'Nikada se nisam planirao boriti protiv Ukrajine:' Prisilno regrutovani od strane Rusije, Ukrajinci čekaju sudbinu u logoru za ratne zarobljenike

 

Kada je Jevhen Kalašnjikov u aprilu pronašao mogućnost da se preda ukrajinskim trupama, iskoristio je priliku.

Kaže da je jurio stotinama metara od ruskog rova preko blatnjavog i preoranog bojnog polja mašući bijelom majicom dok nije stigao do ukrajinskih linija. Dok je trčao, minobacačke granate su eksplodirale svuda oko njega, rekao je na konferenciji za novinare u Kijevu u augustu.

Nekoliko sedmica prije predaje, ruska služba sigurnosti (FSB) regrutirala je Kalašnjikova, ukrajinskog studenta, u rusku vojsku zbog objavljivanja fotografija mosta koji se koristi za rusku vojnu logistiku u njegovom rodnom gradu Novoazovsku u Donjeckoj oblasti, gradu pod kontrolom Moskve od 2014. godine.

Nakon što je raspoređen na liniju fronta u decembru 2022. godine, Kalašnjikov je kontaktirao telefonsku liniju „Želim živjeti“, koju je uspostavila ukrajinska vlada kako bi omogućila predaju ruskim i prisilno regrutovanim ukrajinskim trupama. Pošto nije mogao pozvati telefonsku liniju, smislio je novi plan bjekstva.

„Nikada se nisam planirao boriti protiv Ukrajine. Ovo je moja zemlja. Kada sam ušao u ovo, već sam imao plan da se predam i dokaz moje nevinosti”, rekao je Kalašnjikov za Kyiv Independent tokom konferencije za novinare.

Nakon istrage, Kalašnjikov sada tvrdi da je ukrajinski sud odustao od svih optužbi protiv njega. Još uvijek je u logoru ratnih zarobljenika u zapadnoj Ukrajini, nije jasno kada će biti oslobođen.

Dok ruski ratni zarobljenici imaju priliku biti razmijenjeni, prema ukrajinskom zakonu, prisilno regrutirani Ukrajinci uhapšeni dok su se borili za Rusiju mogu se suočiti sa dugim zatvorskim kaznama pa čak i optužbama za veleizdaju svoje zemlje.

A dokazivanje da su prisilno regrutovani može biti nemoguć zadatak, jer je većina njih uhvaćena na bojnom polju usred jurišnih operacija.

 

“Izazov je tvrditi da je neko bio prisilno regrutiran, ako je mjesecima aktivno učestvovao u borbama bez pokušaja dezertiranja ili predaje. U takvim slučajevima, malo je razloga da policija oslobodi takvog zarobljenika”, rekla je za Kyiv Independent Aljona Lunova, direktorica  za zastupanja u ukrajinskom centru za ljudska prava ZMINA.

“Međutim, svaki detalj mora biti dokazan.”

Neki od prisilno regrutiranih ukrajinskih ratnih zarobljenika koji su držani u logoru za ratne zarobljenike u zapadnoj Ukrajini rekli su za Kyiv Independent da su već osuđeni na 10 do 12 godina zatvora, dok su mnogi drugi optuženi za izdaju i čekaju na suđenje koje će odrediti njihovu sudbinu.

“Kao i svi ruski zarobljenici, Ukrajinci iz redova ruske regularne vojske imaju opciju biti prebačeni u Rusiju ili ostati u Ukrajini kako bi nastavili služiti kaznu u logoru za zarobljenike, ako budu osuđeni”, rekao je Petro Jatsenko, glasnogovornik ukrajinske agencije za tretman ratnih zarobljenika u pritvorskom centru za Kyiv Independent.

“Ostajem u Ukrajini. Za njih sam već izdajica. Tamo ću umrijeti, znam to jako dobro. Već sam ih kontaktirao. Tamo sam bio procesuiran. Ovdje mogu na miru da kazati šta želim”, rekao je Kalašnjikov.

