03.02.2023.

"Nije nas briga za vaš tribunal." Na čemu se zasniva "neustrašivost" Kremlja?

Osnivanje Međunarodnog suda. Kako to zaista ugrožava Putina?

U naslovu ovog materijala date su riječi potpredsjednika ruske Državne dume Petra Tolstoja. Emitirala ih je francuska televizija krajem januara. U direktnom prenosu, samo Tolstoj je "uzvratio" stručnjacima i voditelju: na drzak, provokativan način komentirao je sve optužbe za ruske zločine u Ukrajini. Čak i one potkrijepljene video dokazima.
Jedan od stručnjaka, s obzirom na superiornost ruskog gosta, izrazio je želju da vidi Tolstoja zajedno sa Putinom na optuženičkoj klupi u Hagu. Neposredno prije emitiranja, Evropski parlament je usvojio rezoluciju kojom se poziva na stvaranje Međunarodnog suda za zločine Rusije i Bjelorusije protiv Ukrajine. Tolstoj je na sve ovo odgovorio u svom prepoznatljivom stilu: "Nije nas briga za vaš tribunal...".
Takvo razmetljivo zanemarivanje mogućeg međunarodnog pravnog procesa od strane Rusa je blef ili je ovo povjerenje objektivno opravdano? Šta će se desiti ako najviši lideri Rusije i Bjelorusije budu uhvaćeni i osuđeni, hoće li se suočiti sa sudbinom nacističkih zločinaca?
Sada se pouzdano zna da Putin i njegovi poslušnici neće biti obješeni, a čak i ako budu presuđeni, kaznu će služiti u uslovima koji su, bez pretjerivanja, veoma ugodni.
 
Ad hoc tribunal
 
Prvi prijedlozi za stvaranje međunarodnog pravosudnog tijela koje bi istraživalo zločine zvanične Moskve pojavili su se već u martu 2022. godine - nakon što je Međunarodni krivični sud počeo istraživati niz ratnih zločina koje je u Ukrajini počinila ruska vojska.
Ali ovo pravosudno tijelo se u svom radu bavi konkretnim zločinima, a optužiti, naprimjer, Putina za odobravanje ubistava i silovanja stanovnika Buče, apsolutno nije u nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda. Sadašnji gospodar Kremlja lično nije nikoga ubio niti silovao u Buči, ali će biti teško uspostaviti uzročno-posljedičnu vezu: komandni lanac između vojnika-ubice i Putina ili Šojgua.  
 
"Zabilježeno je oko 29.000 incidenata zločina koji potpadaju pod nadležnost Međunarodnog krivičnog suda, ali kako možete privesti najviše rukovodstvo Ruske Federacije pred lice pravde?", upitao je u razgovoru Jevgen Zaharov, direktor Harkovske grupe za ljudska prava za Glavcom.
Da bi se prevazišla takva situacija (kada je svima krajnje jasno ko je kriv, a nemoguće je kazniti), potrebno je stvoriti poseban međunarodni ad hoc tribunal, poput onog u Hagu, koji bi mogao privesti rusko rukovodstvo pravdi. Za međunarodne zločine – genocid, zločin agresije, rat i zločin protiv čovječnosti.
Mnogi ukrajinski i međunarodni političari i javne ličnosti već skoro godinu dana govore o potrebi stvaranja međunarodnog suda za zločine Rusije protiv Ukrajine. Ideja o stvaranju posebnog tribunala za kažnjavanje za zločin agresije na Ukrajinu čula se u odlukama Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope od aprila 2022. godine. Nešto kasnije pridružili su joj se i Evropski parlament, Evropska komisija, Parlamentarna skupština NATO-a, kao i nekoliko evropskih parlamenata i vlada.
Međunarodna organizacija Avaaz, koja se aktivno bavi prikupljanjem potpisa širom svijeta iz različitih razloga (od zaštite ljudskih prava do klimatskih promjena), već je prikupila 1,87 miliona glasova za stvaranje ovakvog suda. Ali skoro je nemoguće stvoriti tribunal poput Haga.
“Nesumnjivo, Putinu, Šojguu, Medvedevu itd. treba suditi Haški tribunal. Ali da bi imao neophodan legitimitet (odnosno, da su odluke suda priznate u cijelom svijetu), njegovo stvaranje mora odobriti Vijeće sigurnosti UN-a i dati mu odgovarajući mandat. Ali Vijeće sigurnosti UN-a to neće moći učiniti iz jednog jednostavnog razloga: Rusija će, kao stalna članica Vijeća sigurnosti, nametnuti veto – i to je to“, objašnjava Zaharov.  
Hipotetički, Generalna skupština UN-a može donijeti odluku o stvaranju međunarodnog suda za zločine koje je Ruska Federacija počinila protiv Ukrajine, ali to je samo hipotetički. Za to će biti potrebna podrška dvije trećine glasova država članica organizacije, a Rusija ima dovoljno finansijskih poluga da utiče na zemlje "trećeg svijeta" i na taj način dobije odgovarajući rezultat glasanja.
Međutim, ako stvaranje suda za Rusiju ne uspije na nivou Ujedinjenih naroda, to se može učiniti na evropskom nivou.
“Postoji Evropska unija, postoji Vijeće Evrope. Možete napisati odgovarajući statut i stvoriti sud. Da, bit će regionalno, evropsko. Ali, na kraju, Rusija čini svoje zločine u Evropi“, komentirao je za Glavcom Aleksandr Pavličenko, izvršni direktor Ukrajinske helsinške unije za ljudska prava.
 
