 2023. godine.

Ovim nalazima je prethodila osuda Ruske Federacije zbog odbijanja saradnje, jer je ruska strana ignorirala 19 odvojenih formalnih zahtjeva za sastanke, pristup i informacije.

To je u suprotnosti sa stepenom saradnje koji je pružila Ukrajina tokom koje su predate velike količine dokumentarnih, fotografskih i video dokaza, što je omogućilo komisiji da provede više od 450 individualnih intervjua na 32 odvojene lokacije u 39 regiona.

Uzdržanost Moskve je možda bila razumljiva, jer izvještaj jasno citira nedvosmislene dokaze o rasprostranjenom kršenju međunarodnog humanitarnog prava od strane ruskih oružanih snaga.

 Prema navodima Komisije:

„Pronašli smo nove dokaze da su ruske vlasti počinile kršenja međunarodnih ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava te odgovarajuće zločine, u područjima koja su bila pod njihovom kontrolom... u Ukrajini. Dokumentovali smo… neselektivne napade… koji su doveli do smrti i ranjavanja civila i uništavanja i oštećenja civilnih objekata.  

„Prikupljeni dokazi dalje pokazuju da su ruske vlasti počinile ratne zločine namjernog ubijanja, mučenja, silovanja i drugog seksualnog nasilja, te deportacije djece u Rusku Federaciju“.  

Izvještaj je osudio ove radnje, ali je dokument sadržavao samo ilustrativne opise incidenata koji su demonstrirali opći tip i obrazac ponašanja kojim se krši zakon. Izvještaj UN-a dotiče samo površinu zločina koje su Rusi počinili u Ukrajini nad njenim narodom od početka ruske agresije na Krimu, Lugansku i Donjecku prije 10 godina, a posebno u posljednje dvije godine - nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin započeo svoju takozvanu "specijalnu vojnu operaciju".

 

U saopćenju za javnost Posmatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini (HRMMU) krajem novembra 2023. godine procjenjuje se da je najmanje 10.000 civila, uključujući više od 560 djece, ubijeno, dok je više od 18.500, uključujući više od 1.700 djece, ranjeno od kako je počela ruska invazija u punom obimu. Upozorava, međutim, da čak i ovi užasni brojevi mogu biti konzervativna procjena.

 

Iz UN je saopćeno da je većina zabilježenih civilnih žrtava podlegla od korištenja eksplozivnog oružja širokog područja djelovanja, uključujući granatiranje iz teške artiljerije i višecjevnih raketnih sistema, kao i raketne i zračne udare.

Otmice djece

Komitet UN-a za prava djeteta objavio je 8. februara izvještaj u kojem oštro kritizira prisilno premještanje i deportaciju hiljada ukrajinske djece u Rusku Federaciju “kršenjem prava ustanovljenih Konvencijom”. Komitet nije bio u mogućnosti objaviti pouzdane informacije o mogućem broju prisilno premještene djece zbog nedostatka evidencije i pristupa područjima pod ruskom kontrolom.

Prema podacima Vlade Ukrajine, najmanje 20.000 djece je prisilno deportovano u Rusiju, iako se u izvještaju smatra da bi prava brojka mogla biti mnogo veća. Komitet, također, nije prihvatio rusku tvrdnju da su ruske vlasti pomogle više od 700.000 djece da pobjegnu u Rusiju u potrazi za sigurnim utočištem.

Komitet je utvrdio da su mnoga ukrajinska djeca dobijala rusko državljanstvo i time im je oduzimano ukrajinsko državljanstvo kršeći njihova prava prema konvencijama o ljudskim pravima. Od Rusije je zatraženo da dostavi tačan broj djece odvedene iz Ukrajine i gdje se svako dijete nalazi.

Odgovor Kremlja bio je da “Ruska Federacija sebe neće smatrati obaveznom da ispunjava preporuke koje nisu bile usmjerene na ostvarivanje prava djece u Rusiji, već su bile pristrasne i nastojale su se miješati u poslove suverene države”.

Infrastruktura

Prema podacima ukrajinskog Državnog istraživačkog instituta za građevinske konstrukcije u novembru 2023. godine, gotovo 160.000 zgrada i objekata je oštećeno ili uništeno, uključujući skoro 20.000 visokih zgrada.

U nastojanju da se procijene ukupni troškovi potrebno  u potpunosti procijeniti i donijeti objektivnu odluku o tome da li je svaka od zgrada potpuno uništena i treba li biti srušena ili se može popraviti. Naprimjer, kratkoročno ili srednjeročno bi moglo biti moguće koristiti useljive dijelove oštećenih zgrada ako je to sigurno učiniti.

Procjene, koje su većinom napravljene sredinom 2023. godine, uvelike variraju, od rada koji je finansirala američka pomoć koju je preduzela Kijevska škola ekonomije, a koja je objavila da troškovi obnove porušene infrastrukture u Ukrajin koštaju više od 400 milijardi dolara pa čak i puno više. Rat je u toku pa će bez sumnje račun nastaviti rasti dok se ratna dejstva ne završe.

Objekti kulture

U januaru je procijenjeno da je u Ukrajini oštećeno ili uništeno više od 1.900 objekata kulture  – uglavnom u sklopu namjerne taktike uništavanja ukrajinske kulture. Ovo uključuje:

Najveći gubici i štete pretrpljeni su u Donjeckoj, Hersonskoj, Harkovskoj, Kijevskoj, Mikolajevskoj, Luganskoj i Zaporoškoj oblasti, kao i u glavnom gradu Kijevu.

Imajući to na umu, Kyiv Post je pregledao događaje u posljednje dvije godine u pokušaju da obilježi ovu strašnu godišnjicu podsjećajući svoje čitaoce na nivoe bola i patnje koje je Rusija nanijela nedužnim Ukrajincima i koliko je zgazila sve ostatak međunarodnog humanitarnog prava.

Ovi nalazi kao sažetak zločina Moskve nad građanima Ukrajine bit će objavljeni u narednih nekoliko sedmica.