Rusija je navodno regrutirala desetine hiljada ukrajinskih državljana u okupiranim dijelovima Donjecke i Luganske oblasti da se bore protiv vlastite zemlje — što je ratni zločin prema Ženevskoj konvenciji — otkako je 24. Februara 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Vjeruje se da su mnogi od njih ubijeni u akciji, jer Kremlj navodno koristi ove ljude kao topovsko meso za razotkrivanje ukrajinskih artiljerijskih položaja i za zaštitu jedinica regrutovanih unutar Rusije.

 

Regrutovan u rusku vojsku

 

U snimku objavljenom na proruskom Telegram kanalu prošlog decembra, dugokosi bradati muškarac govori pred kamerom. Čini se da mu oči čitaju pripremljeni tekst.

Na video snimku, muškarac se predstavlja kao Jevhen Kalašnjikov, navodeći da je "ismijavao Rusiju nakon što je bio izložen ukrajinskoj propagandi".

“Da bih iskupio svoju krivicu, dobrovoljno se pridružujem ruskoj vojsci”.

Uz video je i fotografija Kalašnjikova, samo što je sada sa zujanjem i u ruskoj vojnoj uniformi.

Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Kalašnjikov je pokrenuo antiruski Telegram kanal pod nazivom "Sahrana naše budućnosti", obavještavajući pretplatnike o ruskom ratu iz unutrašnjosti okupiranih Novoazovsk i Donjeck, gdje je studirao.

Rusija koristi Novoazovsk kao logistički centar za isporuku hardvera i trupa na južnim pravcima. Mali grad se nalazi na autoputu koji povezuje Rusiju sa jugom Ukrajine, prolazeći pored ključnih okupiranih gradova, kao što su Mariupolj, Berdjansk, Melitopolj i Heničesk.

U vrijeme kada je napravio svoj Telegram kanal, nekih 35 kilometara zapadno od Novoazovska ruske snage su sravnile Mariupolj. Otac Kalašnjikova je nestao, a baka je ubijena tokom opsade grada.

Kalašnjikov kaže da su njegovi snimci ruske vojne opreme koja se transportuje u okupirani Novoazovsk bili razlog zašto ga je Rusija poslala na prve linije fronta.

Kada se Kalašnjikov predao ukrajinskim snagama u aprilu, još jedan prisilno regrutovani Ukrajinac iz okupiranog Luganska već je bio među ratnim zarobljenicima u zapadnoj Ukrajini više od godinu dana.

Aleksandar, koji je odbio navesti svoje prezime, primio je poziv krajem februara 2022. godine sa obavještenjem u kojem mu se govori da se ide prijaviti u rusku vojsku na lokalni univerzitet pod ruskom kontrolom — na istom mjestu gde je radio kao profesor engleskog jezika.  

Neposredno prije početka invazije, Rusija je uspostavila punktove za regrutaciju širom okupiranih teritorija, pozivajući lokalno stanovništvo na ulice, radna mjesta, univerzitete i njihove domove.

Neiskusan sa vatrenim oružjem, Aleksandar je ipak potpisao dokument na osnovu kojega je mjesec dana kasnije poslan na front bez odgovarajuće obuke i opreme.

„Nisam imao izbora“, rekao je Aleksandar za Kyiv Independent u jednoj od kancelarija u logoru za ratne zarobljenike, govoreći na engleskom.

Aleksandr se sa svojom ruskom jedinicom premjestio u oblast Harkov početkom ljeta 2022. godine, gdje je služio sve do zarobljavanja trećeg dana munjevite ukrajinske kontraofanzive koja je oslobodila region prošlog septembra.

Nakon istrage, ukrajinski sud osudio je Aleksandra na 12 godina zatvora uz oduzimanje imovine pod optužbom za izdaju.

Na pitanje da li je pokušao kontaktira telefonsku liniju za predaju, Aleksandar je takav potez nazvao "izdajom".

"Ako sam pristao da budem vojnik (u ruskoj vojsci), moram ostati", rekao je on i dodao da želi biti razmijenjen.

No, budući da Rusija nije dala nikakve naznake da namjerava razmijeniti Aleksandra, on služi kaznu u logoru za ratne zarobljenike u koji je stigao prije više od godinu dana, rekao je Jatsenko.