Rezolucija Evropskog parlamenta usvojena 19. januara 2023. godine, kojom se poziva na stvaranje Međunarodnog suda za zločine Rusije i Bjelorusije protiv Ukrajine, ukazuje da je Evropa u potpunosti spremna za takav razvoj događaja. U principu, zašto se takav tribunal, iako u skraćenom formatu, ne bi smatrao međunarodnim?
 
Teško poraženima
 
Ali dok Putinov režim ne padne i on sam ne bude zarobljen, svi planovi za međunarodnu pravdu su samo planovi.
“Nacistička Njemačka je poražena, a pobjednici su presudili poraženima. Napisan je poseban statut za Nirnberški tribunal, sve je urađeno prilično brzo - jedan broj ljudi je osuđen i kažnjen, a određene organizacije su priznate kao zločinci. Naravno, Putinu i njegovim saradnicima bit će suđeno tek nakon naše pobjede. Pitanje je kada tačno“, kaže Zaharov.  
Već u oktobru 1946. mnogi pravnici i istoričari kritizirali su Nirnberški sud - kažu da je to pravda pobjednika i da se ne zna da li bi bili prepoznati kao zločinci, da je situacija drugačija - da je čak i pravedan mir bio zaključen i da nije bilo neosporne predaje.
Kada je u Hagu stvaran Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, pažnja je bila usmjerena na to da to neće biti suđenje poraženima - ratni zločini će se razmatrati, bez obzira na čijoj strani bili oni koji su ih počinili. Ali, zapravo, i ovo pravosudno tijelo, koje je radilo neviđeno dugo, čak 24 godine (od 1993. do 2017.), bilo je prilično pristrasno. Na spisku optuženih nalazio se: 101 Srbin, 38 Hrvata, 17 Bošnjaka, 9 Albanaca, 3 Crnogorca i 2 Makedonca.
Zanimljivo je da prilikom stvaranja Haškog tribunala za Jugoslaviju, uprkos tradicionalno toplim odnosima između Srbije i Rusije, ova posljednja nije imala nikakvih prepreka prilikom glasanja u Vijeću sigurnosti UN.  
„1993. godine to je bila potpuno drugačija Rusija“, napominje Zaharov.
Rezultati Međunarodnog suda za Ruandu, koji je djelovao od 1994. do 2015. godine i istraživao genocid nad Tutsi narodom, izvršen po nalogu vlade Hutua (narod koji čini 84 posto stanovništva Ruande), također su bili odlučeni unaprijed, jer je nakon intervencije međunarodnih mirovnih snaga u sukobu, vlada Hutua zbačena. Generalno, svi ovi međunarodni sudovi radili su po principu "teško gubitnicima".
 
Zatvorska naselja
 
Sada zamislimo da nakon vojnog poraza Rusije, njen bivši predsjednik Putin ne okonča život samoubistvom u svom bunkeru, već se zajedno sa svojim saučesnicima pojavi pred Međunarodnim sudom u Hagu. Koji će, vrlo moguće, dobiti mandat UN-a - nova ruska vlada, nadajmo se, to neće spriječiti. I šta je sljedeće?
Duge godine suđenja i žalbe. Optuženima, čak i ako dožive kaznu, prijeti maksimalna kazna doživotnog zatvora. Kako je to bilo prema rezultatima rada Haških tribunala iz bivše Jugoslavije i Ruande.
„U Ruandi su stotine ratnih zločinaca kojima su sudili lokalni sudovi osuđeni na smrt. A vrh, glavni zlikovci kojima je sudio međunarodni sud, dobili su doživotni zatvor ili 20 godina“, kaže Pavličenko.
U Holandiji, gdje izdržavaju kazne ratni zločinci koje je osudio Haški tribunal, uslovi su vrlo ugodni. Ne može se svaki hotel pohvaliti takvim. Internet, SAT TV, mogućnost šetnje na otvorenom tokom dana, teretana. Osim tri obroka dnevno, zatvorenici mogu sebi kuhati šta god žele. Sedam dana u mjesecu prilika je za sastanke sa rodbinom i prijateljima.
U civiliziranoj Evropi, ideja da je lišenje slobode samo po sebi prilično strašna kazna za zločinca odavno se ukorijenila. Ali hoće li Ukrajinci ovo shvatiti kao poštenu kaznu za Putina i njegove pristaše?
Ali u svakom slučaju, led je probijen. Sada ideja da će Vijeće Evrope postati glavni pokretač stvaranja Međunarodnog krivičnog suda Ruske Federacije postaje sve realnija. Glavni događaj na tom putu trebao bi biti vanredni samit Vijeća Evrope (održat će se tek četvrti put u 73 godine postojanja organizacije), koji je zakazan za 16.-17. maj u Rejkjaviku.
 
Čekamo.