 

Ukrajinci koji su prešli na stranu Rusije nakon 2014. i dobrovoljno se pridružili ruskoj ili proksi vojsci, također, su u kampu, gdje će ostati osim ako Rusija ne zatraži njihovu razmjenu ili ako nisu optuženi za ratne zločine.

Nikita Lebediev iz okupiranog Luganska borio se protiv Ukrajinom u sastavu ruske proksi vojske prije početka invazije. Nakon što je uhapšen po drugi put od 2014. godine, optužen je za veleizdaju i osuđen na 10 godina zatvora.

Serhij Prohorov iz Mariupolja pridružio se ruskoj regularnoj vojsci nakon smrtonosne višemjesečne opsade i pada njegovog rodnog grada u Donjeckoj oblasti, obojica su rekli za Kyiv Independent. Optužen je za veleizdaju i osuđen na 15 godina zatvora.

Obojica kažu da žele biti razmijenjeni.

 

Predaja putem telefonske linije

 

Kada je Rusija najavila svoju kampanju mobilizacije prošlog septembra, Ukrajina je preduhitrila taj potez, pokrenuvši vruću liniju za predaju sa uputstvom i podrškom.

Od početka invazije, ideja postojanja mehanizma za predaju bila je u igri, a branitelji ljudskih prava su predlagali opcije predaje za svoje prisilno regrutovane sunarodnjake.

"Već smo shvatili da će Rusija kupiti sve na okupiranim teritorijama", rekla je Lunova, braniteljica ljudskih prava.

Kada vojnik, oficir ili civil koga će ruska vojska regrutovati kontaktira ukrajinsku telefonsku liniju na WhatsApp, Telegram ili chatbot, prolazi brzu registraciju.

Jatsenko je rekao da se uglavnom obraćaju sami vojnici, ali i porodice regrutovanih vojnika. Prema njegovim riječima, prioritet je organiziranje predaje vojnika koji se jave na telefonsku liniju.

Od pokretanja telefonske linije, svaka dva dana, telefonom se predaje jedan vojnik. Do sada je obrađeno 215 zahtjeva, a u toku je više od 800 zahtjeva za predaju.

Najbolji način da se vojnici predaju je da podijele lokaciju gdje će biti stacionirani u Ukrajini prije raspoređivanja. Kada stignu, zovu dežurnu liniju da potvrde svoju lokaciju.

Nakon provjere, ukrajinska vojska šalje vojniku plan bijega za predaju.

“Za nas je mnogo bolje organizirati predaju za malu grupu nego za jednu osobu”, rekao je Jatsenko, glasnogovornik ukrajinske agencije za tretman ratnih zarobljenika.

 

Kada sve bude na svom mestu, ukrajinski dronovi često vode ruske vojnike kroz minska polja prema mjestu predaje. Za ukrajinsku vojsku je to siguran način da izbjegne zasjedu u slučaju lažne predaje.

"Svaka operacija je jedinstvena", rekao je portparol.

Jatsenko je rekao da ukrajinska vojska ne otkriva da li je bilo incidenata kada su ruske snage pokušale iskoristiti vruću liniju za predaju da zarobe ukrajinske vojnike.

Kalašnjikov nije mogao da dođe do dežurne linije sa prve linije pošto mu je komandant oduzeo telefon.

Ali on je rizikovao i izbjegao je rusku poziciju pod teškim granatiranjem samo dan prije nego što je njegova jedinica krenula u napad na ukrajinske položaje. Taj rizik se isplatio.

Nakon mjeseci u logoru za ratne zarobljenike u zapadnoj Ukrajini i sudskih procesa, Kalašnjikov je prebačen u pritvorski centar u Kijevu. Njegova majka je pobjegla iz Novoazovska koji je okupirala Rusija, dugim putovanjem kroz Rusiju, baltičke države i Poljsku kako bi se ponovo srela sa svojim sinom, prema telefonskoj liniji "Želim živjeti".

Kalašnjikov će vjerovatno biti oslobođen.

 

"Neko (među prisilno regrutiranim Ukrajincima) koji će vjerovatno biti pušten je pozitivan, što ukazuje da je policija uzela u obzir zapažanja branitelja ljudskih prava", rekla je Lunova.